Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
sami u sve tri istraţivane ţupanije, iako ne postoji statistički značajna razlika. Premda,<br />
ukoliko opet promatramo muškarce samce onda moţemo utvrditi da oni svoje zdravlje<br />
ocjenjuju značajno boljim u odnosu na prošlu godinu od muškaraca koji ţive s nekim.<br />
MlaĎi ispitanici u dobi 70-79 godina ocjenjuju svoje zdravlje općenito nešto boljim u<br />
usporedbi s prošlom godinom u sve tri ţupanije. <strong>Značaj</strong>na razlika u ocjeni <strong>zdravlja</strong> u<br />
usporedbi s prošlom godinom u kategoriji „puno lošije― <strong>za</strong>mijećena je u ispitanika<br />
Koprivničko-kriţevačke ţupanije, gdje 17% mlaĎih odnosno 29% starijih ispitanika s 80 i više<br />
godina ţivota ocjenjuju svoje zdravlje lošijim u usporedbi s prošlom godinom.<br />
Vaţnost <strong>samoprocjene</strong> <strong>zdravlja</strong> u ocjeni objektivnog zdravstvenog stanja pojedinca te<br />
planiranja potreba i <strong>za</strong> <strong>ocjenu</strong> uspješnosti provoĎenih javnozdravstvenih mjera već je bila<br />
istaknuta u uvodnom dijelu, no prema nekim istraţivačima samoprocjenjeno zdravlje<br />
predstavlja bolji prediktor budućeg <strong>zdravlja</strong> u staroj populaciji nego klinička procjena (46).<br />
U prospektivnoj studiji u Finskoj Heistaro i suradnici utvrdili su da je lošije samoprocjenjeno<br />
zdravlje jaki prediktor mortaliteta koji se samo djelomično moţe objasniti s prijašnjim<br />
bolestima poput najčešćih kardiovaskularnih bolesti (97). Drugi istraţivači se slaţu s tom<br />
tvrdnjom, ali dodaju da je samoprocjenjeno zdravlje jači prediktor mortaliteta u muškaraca<br />
nego u ţena (98, 99). Neki smatraju da razlog tome moţe biti u pove<strong>za</strong>nosti lošijeg<br />
samoprocjenjenog zdravlje muškaraca s ozbiljnijim ţivotno ugroţavajućim zdravstvenim<br />
problemima kao što su npr. kardiovaskularne bolesti, dok je kod ţena samoprocjenjeno<br />
zdravlje više ve<strong>za</strong>no <strong>za</strong> neke druge kronične bolesti koje nisu ţivotno ugroţavajuće, npr.<br />
degenerativne promjene mišićno-koštanog sustava. Nadalje navode da je povećan rizik od<br />
umiranja čak jače pove<strong>za</strong>n s lošim samoprocjenjenim zdravljem nego s lošim objektivnim<br />
zdravstvenim stanjem. Utvrdili su da je rizik od smrti veći <strong>za</strong> muškarce u odnosu na ţene,<br />
starije osobe, osobe s lošijim objektivnim zdravstvenim stanjem, samoprocjenjenim lošijim<br />
zdravljem, kao i kod onih sa slabijim <strong>za</strong>dovoljstvom u ţivotu te manjim primanjima. Prema<br />
njihovom istraţivanju samo starija dob imala je jači utjecaj na mortalitet nego<br />
samoprocijenjeno zdravlje. TakoĎer smatraju da je <strong>za</strong> oko dvije trećine starijih osoba<br />
izmjereno objektivno i samoprocijenjeno zdravlje vrlo usko pove<strong>za</strong>no (46).<br />
Mentalne bolesti u starijoj dobi su česte i predstavljaju rastući i nedovoljno istraţeni<br />
javnozdravstveni problem širom svijeta, a naročito u smislu ranog dijagnosticiranja i<br />
adekvatnog liječenja. Prema istraţivanju Forsella i Gustafssona 15-20% starijih osoba ima<br />
neku mentalnu bolest. Depresija i anksioznost su česta stanja odnosno bolesti u starijoj dobi,<br />
ali postoje znatne razlike u njihovoj prevalenciji u studijama provedenima širom svijeta.<br />
Pregledom 34 objavljena članka o istraţivanju prevalencije depresije u populaciji starije dobi<br />
70
Change language