Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...

Utjecaj kardiovaskularnih bolesti i rizičnih faktora za njihov nastanak, kao što su
povišeni krvni tlak, kolesterol i glukoza u krvi, na percepciju lošeg općeg zdravlja u
nedavnom su istraţivanju utvrdili Vuletić Mavrinac i suradnici 2009. godine. Istaknuli su
vaţnost prehrambenih navika, fizičke aktivnosti i općenito zdravog načina ţivljenja s fizičkim i
općim zdravljem pojedinca te odrţavanjem i unaprjeĎenjem kvalitete ţivota (49).
Utjecaj geografskih, gospodarskih i socijalnih faktora na samoprocjenjeno zdravlje
pojedinca utvrdili su Vuletić Mavrinac i Mujkić usporeĎujući samoprocjenjeno zdravlje
ispitanika s udaljenih jadranskih otoka (Rab, Banjoj, Lopar, Supetarska Draga, Komiţa i Vis)
s kontrolnom skupinom ispitanika iz opće populacije Republike Hrvatske. Utvrdili su da
ispitanici iz otočne populacije bolje fizički funkcioniranju, vitalniji su i osjećaju manje tjelesnih
bolova u odnosu na kontrolnu skupinu, dok su dimenziju zdravlja koja opisuje socijalno
funkcioniranje ocijenili znatno slabije upravo zbog izoliranosti. Postoje i odreĎene razlike
unutar ispitanika otočne populacije i one su najveće u općem i mentalnom zdravlju te ovise o
izolaciji ispitanika. Istraţivači su zaključili da otočna populacija pokazuje općenito bolje
zdravstveno funkcioniranje nego opća populacija, osim u dimenziji koja mjeri upravo
socijalno funkcioniranje (90).
U našem istraţivanju utvrdili smo da postoji značajna razlika u samoprocjenjenom
zdravlju izmeĎu muškaraca i ţena. Muškarci su ocijenili svoje zdravlje značajno boljim od
ţena u svih osam dimenzija zdravlja u sve tri ţupanije. Najveća varijabilnost izmjerenih
vrijednosti po spolu naĎena je u dimenzijama zdravlja koje opisuju ograničenje zbog
emocionalnih (9,95%) odnosno fizičkih poteškoća (9,20%), a najmanja u percepciji općeg
zdravlja (3,48%).
Rezultati dobiveni našim istraţivanjem slični su rezultatima brojnih istraţivanja u
svijetu i Hrvatskoj te su usporedivi s rezultatima u drugim europskim zemljama (Danska,
Francuska, Njemačka, Italija, Nizozemska, Norveška, Španjolska i Velika Britanija), ali je
sveukupno kvaliteta ţivota u istraţivanim ţupanijama niţa nego u usporeĎivanim europskim
zemljama (47, 57-59, 91, 92). Neki istraţivači smatraju da razlog navedenih razlika izmeĎu
muškaraca i ţena leţi u sociološkim i javnozdravstvenim karakteristikama upravo zbog
slabijeg poloţaja ţena u društvu, a ne u biološkim razlikama. Ţene su manje educirane od
muškaraca, a već smo prethodno ustvrdili da manje educirane osobe imaju i lošije zdravlje.
Ţene su i siromašnije što opet dovodi do lošijeg zdravlja, veće prevalencije nesposobnosti,
prvenstveno lošijeg fizičkog pa onda i psihičkog zdravlja, znatno više komorbiditeta što jasno
rezultira s niţim vrijednostima samoprocjenjenog i objektivnog zdravlja (91, 92).
S druge strane ţene češće obolijevaju od bolesti mišićno-koštanog sustava koji ne rezultiraju
fatalnim ishodom, nego dugotrajnim fizičkim ograničenjima, kroničnim bolovima i posljedičnoj
67