Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
starijih osoba, ali da je slabije samoprocjenjeno zdravlje jače pove<strong>za</strong>no s depresijom nego<br />
postojanje kroničnih bolesti (125).<br />
Benjak i Vuletić Mavrinac u istraţivanju subjektivne kvalitete ţivota i postojanje rizičnih<br />
faktora <strong>za</strong> nastanak kardiovaskularnih bolesti utvrdili su da osobe s niskom kvalitetom ţivota<br />
imaju registrirani veći prosječan broj rizičnih čimbenika, veću prevalenciju pretilosti i<br />
kardiovaskularnih bolesti bez obzira na dob, te da ocjenjuju svoje opće zdravlje lošije uz<br />
značajno veću učestalost depresivnih raspoloţenja u odnosu na osobe s dobrom kvalitetom<br />
ţivota. Niska subjektivna kvaliteta ţivota predstavlja psihičko stanje koje je potencijalni rizični<br />
faktor <strong>za</strong> nastanak kardiovaskularnih bolesti (126).<br />
Osim općenitog odnosa samoprocjenjenog <strong>zdravlja</strong> s mentalnim bolestima <strong>za</strong>nimala<br />
nas je pove<strong>za</strong>nost pojedinačnih dimenzija <strong>zdravlja</strong> s pojavom anksioznosti i depresivnosti.<br />
Stoga smo utvrdili da od osam ispitivanih dimenzija <strong>zdravlja</strong> čak šest dimenzija značajno<br />
korelira s depresivnošću, a od tih istih pet korelira s anksioznošću.<br />
Najviši koeficijenti determinacije na razini značajnosti od 1% naĎeni su <strong>za</strong> vitalnost,<br />
mentalno zdravlje i socijalno funkcioniranje koji determiniraju 46%, 44% i 37% varijabiliteta<br />
depresivnosti, te <strong>za</strong> mentalno zdravlje koje determinira s čak 46% varijabiliteta anksioznosti.<br />
Nadalje, na razini značajnosti od 5% su dimenzije <strong>zdravlja</strong> koje opisuju percepciju općeg<br />
<strong>zdravlja</strong>, tjelesne bolove i ograničenje zbog fizičkih poteškoća koje determiniraju 29%, 23% i<br />
19% varijabiliteta depresivnosti. Za anksioznost je utvrĎeno da četiri dimenzije <strong>zdravlja</strong> -<br />
vitalnost, socijalno funkcioniranje, percepcija općeg <strong>zdravlja</strong> i tjelesni bolovi determiniraju<br />
izmeĎu 28% i 20% varijabiliteta anksioznosti. TakoĎer je utvrĎeno da ne postoji značajna<br />
pove<strong>za</strong>nost dimenzija fizičko funkcioniranje i ograničenje zbog emocionalnih poteškoća s<br />
depresivnosti i anksioznosti te još i ograničenja zbog fizičkih poteškoća s anksioznosti.<br />
U dostupnoj literaturi nismo naišli na interpretaciju pove<strong>za</strong>nosti pojedinih dimenzija<br />
<strong>zdravlja</strong> mjerenih SF-36 upitnikom s anksioznosti odnosno depresivnosti mjerenih HAD<br />
ljestvicom te nismo bili u mogućnosti detaljnije usporediti naše rezultate.<br />
Iako je organi<strong>za</strong>cija i način pruţanja zdravstvene <strong>za</strong>štite jedinstveni u cijeloj Republici<br />
Hrvatskoj iz dobivenih rezultata moţemo <strong>za</strong>ključiti da postoje značajne razlike u korištenju<br />
zdravstvene <strong>za</strong>štite na primarnoj i sekundarnoj razini izmeĎu tri istraţivane ţupanije.<br />
Pošto se radi o starijoj populaciji s brojnim zdravstvenim problemima bilo je <strong>za</strong> očekivati da je<br />
udio starijih osoba koji su <strong>za</strong>traţili liječničku pomoć u <strong>za</strong>dnjih 12 mjeseci veliki, u našem<br />
istraţivanju je iznosio 87%. No, interesantno je istaknuti da je u Istarskoj ţupaniji najviše<br />
starijih posjetilo liječnika čak 90%, a u Koprivničko-kriţevačkoj najmanje 82%, a upravo su<br />
ispitanici Koprivničko-kriţevačke ţupanije svoje zdravlje kroz svih osam dimenzija ocijenili<br />
najlošijim, a ispitanici Istarske i Dubrovačko-neretvanske ţupanije puno boljim.<br />
75
Change language