Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...

More documents

Recommendations

Info

Posjete liječniku opće/obiteljske medicine zbog liječenja depresivnosti u zadnja 4 tjedna obzirom na spol, „živi sam“ i dob ispitanika Prema našim razultatima od depresivnosti se nešto više liječe ţene, osobe koje ne ţive same i osobe u dobi od 70-79 godina starosti, a to naročito vrijedi za osobe s vjerojatnom depresivnosti, no utvrĎene razlike nisu značajne (Tablica 29.). Tablica 29. Ispitanici koji su bili kod liječnika opće/obiteljske medicine zbog liječenja depresivnosti u zadnja 4 tjedna obzirom na spol, „živi sam“ i dob u ukupnom uzorku. Depresivnost Liječeni zbog depresivnosti kod LOM, n (%) Muškarci Žene Živi sam Ne živi sam 70-79 80+ Normalno 2 (0,8) 2 (0,5) 1 (0,5) 3 (0,6) 4 (0,8) 0 Granična 2 (1,7) 5 (2,3) 2 (3,0) 5 (1,9) 5 (2,2) 2 (2,0) Vjerojatna 5 (3,4) 13 (4,3) 3 (2,6) 15 (4,6) 16 (5,2) 2 (1,4) Ukupno 9 (1,8) 20 (2,1) 6 (1,6) 23 (2,1) 25 (2,4) 4 (1,0) 5.6. Utjecaj samoprocjenjenog zdravlja (SF-36), depresivnosti i anksioznosti (HAD) na korištenje zdravstvene zaštite Utjecaj pojedinih dimenzija samoprocjenjenog zdravlja na korištenje zdravstvene zaštite u smislu posjeta liječnicima općenito, liječniku opće/obiteljske medicine i specijalisti te na hospitalizaciju u zadnjih 12 mjeseci prikazan je u Tablici 30. Zanimljivo je istaknuti da niti jedna pojedinačna dimenzija samoprocjenjenog zdravlja nije bila značajna za hospitalizaciju ispitanika u zadnjih godinu dana. Percepcija lošeg općeg zdravlja značajno utječe na posjete bilo kojem liječniku, liječniku opće/obiteljske medicine i specijalisti. S druge strane osobe koje bolje socijalno funkcioniraju više posjećuju bilo kojeg liječnika i liječnika opće/obiteljske medicine. Nadalje, starije osobe koje osjećaju više tjelesnih bolova te koje su vitalnije posjećuju značajno više specijalistu. Dimenzija zdravlja koja opisuje jače tjelesne bolove bila je granično značanja i za posjete bilo kojem liječniku, dok je bolje fizičko funkcioniranje bilo granično značajno za posjete liječniku opće/obiteljske medicine. 61
Tablica 30. Utjecaj osam dimenzija zdravlja mjerenih SF-36 upitnikom na posjete bilo kojem liječniku, liječniku opće/obiteljske medicine i specijalisti te na hospitalizaciju starijih osoba u zadnjih 12 mjeseci prikazan logističkom regresijom. Dimenzije zdravlja PF RP BP GH VT MH SF RE Bilo koji liječnik Samo LOM Specijalist Hospitalizirani p OR (95% CI) p OR (95% CI) p OR (95% CI) p OR (95% CI) 0,349 1,003 1,006 0,998 0,997 0,040 0,271 0,231 (0,997-1,009) (1,000-1,012) (0,993-1,002) (0,991-1,002) 0,622 0,046 0,002 0,455 0,689 0,011 0,421 0,999 0,998 0,999 0,997 0,343 0,540 0,157 (0,994-1,004) (0,993-1,002) (0,996-1,002) (0,993-1,001) 0,993 0,994 0,994 0,995 0,066 0,023 0,123 (0,986-1,000) (0,988-1,000) (0,989-0,999) (0,989-1,001) 0,982 0,983 0,989 0,991 0,001 0,009 0,083 (0,971-0,994) (0,972-0,993) (0,982-0,997) (0,982-1,001) 0,995 0,998 1,011 1,004 0,720 0,013 0,407 (0,983-1,008) (0,987-1,009) (1,002-1,020) (0,994-1,015) 0,997 1,000 0,995 0,999 0,961 0,275 0,892 (0,985-1,010) (0,989-1,012) (0.987-1,004) (0,989-1,009) 1,010 1,009 0,999 0,995 0,014 0,591 0,127 (1,002-1,018) (1,002-1,016) (0,993-1,004) (0,989-1,001) 0,998 0,998 0,998 0,998 0,423 0,273 0,353 (0,994-1,003) (0,994-1,002) (0,995-1,001) (0,995-1,002) Utjecaj anksioznih i depresivnih poremećaja na korištenje zdravstvene zaštite u smislu posjeta liječnicima općenito, liječniku opće/obiteljske medicine i specijalisti te na hospitalizaciju u zadnjih 12 mjeseci prikazan je u Tablici 31. Rezultati ukazuju na značajno više posjeta specijalisti od strane starijih osoba kod kojih je utvrĎeni granični ili vjerojatni anksiozni poremećaj, te značajno više posjeta bilo kojem liječniku i hospitalizacija za osobe s vjerojatnom anksioznosti. Starije osobe s graničnim ili vjerojatnim depresivnim poremećajem značajno su više hospitalizirane. 62
Page 1 and 2:
Središnja medicinska knjižnica Va
Page 3 and 4:
Disertacija je izraĎena u Školi n
Page 5 and 6:
POPIS OZNAKA I KRATICA BDP DNŢ DZS
Page 7 and 8:
stara stanovništva. U Hrvatskoj je
Page 9 and 10:
vrlo je vaţno imati pouzdane infor
Page 11 and 12:
dobi iznad 65 godina s udjelom od 3
Page 13 and 14:
zdravstvenom stanju, sukladno opće
Page 15 and 16: što su promocija aktivnog sudjelov
Page 17 and 18: pojavnost i razvoj različitih bole
Page 19 and 20: djelovanja i proučavanja razvoja p
Page 21 and 22: azvojne procese te da im se prilago
Page 23 and 24: 3. HIPOTEZE I CILJEVI ISTRAŽIVANJA
Page 25 and 26: osobe smještene u ustanove. Strukt
Page 27 and 28: 4.5. Statistička obrada podataka D
Page 29 and 30: Raspodjela ispitanika s obzirom na
Page 31 and 32: Tablica 3. Usporedba samoprocjenjen
Page 33 and 34: muškarci ocjenjuju svoje zdravlje
Page 35 and 36: Živi sam Ne živi sam 80 80 70 70
Page 37 and 38: 70 60 50 40 30 PF RP BP GH VT MH SF
Page 39 and 40: Mentalno zdravlje (MH) ostaje skoro
Page 41 and 42: Samoprocjenjeno zdravlje ispitanika
Page 43 and 44: 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% ma
Page 45 and 46: Samoprocjenjeno zdravlje ispitanika
Page 47 and 48: Tablica 12. Prevalencija stupnja an
Page 49 and 50: Prevalencija stupnja anksioznosti o
Page 51 and 52: Anksioznost 100% 90% 80% 70% 60% 50
Page 53 and 54: Prevalencija stupnja depresivnosti
Page 55 and 56: 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% Vjeroj
Page 57 and 58: 70-79 80+ 100% 100% 80% 80% 60% 60%
Page 59 and 60: Tablica 21. Povezanost samoprocjenj
Page 61 and 62: specijalisti odreĎene medicinske g
Page 63 and 64: Tablica 25. Ispitanici koji su posj
Page 65: Tablica 27. Ispitanici koji su bili
Page 69 and 70: 6. RASPRAVA Rezultati dobiveni istr
Page 71 and 72: ţupanije govore u prilog slabije r
Page 73 and 74: nesposobnosti koja svakako dovodi d
Page 75 and 76: sami u sve tri istraţivane ţupani
Page 77 and 78: UtvrĎene razlike po spolu ukazuju
Page 79 and 80: azvoja društva u cjelini (118,119)
Page 81 and 82: Prema našim rezultatima jedna tre
Page 83 and 84: demografskih i socioekonomskih razl
Page 85 and 86: Razlozi svakako mogu biti u spoznaj
Page 87 and 88: liječnika opće/obiteljske medicin
Page 89 and 90: Prevalencija depresivnosti i anksio
Page 91 and 92: 8. SAŽETAK Starenjem stanovništva
Page 93 and 94: 9. SUMMARY The aging of population
Page 95 and 96: 10. POPIS LITERATURE 1. United Nati
Page 97 and 98: 32. European Comission. Green Paper
Page 99 and 100: 60. Snaith RP. The hospital anxiety
Page 101 and 102: 89. McFadden E, Luben R, Bingham S,
Page 103 and 104: 116. Heslin JM, Soveri PJ, Winoy JB
Page 105 and 106: service utilisation in elderly, reg
Page 107 and 108: 11. PRILOZI Prilog 1. Upitnik SF-36
Page 109 and 110: uopće ne 1 malo 2 umjereno 3 prili
Page 111 and 112: VIII. IX. X. XI. XII. XIII. XIV. 2.
Page 113 and 114: 108 Slika 3. Korelacija dimenzija z
Page 115 and 116: 110 Slika 7. Korelacija dimenzija z
show all

Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?