Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...

U istraţivanju utjecaja samačkog ţivota starijih osoba na ocjenu zdravlja Kharicha i
suradnici su došli do zaključka da osobe koje ţive same češće procjenjuju svoje zdravlje kao
lošije, više su socijalno izolirani, imaju poteškoće s dnevnim aktivnostima, nezdravo se hrane
i imaju više kroničnih bolesti dok su Rueda i suradnici utvrdili da oni koji ţive s nekim, a ne s
partnerom, imaju lošije mentalno zdravlje (92).
S porastom dobi ispitanici svoje zdravlje ocjenjuju sve lošijim u svih osam dimenzija
zdravlja u svim istraţivanim ţupanijama. Najmanje promjene zamijećene su u dimenzijama
zdravlja koje opisuju mentalno zdravlje i percepciju općeg zdravlja, nešto veće u
dimenzijama koje opisuju ograničenje zbog emocionalnih poteškoća i socijalno funkcioniranje
te osjećaj tjelesnih bolova, a najveće u fizičkom funkcioniranju i ograničenju zbog fizičkih
poteškoća te vitalnosti.
Posve je jasno da je slabljenje fizičkih funkcija jedna od nezaobilaznih posljedica
starenja svakog pojedinca, te da percepcija općeg zdravlja uvelike ovisi upravo o tzv. fizičkim
dimenzijama zdravlja. S druge strane, iz rezultata je vidljivo da se mentalno zdravlje svakog
pojedinca moţe i u starijoj dobi uspješno odrţavati vitalnim. Naši rezultati slični su
rezultatima iz prethodnih istraţivanja u kojima se istraţivao utjecaj dobi na samoprocjenjeno
zdravlje (57-59, 89).
UsporeĎujući svoje zdravlje s prošlom godinom oko 45% ispitanika ocijenilo je svoje
zdravlje otprilike istim, te isto toliko s malo odnosno puno lošijim, a manje od 9% s puno
boljim. IzmeĎu tri istraţivane ţupanije najveće razlike u ocjeni zdravlja u usporedbi s prošlom
godinom zamijećene su u kategoriji „puno lošije― i to izmeĎu ispitanika Koprivničkokriţevačke
ţupanije (20%) i preostalih dviju ţupanija (11%). Osim što su ispitanici
Koprivničko-kriţevačke ţupanije početno ocijenili svoje zdravlje najlošijim, iz rezultata je
vidljivo da duplo veći broj ispitanika smatra da im se zdravlje pogoršava iz godine u godinu u
usporedbi s ispitanicima preostalih dviju ţupanija. Da li se ovdje radi i o objektivno znatnom
pogoršanju zdravlja ili su ispitanici Koprivničko-kriţevačke ţupanije skloniji pesimističnijem
gledanju na sve promjene koje se dešavaju oko njih i s njima samima ostaje otvoreno pitanje
za neko drugi istraţivanje odnosno raspravu.
U našem istraţivanju nismo utvrdili značajnu razliku u samoprocjenjenom zdravlju u
usporedbi s prošlom godinom izmeĎu muškaraca i ţena u tri istraţivane ţupanije, dok su
Maslic Seršić i Vuletić na podacima dobivenim iz Hrvatske zdravstvene anketa na uzorku od
9 070 ispitanika utvrdile da ţene ipak ocjenjuju svoje zdravlje lošijim od muškaraca u
usporedbi s prošlom godinom (59).
Analizom utjecaja samačkog ţivota utvrdili smo da ispitanici koji ţive sami ocjenjuju
svoje zdravlje općenito nešto boljim u odnosu na prošlu godinu od ispitanika koji ne ţive
69