Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Razlozi svakako mogu biti u spoznajama i prakticiranju zdravijeg načina ţivota svakog<br />
pojedinca i odgaĎanju funkcionalnih nesposobnosti, a samim time i poboljšanju općeg<br />
<strong>zdravlja</strong> što predstavlja veliki i<strong>za</strong>zov <strong>za</strong> Europsku <strong>za</strong>jednicu (45), ali i u pruţanju bolje<br />
zdravstvene skrbi, boljim medicinskim tretmanima koji omogućuju preţivljavanje i smanjuju<br />
funkcionalno nesposobnih (<strong>za</strong>mjena kuka, operacija katarakte, itd.) (144).<br />
Još uvijek je najesno da li cjelokupni razvoj društva poboljšava zdravlje starijih osoba<br />
ili produţuje ţivot s bolesti. Pitanje je da li populacija postaje starija <strong>za</strong>hvaljujući boljem<br />
zdravlju ili se bolesno stanje povećava kao rezultat produljenja očekivanog trajanja ţivota.<br />
Neki istraţivači smatraju da će produljenjem ţivota doći do ekspanzije pobola jer se neke<br />
bolesti kao npr. demencija ne mogu odgoditi (145), drugi govore o tzv. komprimiranom ili<br />
odgoĎenom pobolu kojim se nastoji bolesno stanje potisnuti u <strong>za</strong>dnje godine ţivota i dobiti<br />
što više „zdravih― godina ţivota (146,147).<br />
Svi se slaţu da potrebe <strong>za</strong> javnozdavstvenom i socijalnom skrbi rastu s povećanjem<br />
dobi korisnika. U društvima s razvijenom mreţom socijalne i javnozdravstvene skrbi starije<br />
osobe tri puta više primaju socijalnu skrb u odnosu na zdravstvenu (148), dok je kod nas još<br />
uvijek najveća potreba <strong>za</strong> zdravstvenim uslugama vjerojatno zbog nerazvijenosti drugih<br />
oblika skrbi i usluga te ne naviknutosti stanovništva na njih. Stariji ljudi se osjećaju ranjivijima<br />
nego mlaĎi, uslijed svojeg lošijeg zdravstvenog i financijskog stanja te malog broja ljudi na<br />
koje se mogu osloniti. Tradicija pruţanja formalne pomoći kod nas je izuzetno kratka,<br />
pogotovo u manjim mjestima, pa se primanje takvog tipa pomoći još uvijek percipira kao<br />
iskazivanje slabosti, što ugroţava osjećaj samopoštovanja starijih ljudi.<br />
Moţemo pretpostaviti da najstariji stariji, a to je dio populacije koji ima najveće<br />
potrebe <strong>za</strong> socijalnom i zdravstvenom skrbi, u većoj mjeri doţivljavaju primanje različitih<br />
oblika pomoći s degradirajućim konotacijama nego mlaĎi stariji. Današnjoj populacije srednje<br />
dobi biti će puno prihvatljivije primiti pomoć u kući u starijoj dobi. U istraţivanjima se gotovo<br />
uvijek potvrĎuje da starije osobe koje ţive same <strong>za</strong>htijevaju i primaju značajno više različitih<br />
oblika formalne socijalne skrbi nego osobe koje ţive s nekim (80).<br />
Takvim pristupom starenju troškovi primarne i sekundarne zdravstvene <strong>za</strong>štite bi se trebali<br />
umjereno povećati, ali bi se u svakom slučaju znatno povećali troškovi <strong>za</strong> socijalnu i<br />
javnozdravstvenu skrb <strong>za</strong> stare koju treba pripremiti svaka lokalna <strong>za</strong>jednica ovisno o<br />
ciljanim potrebama starije populacije.<br />
Prema rezultatima našeg istraţivanja vidljivo je da je 15% ispitanika s vjerojatnom<br />
anksioznošću, te svega 4% s vjerojatnom depresivnošću bilo liječeno od strane liječnika<br />
opće/obiteljske medicine u <strong>za</strong>dnja 4 tjedna, iako je HAD ljestvicom utvrĎena veća<br />
prevalencija vjerojatne depresivnosti (30%) nego vjerojatne anksioznosti (20%). Nadalje, još<br />
su manji postoci liječenih zbog graničnih stanja anksioznosti (10%) i depresivnosti (2%), ali je<br />
80
Change language