Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...

Samoprocjenjeno zdravlje ispitanika u usporedbi s prošlom godinom obzirom
na dobnu skupinu
Iz rezultata prikazanih u Tablici 11. i Slici 18. jasno je vidljivo da nešto veći broj
ispitanika mlaĎe dobne skupine (70-79) svoje zdravlje ocjenjuje malo do puno boljim u
usporedbi s prošlom godinom, dok nešto više ispitanika starije dobne skupine (80+) svoje
zdravlje ocjenjuje puno lošijim, što je bilo i za očekivati, mada nije naĎena statistički značajna
razlika.
Tablica 11. Samoprocjenjeno zdravlje ispitanika u usporedbi s prošlom godinom obzirom na
dobne skupine u ukupnom uzorku.
Dobne skupine Zdravlje u usporedbi s prošlom godinom, n (%)
puno lošije malo lošije otprilike isto malo bolje puno bolje
70-79 (n=1070) 139 (13,0) 346 (32,3) 482 (45,0) 84 (7,9) 19 (1,8)
80+ (n=422) 70 (16,6) 138 (32,7) 188 (44,5) 24 (5,7) 2 (0,5)
Pearson 2 test; 2 = 8.425, df=4, p=0,077
100%
90%
80%
70%
60%
50%
40%
30%
malo i puno bolje
otprilike isto
malo lošije
puno lošije
20%
10%
0%
70-79 80+
Slika 18. Prikaz usporedbe samoprocjenjenog zdravlja s prošlom godinom obzirom na dobne
skupine u ukupnom uzorku.
Značajna razlika u ocjeni zdravlja u usporedbi s prošlom godinom izmeĎu ispitanika
dviju dobnih skupina (70-79 i 80+) naĎena je jedino u Koprivničko-kriţevačkoj ţupaniji
( 2 =10.317, df=4, p=0,035). Moţe se uočiti (Slika 19.) da čak 28,8% ispitanika starih 80 ili
više godina ocjenjuje svoje zdravlje puno lošijim nego lani, dok je taj postotak u mlaĎih samo
17,1%. U preostale dvije ţupanije nije naĎena statistički značajna razlika izmeĎu dviju dobnih
skupina.
40