Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ţupanije govore u prilog slabije razvijenosti društva i gospodarstva, a stoga i slabijeg<br />
socioekonomskog statusa pojedinca u Koprivničko-kriţevačkoj ţupaniji, te posljedično i<br />
lošijeg samoprocjenjenog <strong>zdravlja</strong>. U našem istraţivanju nismo proučavali razlike u edukaciji<br />
i njihov utjecaj na samoprocjenjeno zdravlje pojedinca, ali moţemo indirektno <strong>za</strong>ključiti da su<br />
i one doprinijele značajnoj razlici u samoprocjenjenom zdravlju izmeĎu tri istraţivane<br />
ţupanije.<br />
Osim razlika u samoprocjenjenom zdravlju izmeĎu ţupanija utvrĎene su i razlike u<br />
ocjeni pojedinih dimenzija <strong>zdravlja</strong>. U svima trima istraţivanim ţupanijama ispitanici su lošije<br />
ocijenili dimenzije <strong>zdravlja</strong> koje opisuju ograničenje zbog fizičkih poteškoća, percepciju općeg<br />
<strong>zdravlja</strong>, vitalnost i fizičko funkcioniranje s prosječnim vrijednostima u rasponu od 42-44%,<br />
nešto bolje dimenzije <strong>zdravlja</strong> koje opisuje tjelesne bolove (56%) i mentalno zdravlje (57%), a<br />
najbolje socijalno funkcioniranje i ograničenje zbog emocionalnih poteškoća na razini od<br />
61%. Najveća varijabilnost izmjerenih vrijednosti izmeĎu ţupanija naĎena je u dimenzijama<br />
<strong>zdravlja</strong> koje opisuju ograničenje zbog fizičkih poteškoća i tjelesne bolove <strong>za</strong> 13,5%, a<br />
najmanja <strong>za</strong> ograničenje zbog emocionalnih poteškoća i iznosi 4,75%.<br />
Upravo nas ove razlike unutar istih dimenzija <strong>zdravlja</strong>, a izmeĎu tri istraţivane<br />
ţupanije potiču na razmišljanje i daljnje istraţivanje o čimbenicima koji dovode do<br />
<strong>za</strong>biljeţenih razlika s jedne strane, a s druge strane potiču nas na provoĎenje<br />
javnozdravstvenih i/ili opće društvenih intervencija kojima bismo poboljšali kvalitetu ţivota<br />
starijih osoba, a samim time i subjektivni osjećaj <strong>zdravlja</strong> svakog pojedinca.<br />
Pošto se radi o osobama starije ţivotne dobi kod kojih dolazi do fizioloških<br />
poremećaja u smislu slabije pokretnosti i nesposobnosti s jedne strane, te obolijevanja od<br />
različitih kroničnih bolesti s druge strane, bilo je i <strong>za</strong> očekivati da će samoprocjenjeno<br />
zdravlje <strong>za</strong> tzv. fizičke dimenzije <strong>zdravlja</strong> biti lošije. Tjelesni bolovi se sve više uspješno<br />
kontroliraju lijekovima i drugim medicinskim tretmanima neovisno o dobi osobe, a mentalne<br />
funkcije se i u starijoj dobi mogu uspješno odrţavati vitalnim pa su <strong>za</strong> te dimenzije <strong>zdravlja</strong><br />
izmjerene nešto više prosječne vrijednosti. Najboljim su ocijenjene dimenzije <strong>zdravlja</strong> koje<br />
opisuju različite društvene aktivnosti starijih osoba što ukazuje na manja ograničenja<br />
aktivnosti zbog odreĎenih emocionalnih problema.<br />
Slični trend <strong>samoprocjene</strong> <strong>zdravlja</strong> u starijih osoba utvrĎen je u istraţivanjima<br />
provedenim u Republici Hrvatskoj tijekom provoĎenja Hrvatske zdravstvene ankete kojoj je<br />
jedan od ciljeva bio procijeniti kvalitetu ţivota u općoj populaciji. No, istraţivanja<br />
samoprocjenjenog <strong>zdravlja</strong> u Hrvatskoj utvrdila su niţe vrijednosti odnosno lošije zdravlje u<br />
svim dobnim skupinama u svih osam dimenzija <strong>zdravlja</strong> pa tako i <strong>za</strong> stariju populaciju u<br />
odnosu na neke druge europske zemlje (57-59).<br />
66
Change language