Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...

puno bolje― opredijelilo se nešto više ţena u Koprivničko-kriţevačkoj i Dubrovačkoneretvanskoj
ţupaniji te nešto više muškaraca u Istarskoj ţupaniji (Slika 14.).
Muškarci
Žene
malo i puno bolje
otprilike isto
malo lošije
puno lošije
malo i puno bolje
otprilike isto
malo lošije
puno lošije
0 10 20 30 40 50 60
KKŢ IŢ DNŢ
0 10 20 30 40 50 60
KKŢ IŢ DNŢ
Slika 14. Prikaz usporedbe samoprocjenjenog zdravlja s prošlom godinom po županijama za
muškarce i žene.
Samoprocjenjeno zdravlje u usporedbi s prošlom godinom obzirom da li
ispitanik živi sam
Usporedba samoprocjenjejog zdravlja ispitanika s prošlom godinom obzirom da li ţive
sami prikazana je u Tablici 9. i Slici 15. i 16.
Interesantno je istaknuti da ispitanici koji ţive sami ocjenjuju svoje zdravlje općenito
nešto boljim u odnosu na prošlu godinu od ispitanika koji ne ţive sami, mada ne postoji
statistički značajna razlika.
Tablica 9. Samoprocjenjeno zdravlje u usporedbi s prošlom godinom obzirom da li žive sami
u ukupnom uzorku.
Živi sam Zdravlje u usporedbi s prošlom godinom, n (%)
puno lošije malo lošije otprilike isto malo bolje puno bolje
Da (n=381) 44 (11,5) 124 (32,5) 169 (44,4) 38 (10,0) 6 (1,6)
Ne (n=1111) 165 (14,9) 360 (32,4) 501 (45,1) 70 (6,3) 15 (1,4)
Pearson 2 test; 2 = 7.635, df=4, p=0,106
37