Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...

More documents

Recommendations

Info

Prevalencija stupnja depresivnosti Rezultati prikazani u Tablici 16. i Slici 27. ukazuju da je u prosjeku 31% ispitanika vjerojatno depresivno, a 23% granično depresivno pri čemu postoje značajne razlike izmeĎu ispitanika u tri istraţivane ţupanije. Najveća prevalencija vjerojatne depresivnosti izmjerena je u ispitanika Koprivničkokriţevačke ţupanije (39,8%), a najmanja u ispitanika Dubrovačko-neretvanske (25,5%), dok su ispitanici u Istarskoj ţupaniji po izmjerenoj vrijednosti bili bliţe ispitanicima u Dubrovačkoneretvanskoj ţupaniji. Svaki četvrti ispitanik je bio granično depresivan u Istarskoj, a svaki peti u Dubrovačko-neretvanskoj ţupaniji, dok su ispitanici u Koprivničko-kriţevačkoj prema izmjerenim vrijednostima bili bliţe ispitanicima Istarske ţupanije. Postoji statistički značajna razlika meĎu ţupanijama (p
Prevalencija stupnja depresivnosti obzirom na spol Rezultati prikazani u Tablici 17. i Slici 28. ukazuju da su ţene depresivnije od muškaraca, mada ne postoji statistička značajna razlika. U ukupnom uzorku 32% ţena i 28% muškaraca je bilo vjerojatno depresivno, dok je u oba spola 23% ispitanika bilo granično depresivno. Tablica 17. Prevalencija stupnja depresivnosti obzirom na spol u ukupnom uzorku. Spol ispitanika Depresivnost Normalno, n (%) Granična, n (%) Vjerojatna, n (%) Muškarci (n=514) 251 (48,8) 118 (23,0) 145 (28,2) Ţene (n=936) 424 (45,3) 213 (22,8) 299 (31,9) Pearson 2 test; 2 = 2.407, df=2, p=0,300 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% Vjerojatno Granično Normalno 30% 20% 10% 0% Muškarci Ţene Slika 28. Usporedba prevalencije stupnja depresivnosti po spolu u ukupnom uzorku. Sličan obrazac raspodjele stupnja vjerojatne depresivnosti po spolu zamijećen je u Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj, dok je u Koprivničko-kriţevačkoj ţupaniji oko 40% ispitanika oba spola bilo vjerojatno depresivno. U Istarskoj je oko 30% ţena i najmanje muškaraca (23%) bilo vjerojatno depresivno, a u Dubrovačko neretvanskoj 26% ţena odnosno 25% muškaraca. Najviše granično depresivnih ţena bilo je u Koprivničkokriţevačkoj (25%), a muškaraca u Istarskoj ţupaniji, čak 30% (Slika 29.). 48
Page 1 and 2: Središnja medicinska knjižnica Va
Page 3 and 4: Disertacija je izraĎena u Školi n
Page 5 and 6: POPIS OZNAKA I KRATICA BDP DNŢ DZS
Page 7 and 8: stara stanovništva. U Hrvatskoj je
Page 9 and 10: vrlo je vaţno imati pouzdane infor
Page 11 and 12: dobi iznad 65 godina s udjelom od 3
Page 13 and 14: zdravstvenom stanju, sukladno opće
Page 15 and 16: što su promocija aktivnog sudjelov
Page 17 and 18: pojavnost i razvoj različitih bole
Page 19 and 20: djelovanja i proučavanja razvoja p
Page 21 and 22: azvojne procese te da im se prilago
Page 23 and 24: 3. HIPOTEZE I CILJEVI ISTRAŽIVANJA
Page 25 and 26: osobe smještene u ustanove. Strukt
Page 27 and 28: 4.5. Statistička obrada podataka D
Page 29 and 30: Raspodjela ispitanika s obzirom na
Page 31 and 32: Tablica 3. Usporedba samoprocjenjen
Page 33 and 34: muškarci ocjenjuju svoje zdravlje
Page 35 and 36: Živi sam Ne živi sam 80 80 70 70
Page 37 and 38: 70 60 50 40 30 PF RP BP GH VT MH SF
Page 39 and 40: Mentalno zdravlje (MH) ostaje skoro
Page 41 and 42: Samoprocjenjeno zdravlje ispitanika
Page 43 and 44: 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% ma
Page 45 and 46: Samoprocjenjeno zdravlje ispitanika
Page 47 and 48: Tablica 12. Prevalencija stupnja an
Page 49 and 50: Prevalencija stupnja anksioznosti o
Page 51: Anksioznost 100% 90% 80% 70% 60% 50
Page 55 and 56: 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% Vjeroj
Page 57 and 58: 70-79 80+ 100% 100% 80% 80% 60% 60%
Page 59 and 60: Tablica 21. Povezanost samoprocjenj
Page 61 and 62: specijalisti odreĎene medicinske g
Page 63 and 64: Tablica 25. Ispitanici koji su posj
Page 65 and 66: Tablica 27. Ispitanici koji su bili
Page 67 and 68: Tablica 30. Utjecaj osam dimenzija
Page 69 and 70: 6. RASPRAVA Rezultati dobiveni istr
Page 71 and 72: ţupanije govore u prilog slabije r
Page 73 and 74: nesposobnosti koja svakako dovodi d
Page 75 and 76: sami u sve tri istraţivane ţupani
Page 77 and 78: UtvrĎene razlike po spolu ukazuju
Page 79 and 80: azvoja društva u cjelini (118,119)
Page 81 and 82: Prema našim rezultatima jedna tre
Page 83 and 84: demografskih i socioekonomskih razl
Page 85 and 86: Razlozi svakako mogu biti u spoznaj
Page 87 and 88: liječnika opće/obiteljske medicin
Page 89 and 90: Prevalencija depresivnosti i anksio
Page 91 and 92: 8. SAŽETAK Starenjem stanovništva
Page 93 and 94: 9. SUMMARY The aging of population
Page 95 and 96: 10. POPIS LITERATURE 1. United Nati
Page 97 and 98: 32. European Comission. Green Paper
Page 99 and 100: 60. Snaith RP. The hospital anxiety
Page 101 and 102: 89. McFadden E, Luben R, Bingham S,
Page 103 and 104:
116. Heslin JM, Soveri PJ, Winoy JB
Page 105 and 106:
service utilisation in elderly, reg
Page 107 and 108:
11. PRILOZI Prilog 1. Upitnik SF-36
Page 109 and 110:
uopće ne 1 malo 2 umjereno 3 prili
Page 111 and 112:
VIII. IX. X. XI. XII. XIII. XIV. 2.
Page 113 and 114:
108 Slika 3. Korelacija dimenzija z
Page 115 and 116:
110 Slika 7. Korelacija dimenzija z
show all

Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?