Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
demografskih i socioekonomskih razlika te zdravstvenog osiguranja i zdravstvenog stanja<br />
pacijenta (133). U početnom dijelu rasprave istaknuli smo različitosti u educiranosti starijih<br />
osoba u istraţivanim ţupanijama, a u istraţivanju Suominen-Taipale i suradnika utvrĎeno je<br />
da s porastom edukacije raste i korištenje specijalističkih usluga (134), što je još jedan<br />
mogući razlog utvrĎenim razlikama u korištenju zdravstvene <strong>za</strong>štite meĎu ţupanijama.<br />
Što se tiče hospitali<strong>za</strong>cija u našem istraţivanju nisu <strong>za</strong>mijećene značajne razlike<br />
meĎu ţupanija, ali je interesantno napomenuti istraţivanje Smoljanovića i suradnika koje je<br />
provedeno na području Splitsko-dalmatinske ţupanije, kojim su utvrdili da su starije osobe s<br />
udaljenih otoka rjeĎe hospitalizirane, ali duţe ostaju u bolnici u usporedbi sa starijom<br />
populacijom koja ţivi u priobalju i u unutrašnjem kontinentalnom dijelu ţupanije (135).<br />
S obzirom na postavljenu organi<strong>za</strong>ciju zdravstvene <strong>za</strong>štite u cijeloj drţavi, mogli<br />
bismo <strong>za</strong>ključiti da je najbolje korištenje zdravstvene <strong>za</strong>štite u Dubrovačko-neretvanskoj, a<br />
„najkomotnije― u Istarskoj, dok je u Koprivničko-kriţevačkoj ţupaniji najslabije, te je vjerojatno<br />
pove<strong>za</strong>no i sa socio-ekonomskim odrednicama, zdravstvenim stanjem i kulturološkim<br />
karakteristikama populacije pojedinog područja.<br />
Prema rezultatima iz našeg istraţivanja vidljivo je da ţene značajno više posjećuju<br />
samo liječnika opće/obiteljske medicine i nešto više samo specijalistu, a muškarci specijalistu<br />
općenito te su nešto više hospitalizirani, a slični obra<strong>za</strong>c ponašanja s obzirom na spol<br />
<strong>za</strong>mijećen je u sve tri istraţivane ţupanije.<br />
Konzistentni su podaci iz literature ve<strong>za</strong>ni <strong>za</strong> konstataciju da ţene češće posjećuju liječnika<br />
opće/obiteljske medicine (136,137), no neki dodaju da uz to i češće obavljaju različitu<br />
dijagnostiku ve<strong>za</strong>no <strong>za</strong> njihovo zdravstveno stanje od muškaraca (138). Što se tiče posjeta<br />
specijalisti i hospitali<strong>za</strong>cija interesantno je istaknuti da je u studiji presjeka provedenoj u<br />
Norveškoj i Finskoj utvrĎeno da su u Norveškoj stariji muškarci više posjećivali specijalistu i<br />
bili više hospitalizirani, što je podudarno s našim rezultatima, a da su u Finskoj ţene više<br />
posjećivale specijalistu, dok su muškarci ipak bili više hospitalizirani (139). Razlog veće<br />
hospitali<strong>za</strong>cije starijih muškaraca neki vide u većem pobolu po ţivot opasnih bolesti kao što<br />
su kardiovaskularne s posljedičnim infarktom srca, pa i pneumonija, dok se smatra da ţene<br />
češće boluju od mišićno-koštanih degenerativnih bolesti, artroze, osteoporoze, pa i depresije<br />
koje nisu toliko vitalno ugroţavajuće (140). Još jedan literaturni podatak koji potvrĎuje naše<br />
rezultate vidljiv je iz istraţivanja Vegda i suradnika koji su utvrdili da muškarci značajno više<br />
posjećuju specijalistu, ali da ne postoji značajna razlika u hospitali<strong>za</strong>cijama starijih osoba po<br />
spolu, nego da je isključivo ve<strong>za</strong>na <strong>za</strong> zdravstveno stanje pacijenta (137). Condelius i<br />
suradnici još jednom su potvrdili da je učestalost hospitali<strong>za</strong>cije starijih osoba pove<strong>za</strong>na s<br />
brojem dijagno<strong>za</strong> kroničnih bolesti, ali su i dodali da je pove<strong>za</strong>na s većim brojem posjeta<br />
specijalistima (141).<br />
78