Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...

1. UVOD
Zdravlje starijih osoba predstavlja sve veći izazov suvremene znanosti i prakse zbog
stalnog porasta broja starijeg stanovništva i njihovog udjela u ukupnom stanovništvu, te sve
veće zastupljenosti kroničnih bolesti prisutnih kod starijih osoba koje povećavaju potrebu za
korištenjem zdravstvenih i socijalnih, a time i financijskih resursa zajednice.
Projekcije stanovništva na svjetskoj razini predviĎaju trostruki porast broja osoba
starih 60 i više godina do 2050. godine, s udjelom od 22% u ukupnoj populaciji te čak
peterostruki porast starijih od 80 godina (1,2). U svijetu udio starije populacije raste po stopi
od 2,6% godišnje, što je značajno više od stope rasta ukupnog stanovništva koje raste po
stopi od 1,1% godišnje. Stoga će do 2045. godine broj osoba starijih od 60 godina u svijetu
po prvi puta u povijesti premašiti broj djece (osoba mlaĎih od 15 godina). MeĎu osobama
starijim od 60 godina najbrţe raste udio najstarijih (80 i više godina) i to po godišnjoj stopi od
3,9%. Očekuje se da će do 2050. godine, u svijetu 20% osoba starijih od 60 godina biti
starije od 80 godina (3).
U europskim zemljama predviĎa se porast udjela osoba starih 65 i više godina u
ukupnoj populaciji od 17% u 2008. na čak 30% do 2060. godine (4). Broj osoba starijih od 60
godina u Europi premašio je broj djece još 1995. godine, a očekuje se da će do 2050. godine
Europa imati dvostruko više starijih osoba nego djece. Procjenjuje se da će u Europi rasti
samo udio starijih osoba, dok će se udio stanovnika mlaĎih od 60 godina konstantno
smanjivati (3).
Prema projekcijama stanovništva Drţavnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske,
ukoliko se promatra varijanta sa srednjim fertilitetom i srednjom migracijom, očekuje se
daljnje povećanje udjela starijeg stanovništva u ukupnoj populaciji s 15,7% u 2001. godini na
čak 26,8% do 2050. godine od čega bi 9,7% činile osobe starije od 80 godina. U Hrvatskoj je
takoĎer najbrţe rastuća dobna skupina osoba u dubokoj starosti od 85 godina na više, a
zatim srednje starosti 75-84 godina (5).
Jedan od najznačajnijih procesa koji obiljeţava svjetsko stanovništvo, pogotovo
stanovništvo razvijenih zemalja, ali i zemalja u razvoju, je demografsko starenje.
Demografsko starenje stanovništva moţemo definirati kao proces brţeg povećanja broja i
udjela starijeg stanovništva (65 i više godina) u odnosu na radno sposobno stanovništvo (tj.
radni kontingent u dobi od 15-64 godine), a opisuje se kao koeficijent dobne ovisnosti starih
koji je u Republici Hrvatskoj u 2001. godini iznosio 23,4 (5).
Proces starenja stanovništva moţe se promatrati i temeljem odnosa stanovništva
starije dobi prema mladom stanovništvu (indeks starenja - prema definiciji Drţavnog zavoda
za statistiku: udio starih 60 i više godina prema broju stanovnika od 0 do uključivo 19 godina
ţivota). Ukoliko je indeks starenja stanovništva veći od 40, tada stanovništvo ubrajamo u
1