Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
uvjetovanih rashoda. Smatra se da je gospodarska razvijenost drţave ključni generator<br />
sredstava <strong>za</strong> financiranje socijalne skrbi (9).<br />
Posljedice starenja populacije na sustav socijalne skrbi očituju se u velikim izdacima<br />
<strong>za</strong> umirovljenike i starije osobe koji čine najveći dio potrošnje <strong>za</strong> socijalnu skrb, a na<br />
zdravstveni sustav u povećanoj zdravstvenoj potrošnji koja ovisi o tri faktora: količini<br />
zdravstvenih usluga, intenzitetu zdravstvene skrbi i jediničnim troškovima liječenja (8).<br />
Smatra se da najveći dio financijskih sredstava u ukupnoj zdravstvenoj potrošnji<br />
razvijenih zemalja otpada upravo na pruţanje zdravstvene i socijalne skrbi <strong>za</strong> stariju<br />
populaciju. Kanadski i američki istraţivači u svojem dugogodišnjem istraţivanju <strong>za</strong>ključili su<br />
da mali udio starijih osoba koristi veći udio financijskih sredstava <strong>za</strong> zdravstvo (11). Tijekom<br />
šesnaestogodišnjeg praćenja reprezentativnog uzorka starijih osoba u Manitobi (Kanada)<br />
utvrĎeno je da prosječna starija osoba ima veći rizik <strong>za</strong> hospitali<strong>za</strong>ciju i korištenje usluga<br />
staračkog doma nego što se to do tada smatralo. Nasuprot toga, ustanovilo se da čak 50%<br />
starijih ima minimalne <strong>za</strong>htjeve prema zdravstvenoj <strong>za</strong>štiti. Studijom u Manitobi uka<strong>za</strong>lo se<br />
na promjene u potrebama starijih osoba s obzirom na zdravstvenu i socijalnu skrb. Zaključilo<br />
se da su starije osobe ipak sve zdravije, duţe ţive u svojoj kući/stanu, ali trebaju sve veću i<br />
raznolikiju pomoć u <strong>za</strong>jednici kako bi što duţe mogli opstati u poznatom okruţenju. Ukoliko<br />
manji broj starijih osoba bude hospitaliziran onda duţe ostaju u bolnici i imaju skuplje<br />
liječenje. Takve starije osobe <strong>za</strong>uzimaju skoro 2/3 bolničkih dana i na njih otpada 2/3<br />
bolničkih troškova, mada mnogi od njih ne <strong>za</strong>htijevaju akutno liječenje. TakoĎer je utvrĎeno<br />
da starije osobe uzimaju sve više lijekova čime opet povećavaju zdravstvenu potrošnju (12).<br />
Korištenje financijskih sredstava <strong>za</strong> zdravstvene usluge povećava se s dobi uz<br />
postojanje odreĎenih razlika u svakoj kohorti ovisno o dobi i spolu. Mnogi istraţivači ističu<br />
starenje kao prijetnju odrţivosti zdravstvenog i mirovinskog sustava te potrebu <strong>za</strong><br />
kontinuiranim procjenjivanjem zdravstvene potrošnje ovisno o dobi i spolu korisnika usluga s<br />
ciljem pravovremenih promjena u zdravstvenom i socijalnom sektoru. Vaţno je utvrditi da li<br />
se zdravstvena potrošnja znatno razlikuje <strong>za</strong> pojedinca unutar kohorte ili je vrlo homogena te<br />
kakva je razlika ovisno o spolu. Brojni istraţivači utvrdili su povećanje zdravstvene potrošnje<br />
s dobi u oba spola te nešto više u ţena. Ipak većina njih se slaţe da manji udio starih troši<br />
veliki dio zdravstvenog novca (13,14). Prema Alemayehu i Warneru (15) skoro pola<br />
zdravstvene potrošnje u ţivotu otpada na stariju ţivotnu dob, a nešto više od trećine<br />
potrošnje otpada na starije od 85 godina ţivota, s tim da je veća potrošnja <strong>za</strong> ţene nego <strong>za</strong><br />
muškarce kroz sve dobne skupine (14).<br />
Upravo zbog sve većeg starenja populacije i specifičnih <strong>za</strong>htjeva ve<strong>za</strong>nih <strong>za</strong> stariju<br />
dob stanovništva očekuju se značajnije promjene u kvaliteti, količini i strukturi pruţanja<br />
zdravstvenih usluga. U cilju što boljeg budućeg planiranja zdravstvene skrbi <strong>za</strong> starije osobe<br />
3
Change language