Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...

Prevalencija stupnja depresivnosti obzirom na spol
Rezultati prikazani u Tablici 17. i Slici 28. ukazuju da su ţene depresivnije od
muškaraca, mada ne postoji statistička značajna razlika. U ukupnom uzorku 32% ţena i 28%
muškaraca je bilo vjerojatno depresivno, dok je u oba spola 23% ispitanika bilo granično
depresivno.
Tablica 17. Prevalencija stupnja depresivnosti obzirom na spol u ukupnom uzorku.
Spol ispitanika
Depresivnost
Normalno, n (%) Granična, n (%) Vjerojatna, n (%)
Muškarci (n=514) 251 (48,8) 118 (23,0) 145 (28,2)
Ţene (n=936) 424 (45,3) 213 (22,8) 299 (31,9)
Pearson 2 test; 2 = 2.407, df=2, p=0,300
100%
90%
80%
70%
60%
50%
40%
Vjerojatno
Granično
Normalno
30%
20%
10%
0%
Muškarci
Ţene
Slika 28. Usporedba prevalencije stupnja depresivnosti po spolu u ukupnom uzorku.
Sličan obrazac raspodjele stupnja vjerojatne depresivnosti po spolu zamijećen je u
Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj, dok je u Koprivničko-kriţevačkoj ţupaniji oko 40%
ispitanika oba spola bilo vjerojatno depresivno. U Istarskoj je oko 30% ţena i najmanje
muškaraca (23%) bilo vjerojatno depresivno, a u Dubrovačko neretvanskoj 26% ţena
odnosno 25% muškaraca. Najviše granično depresivnih ţena bilo je u Koprivničkokriţevačkoj
(25%), a muškaraca u Istarskoj ţupaniji, čak 30% (Slika 29.).
48