Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Prema rezultatima iz našeg istraţivanja vidljivo je da ne postoji statistički značajna<br />
razlika u posjetima liječniku opće/obiteljske medicine i specijalisti izmeĎu ispitanika koji ţive<br />
sami ili ţive s nekim. Naše rezultate potvrĎuju i rezultati šireg istraţivanja korištenja<br />
zdravstvene <strong>za</strong>štite od strane starijih osoba provedenog u osam regija u pet Europskih<br />
zemalja (142). Slična raspodjela je u sve tri istraţivane ţupanije te vrijedi i <strong>za</strong> hospitali<strong>za</strong>ciju,<br />
izuzev u Istarskoj ţupaniji gdje je značajno više hospitaliziranih osoba koji ne ţive sami, dok<br />
je u Koprivničko-kriţevačkoj nešto više hospitalizirano onih koji ţive sami.<br />
Najveći postotak starijih osoba ţivi sam u Istarskoj ţupaniji i prema rezultatima dobivenim<br />
samoprocjenom <strong>zdravlja</strong> nismo utvrdili značajnu razliku u odnosu na one koje ţive s nekim<br />
tako da je teško objasniti <strong>za</strong>što je značajno veći broj starijih osoba koji ţive s nekim<br />
hospitaliziran. U svakom slučaju bilo bi interesantno detaljnije istraţiti dobivene rezultate.<br />
Rezultat ve<strong>za</strong>n <strong>za</strong> hospitali<strong>za</strong>ciju u Koprivničko-kriţevačkoj ţupaniji donekle se moţe<br />
objasniti lošijom socioekonomskom situacijom samaca i posljedičnim lošijim zdravljem pa se<br />
više hospitaliziraju. <strong>Značaj</strong>nu pove<strong>za</strong>nost samačkog ţivota starijih osoba i hospitali<strong>za</strong>cije<br />
utvrdili su Vadla i suradnici u jednoj od istraţivanih europskih regija, Kreta u Grčkoj, a još<br />
naglašeniju kada se analizirala pove<strong>za</strong>nost samačkog ţivota muškaraca i učestalost<br />
hospitali<strong>za</strong>cija što se poka<strong>za</strong>lo značajnim u Jamtlandu u Švedskoj (142).<br />
S obzirom na dob iz rezultata je vidljivo da mlaĎi ispitanici, od 70-79 godina starosti,<br />
značajno više posjećuju liječnike općenito, a naročito specijaliste, dok stariji s 80 i više<br />
godina značajno više posjećuju samo liječnika opće/obiteljske medicine. Slična raspodjela je<br />
u sve tri istraţivane ţupanije, dok je hospitali<strong>za</strong>cija otprilike podjednaka u obje dobne grupe,<br />
izuzev u Koprivničko-kriţevačkoj ţupaniji gdje je nešto više starijih hospitalizirano u odnosu<br />
na mlaĎe što bi opet mogli donekle objasniti lošijim socioekonomskim stanjem i<br />
nemogućnošću pruţanja adekvatne skrbi izvan bolnice upravo zbog nerazvijenih<br />
javnozdravstvenih programa. Slične rezultate u svom istraţivanju utvrdili su Nie i suradnici,<br />
ali im je ostalo još uvijek nejasno da li povećanje korištenja zdravstvenih usluga prevenira<br />
pobol, smanjuje smrtnost ili poboljšava kvalitetu ţivota (143).<br />
Usprkos činjenici da starenjem stanovništva moţemo očekivati sve više bolesnih s<br />
multiplim morbiditetom kroničnih bolesti, naročito u ţena, s posljedičnom sve većom<br />
zdravstvenom potrošnjom primjeri iz Švedske nam ukazuju na i<strong>za</strong>zove koje pred nas stavlja<br />
starenje populacije. Kao što je poznato Švedska je drţava s najvećim udjelom starijih osoba i<br />
to u dobi 80 i više godina s predominacijom ţena koje ţive same. Usprkos činjenici da<br />
fiziološko starenje neminovno dovodi do funkcionalnih oštećenja, prije svega slabije<br />
pokretljivosti <strong>za</strong>tim slabovidnosti i nagluhosti, a u najstarijoj dobi i demencije, „mlaĎi stari―<br />
odnosno starije osobe u dobi od 70-79 godina ipak su sve zdraviji (144).<br />
79
Change language