Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Hrvatskoj, a to su Zagreb, Rijeka, Split i Osijek (129). S druge strane ako promatramo<br />
dostupnost zdravstvene <strong>za</strong>štite preko broja liječnika na 100 000 stanovnika, što predstavlja<br />
jednu od pouzdanijih mjera zdravstvene <strong>za</strong>štite, onda je vidljivo da je taj broj najveći u<br />
Dubrovačko-neretvanskoj 269, nešto manji u Istarskoj 211 i najmanji u Koprivničkokriţevačkoj<br />
ţupaniji 183, dok na razini cijele Hrvatske iznosi 238/100.000 stanovnika (130). U<br />
Mreţi javno zdravstvenih sluţbi (128) definiran je broj timova liječnika opće/obiteljske<br />
medicine <strong>za</strong> svaku ţupaniju s ciljem posti<strong>za</strong>nja jednakosti i adekvatnosti pruţanja<br />
zdravstvenih usluga. No, problem nastaje zbog nedostatka liječnika i nepopunjavanja mreţe<br />
u udaljenijim ruralnim područjima Hrvatske. Tako u Koprivničko-kriţevačkoj ţupaniji<br />
nedostaje devet timova opće/obiteljske medicine, a u Dubrovačko-neretvanskoj i u Istarskoj<br />
po šest (131).<br />
Prema Pravilniku o standardima i normativima prava na zdravstvenu <strong>za</strong>štitu iz<br />
obveznog zdravstvenog osiguranja (132) definiran je i prosječan broj pacijenata po timu<br />
liječnika opće/obiteljske medicine i iznosi 1700. Prema podacima Hrvatskog <strong>za</strong>voda <strong>za</strong><br />
zdravstveno osiguranje vidljivo je da je već duţi niz godina u Koprivničko-kriţevačkoj ţupaniji<br />
broj pacijenata po timu liječnika opće/obiteljske medicine viši i <strong>za</strong> 2010. godinu iznosio je<br />
1794, dok je u Istarskoj bio malo ispod standarda 1690, a u Dubrovačko-neretvanskoj je bio<br />
najniţi i iznosio je u 1445. Geografske karakteristike područja takoĎer su vaţne <strong>za</strong> pruţanje<br />
brze i adekvatne zdravstvene <strong>za</strong>štite. Dubrovačko-neretvanska ţupanija rasprostire se osim<br />
na kopnenom priobalnom dijelu i na bliţim i daljnjim otocima, a samim time stanovnici s<br />
otoka imaju najčešće oteţan pristup sekundarnoj razini zdravstvene <strong>za</strong>štite, što moţe biti<br />
jedan od razloga <strong>za</strong>što i više koriste usluge samo liječnika opće/obiteljske medicine na<br />
primarnoj razini zdravstvene <strong>za</strong>štite. U sve tri istraţivane ţupanije postoji opća ţupanijska<br />
bolnica, no u Dubrovačko-neretvanskoj postoji i jedna specijalna bolnica i šest poliklinika,<br />
dok je u Istarskoj ţupaniji najveći broj različitih zdravstvenih ustanova, pa uz specijalnu<br />
bolnicu postoji osam poliklinika, lječilište i klinika što moţe biti razlog i većeg korištenja<br />
specijalističkih usluga.<br />
Svakako da na korištenje zdravstvenih usluga utječe i gospodarska razvijenost<br />
područja, te pripadnost urbanoj ili ruralnoj sredini, ali i samo kulturološko nasljeĎe i mentalitet<br />
ljudi koji ţive na tom području. Izgleda da se stariji pacijenti u Koprivničko-kriţevačkoj<br />
ţupaniji, koja spada u ruralno područje, više ţale na svoje zdravstveno stanje, ali usprkos<br />
toga ipak manje koriste zdravstvenu <strong>za</strong>štitu iako se radi o najmanjem području koje se<br />
prostire na 1.748 km² površine u kojem je zdravstvena <strong>za</strong>štita relativno dobro organizirana. U<br />
prilog takvoj raspravi ide i istraţivanje McDonalda i Conde provedeno u Kanadi kojim su<br />
utvrdili da stariji pacijenti u ruralnim područjima manje posjećuju liječnika opće/obiteljske<br />
medicine i specijalistu nego oni u gradu, ali da ne postoji razlika u hospitali<strong>za</strong>cijama i<br />
pruţanju drugih zdravstvenih usluga. Navedena razlika je bila značajna i nakon kontrole<br />
77
Change language