Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
azvoja društva u cjelini (118,119). Istraţivanjem Beursa i suradnika takoĎer je bilo utvrĎeno<br />
da su depresija i anksioznost pove<strong>za</strong>ne s niţim socioekonomskim statusom (112).<br />
Neki istraţivači smatraju da je depresija pove<strong>za</strong>na s većim mortalitetom u muškaraca<br />
starije dobi naročito ako je potaknuta iznenadnim incidentom, te da nije ili jest slabije<br />
pove<strong>za</strong>na s mortalitetom u ţena (120), dok drugi smatraju da jači stupanj depresije povećava<br />
rizik od smrti podjednako u muškaraca i ţena, a blaga depresija povećava rizik od smrti<br />
samo u muškaraca (121). Istraţivanjem depresije u osoba starih 80 i više godina utvrĎena je<br />
jaka pove<strong>za</strong>nost tj. povećani rizik <strong>za</strong> nastanak kardiovaskularnih incidenata općenito i<br />
posljedične smrti (122). TakoĎer postoji jaka pove<strong>za</strong>nost izmeĎu stupnja nesposobnosti s<br />
obzirom na obavljanje dnevnih aktivnosti i <strong>mentalnog</strong> <strong>zdravlja</strong> s posljedičnom smrti. S druge<br />
strane, dobro mentalno zdravlje moţe poboljšati dugovječnost i kod starijih osoba s<br />
ograničenjem u dnevnim aktivnostima.<br />
Temeljna hipote<strong>za</strong> i jedan od ciljeva istraţivanja bio je utvrditi da li postoji pove<strong>za</strong>nost<br />
izmeĎu samoprocjenjenog <strong>zdravlja</strong> mjerenog SF-36 upitnikom i prika<strong>za</strong>nog kroz osam<br />
dimenzija <strong>zdravlja</strong> i anksioznosti odnosno depresivnosti mjerenih HAD ljestvicom. Ukoliko<br />
takova pove<strong>za</strong>nost postoji, kakav joj je smjer, pozitivan ili negativan, te jakost pove<strong>za</strong>nosti.<br />
Spearmanovim koeficijetom korelacije ranga i koeficijentom determinacije utvrdili smo<br />
da postoji negativna pove<strong>za</strong>nost izmeĎu svih osam dimenzija samoprocjenjenog <strong>zdravlja</strong> s<br />
anksioznosti odnosno depresivnosti. Negativna korelacije znači da kako vrijednost jedne<br />
varijable raste tako pada vrijednost druge varijable, odnosno, primijenjeno na rezultate u<br />
istraţivanju znači da su osobe s boljim samoprocjenjenim zdravljem manje anksiozne<br />
odnosno depresivne i obrnuto.<br />
U literaturi smo naišli na različita istraţivanja koja na neki način potvrĎuju i naše<br />
rezultate. Neki od istraţivača su osim utjecaja samoprocjenjenog <strong>zdravlja</strong> na pojavu<br />
depresivnosti proučavali i utjecaj nesposobnosti na obje komponente i njihove meĎusobne<br />
odnose. Tako su utvrdili da su nesposobnost, loše samoprocjenjeno zdravlje i depresivnost<br />
meĎusobno pove<strong>za</strong>ni i predstavljaju ne<strong>za</strong>visne prediktore mortaliteta starijih osoba.<br />
Ustanovili su da najveći rizik od smrti imaju one osobe koje imaju jači stupanj nesposobni i<br />
koje svoje zdravlje ocjenjuju lošije, dok postoji povećani rizik kod onih koji su uz<br />
nesposobnost i jače depresivni. Zaključili su da osobe s jačim stupnjem nesposobnosti<br />
ocjenjuju svoje zdravlje lošijim i češće su depresivne te da su samoprocjenjeno zdravlje i<br />
depresija pove<strong>za</strong>ni s nesposobnosti, ali i da je sama pojava depresivnosti pove<strong>za</strong>na s<br />
osjećajem lošijeg <strong>zdravlja</strong> (123, 124).<br />
Drugi istraţivači su proučavali utjecaj kroničnih bolesti na pojavnost depresije i utvrdili<br />
da su slabije samoprocjenjeno zdravlje i kronične bolesti rizični faktori <strong>za</strong> pojavu depresije u<br />
74