Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
6. RASPRAVA<br />
Rezultati dobiveni istraţivanjem ukazuju na postojanje značajnih razlika u<br />
samoprocjeni <strong>zdravlja</strong>, stupnju depresivnosti i anksioznosti te korištenju zdravstvene <strong>za</strong>štite<br />
od strane osoba starih 70 i više godina izmeĎu Koprivničko-kriţevačke, Istarske i<br />
Dubrovačko-neretvanske ţupanije. UtvrĎeno je da socio-demografska obiljeţja kao što su<br />
dob i spol modificiraju doţivljaj <strong>zdravlja</strong>, pojavu anksioznosti i depresivnosti i utječu na<br />
korištenje zdravstvene <strong>za</strong>štite, dok samački ţivot nema značajnog utjecaja. Rezultati takoĎer<br />
ukazuju na negativnu pove<strong>za</strong>nost svih osam dimenzija <strong>zdravlja</strong> mjerenih SF-36 upitnikom s<br />
anksioznosti i depresivnosti mjerenih HAD ljestvicom te značajnu pove<strong>za</strong>nost lošijeg<br />
samoprocjenjenog <strong>zdravlja</strong> s oba mentalna poremećaja, izraţenije s depresivnošću.<br />
UtvrĎeno je da lošije samoprocjenjeno zdravlje te pojava granične ili vjerojatne anksioznosti i<br />
depresivnosti utječe na korištenje zdravstvene <strong>za</strong>štite.<br />
Poznato je da u Republici Hrvatskoj postoje vrlo izraţene geografske, gospodarske i<br />
kulturološke razlike izmeĎu ţupanija koje svakako utječu na razvoj društva u najširem smislu<br />
pa i na zdravlje stanovnika pojedine regije. U nedavno objavljenom sumarnom izvještaju Sir<br />
Michaela Marmota govori se o zdravstvenim nejednakostima izmeĎu i unutar pojedinih<br />
drţava koje proizlaze upravo iz utvrĎenih nejednakosti u socioekonomskim determinantama<br />
društva kao što su dohodak, edukacija, rad i <strong>za</strong>poslenje, socijalna <strong>za</strong>štita i siromaštvo (83).<br />
Stoga je vaţno provoditi ovakva ciljana istraţivanja, a naročito kada se radi o ocjeni<br />
zdravstvenog stanja i potreba starije populacije, u cilju <strong>za</strong>dovoljavanja potreba i očuvanju<br />
jednakosti. Starija populacija čini veliki udio u područjima koja su slabije gospodarski<br />
razvijana, koja su prometno nepove<strong>za</strong>na ili su s lošijom javnom infrastrukturom pa su i<br />
problemi starijih osoba u takvim područjima specifični i još više izraţeni (79).<br />
U našem istraţivanju utvrdili smo postojanje značajnih razlika u samoprocjeni <strong>zdravlja</strong><br />
izmeĎu Koprivničko-kriţevačke ţupanije s jedne strane te Istarske i Dubrovačko-neretvanske<br />
ţupanije s druge strane. Usprkos činjenici da su ispitanici Koprivničko-kriţevačke ţupanije<br />
najmlaĎi, pa je bilo <strong>za</strong> očekivati da su i najzdraviji, oni su svoje zdravlje ocijenili najlošijim u<br />
svih osam dimenzija <strong>zdravlja</strong>, <strong>za</strong> razliku od ispitanika Dubrovačko-neretvanske ţupanije koji<br />
su najstariji i najbolje su ocijenili svoje zdravlje. U Istarskoj ţupaniji samoprocjenjeno zdravlje<br />
ispitanika je bilo bliţe izmjerenim vrijednostima u ispitanika Dubrovačko-neretvanske<br />
ţupanije.<br />
Ove razlike u samoprocjeni <strong>zdravlja</strong> mogli bismo donekle objasniti postojanjem<br />
poznatih socioekonomskih razlika izmeĎu ţupanija. Koprivničko-kriţevačka ţupanija spada u<br />
preteţito ruralno područje gdje 50% stanovništva ţivi na selu, <strong>za</strong> razliku od Dubrovačkoneretvanske<br />
i Istarske ţupanije koje spadaju više u urbana područja gdje 65% odnosno 71%<br />
64
Change language