Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Prema našim rezultatima jedna trećina ispitanika svoje zdravstvene probleme rješava u<br />
kontaktu s liječnikom opće/obiteljske medicine, najviše u Dubrovačko neretvanskoj ţupaniji<br />
(38%), a podjednako u Koprivničko-kriţevačkoj i Istarskoj ţupaniji (30%).<br />
Nešto više od 50% ispitanika uz liječnika opće/obiteljske medicine, a u cilju rješavanja svojih<br />
zdravstvenih tegoba ili konzultacija ve<strong>za</strong>nih <strong>za</strong> njihovo zdravstveno stanje, posjetilo je i<br />
specijalistu. Najviše je takvih posjeta bilo u Istarskoj (57,5%), a najmanje u Dubrovačkoneretvanskoj<br />
ţupaniji (46%). Posjete samo specijalisti te udio hospitaliziranih u <strong>za</strong>dnjih 12<br />
mjeseci bili su podjednaki u sva tri istraţivana područja na razini od 3% odnosno 22%.<br />
Iako je u Republici Hrvatskoj zdravstveni sustav organiziran na način da upravo<br />
liječnici opće/obiteljske medicine, kao liječnici prvog kontakta na primarnoj razini zdravstvene<br />
<strong>za</strong>štite, pruţe adekvatnu zdravstvenu <strong>za</strong>štitu <strong>za</strong> oko 70% pacijenata, a naročito se to odnosi<br />
na starije osobe s kroničnim bolestima (127), vidljivo je iz našeg istraţivanja da u praksi to<br />
ne funkcionira. No ipak, mogli bismo reći da u Dubrovačko-neretvanskoj ţupaniji liječnici<br />
opće/obiteljske medicine najbolje obavljaju svoju ulogu tzv. „gatekeepera―, odnosno pruţaju<br />
zdravstvenu <strong>za</strong>štitu na primarnoj razini najvećem postotku starijih osoba korisnika<br />
zdravstvene <strong>za</strong>štite, te ih najmanje prosljeĎuju na sekundarnu razinu liječnicima<br />
specijalistima pojedine medicinske grane. U Istarskoj ţupaniji situacija je obrnuta, što znači<br />
da liječnici opće/obiteljske medicine najmanje samostalno rješavaju zdravstvenu<br />
problematiku osoba starije ţivotne dobi i u najvećem postotku ih šalju liječnicima<br />
specijalistima na daljnju obradu. U Koprivničko-kriţevačkoj ţupaniji pruţanje zdravstvene<br />
<strong>za</strong>štite s obzirom na promatrane parametre je negdje na sredini.<br />
Iz dobivenih rezultata vidljivo je da uz jednake <strong>za</strong>konske norme liječnici<br />
opće/obiteljske medicine, kao liječnici prvog kontakta koji bi trebali zbrinuti najveći dio<br />
pacijenata na primarnoj razini, različito uspješno obavljaju svoju ulogu u zdravstvenom<br />
sustavu te da postoji prostora <strong>za</strong> poboljšanje njihovog djelovanja.<br />
Koji sve razlozi utječu na različito pruţanje zdravstvenih usluga uz jednako definirane<br />
<strong>za</strong>konske norme u jednoj drţavi moţemo ukratko raspraviti na temelju drugih rutinski<br />
prikupljenih podataka jer ih mi u našem istraţivanju nismo istraţivali.<br />
Uz pretpostavku i na osnovu rutinski prikupljenih morbiditetnih i mortalitetnih podataka koji se<br />
značajno ne razlikuju meĎu istraţivanim ţupanijama moţemo reći da objektivno zdravstveno<br />
stanje starijih ljudi nije ključni faktor <strong>za</strong> različito pruţanje zdravstvenih usluga. Dostupnost<br />
zdravstvene <strong>za</strong>štite još uvijek nije podjednaka <strong>za</strong> sve graĎane u Republici Hrvatskoj usprkos<br />
donesenoj Mreţi javno zdravstvenih sluţbi (128) kojim su definirani osnovni zdravstveni<br />
standardi.<br />
Republika Hrvatska je još uvijek zemlja u kojoj je razvijenost zdravstvene <strong>za</strong>štite bitno<br />
različita gledajući, regije, ţupanije, urbana i ruralna područja. Koncentracija zdravstvenih<br />
ustanova nalazi se uglavnom u četiri regionalna središta koja su ujedno i klinički centri u<br />
76
Change language