Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
nesposobnosti koja svakako dovodi do slabije vitalnosti i lošijeg općeg <strong>zdravlja</strong>, a sve to<br />
negativno utječe i na njihovo mentalno zdravlje.<br />
Arber i Cooper su istraţivanjem razlika zdravstvenog stanja s obzirom na spol na uzorku od<br />
14 000 osoba starijih od 60 godina utvrdili da postoji veća vjerojatnost da ţene u starijoj dobi<br />
imaju odreĎenih funkcionalnih poteškoća u kretanju i uobičajenim svakodnevnim<br />
aktivnostima nego muškarci iste dobi. No, takoĎer su došli do pomalo paradoksalnog<br />
<strong>za</strong>ključka da će ţene <strong>za</strong> isti stupanj oštećenja manje vjerojatno ocijeniti svoje zdravlje lošijim<br />
u odnosu na muškarce iste dobi (93).<br />
Opće je poznato da ţene ţive dulje, ali je vaţno istaknuti da ţene ţive dulje i s<br />
funkcionalnim oštećenjima (3,2 godine) nego muškarci (1,8 godina) i to zbog ranijeg<br />
nastupanja nesposobnosti u obavljanju dnevnih aktivnosti u ţena te veće prevalencije bolesti<br />
i komorbiditeta koji <strong>za</strong>hvaćaju nekoliko organskih sustava istovremeno (94, 95).<br />
Interesantno je istaknuti da su istraţivači Samardţić i Vuletić Mavrinac proučavajući utjecaj<br />
pušenja na samopr<strong>ocjenu</strong> <strong>zdravlja</strong> utvrdili da postoje razlike u kvaliteti ţivota pušaća i ne<br />
pušaća u svim dobnim grupama neovisno o objektivnom zdravlju. No, iznenaĎujući je rezultat<br />
da ţene stare 65 i više godina koje puše ocjenjuju svoj zdravlje boljim od onih koje ne puše u<br />
svih osam dimenzija <strong>zdravlja</strong>, dok muškarci pušaći ocjenjuju svoje zdravlje značajno lošijim<br />
od onih koji ne puše. Ţene koje puše značajno bolje ocjenjuju dimenziju <strong>zdravlja</strong> koja opisuje<br />
socijalno funkcioniranje i mentalno zdravlje, a još je veća razlika <strong>za</strong> ograničenje zbog fizičkih<br />
poteškoća u korist pušačica. Svakako da i mnogi drugi faktori kao što su edukacija, visina<br />
prihoda, bračno stanje i socio-kulturološka prihvaćenost pušenja imaju utjecaj na kvalitetu<br />
ţivota općenito te posljedično samoprocjenjeno zdravlje. Iako je pušenje prepoznato kao<br />
jedan od rizičnih faktora <strong>za</strong> kronične bolesti, neke osobe se upravo zbog rituala pušenja<br />
osjećaju psihički i društveno bolje (48).<br />
Prema rezultatima našeg istraţivanja nismo utvrdili značajnu razliku u samoprocjeni<br />
<strong>zdravlja</strong> ispitanika koji ţive sami ili ţive s nekim u sve tri istraţivane ţupanije. No,<br />
analizirajući <strong>za</strong>jedničko djelovanje samačkog ţivota i spola, utvrdili smo da muškarci koji ţive<br />
sami ocjenjuju svoj zdravlje boljim u svih osam dimenzija <strong>zdravlja</strong>, a značajno boljim <strong>za</strong><br />
dimenzije zdravlje koje opisuju ograničenje zbog fizičkih poteškoća, tjelesne bolove,<br />
percepciju općeg <strong>zdravlja</strong> i socijalno funkcioniranje, dok je <strong>za</strong> ţene <strong>za</strong>mijećeni isti trend kao i<br />
u ukupnom uzorku. Stoga bismo mogli <strong>za</strong>ključiti da u naše tri istraţivane ţupanije, a naročito<br />
u Istarskoj, gdje ima najviše samaca oba spola, te Dubrovačko-neretvanskoj starije osobe<br />
koje ţive same su u dobroj psihofizičkoj kondiciji, dok se muškarci koji ţive sami osjećaju još<br />
i bolje. Ostaje pitanje da li samački ţivot u starijih muškaraca doprinosi boljem<br />
samoprocjenjenom zdravlju ili muškarci koji ţive sami, a značajno ih je manje od ţena,<br />
moraju biti u boljoj psihofizičkoj kondiciji da bi uopće mogli ţivjeti sami!?<br />
68
Change language