Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...

Samoprocjenjeno zdravlje ispitanika u usporedbi s prošlom godinom po spolu
Iz rezultata prikazanih u Tablici 8. i Slici 13. zamjetno je da ne postoji značajna razlika
samoprocjenjenog zdravlja u usporedbi s prošlom godinom izmeĎu muškaraca i ţena u
ukupnom uzorku.
Tablica 8. Samoprocjenjeno zdravlje ispitanika u usporedbi s prošlom godinom po spolu u
ukupnom uzorku.
Spol Zdravlje u usporedbi s prošlom godinom, n (%)
puno lošije malo lošije otprilike isto malo bolje puno bolje
Muškarci (n=530) 73 (13,8) 169 (31,9) 247 (46,6) 33 (6,2) 8 (1,5)
Žene (n=962) 136 (14,1) 315 (32,7) 423 (44,0) 75 (7,8) 13 (1,4)
Pearson 2 test; 2 = 1.861, df=4, p=0,761
100%
90%
80%
70%
60%
50%
40%
malo i puno bolje
otprilike isto
malo lošije
puno lošije
30%
20%
10%
0%
Muškarci
Ţene
Slika 13. Prikaz usporedbe samoprocjenjenog zdravlja s prošlom godinom po
spolu u ukupnom uzorku.
Muškarci i ţene u Koprivničko-kriţevačkoj ţupaniji podjednako ocjenjuju svoje
zdravlje puno lošijim u usporedbi s prethodnom godinom (oko 20% ispitanika), dok u
Istarskoj svoje zdravlje puno lošijim ocjenjuju ţene, njih 13,1% u odnosu na 9,4%
muškaraca, a u Dubrovačko-neretvanskoj muškarci, njih 12,9% prema 9,9% ţena. Najveći
broj ispitanika oba spola ocijenio je svoje zdravlje otprilike istim, no to vrijedi za oko 51%
muškaraca Koprivničko-kriţevačke ţupanije i 40% ţena, dok se u Istarskoj ţupaniji za tu
ocjenu opredijelio nešto veći postotak ţena (48,2%) u odnosu na muškarce (44,8%), a u
Dubrovačko-neretvanskoj raspodjela je otprilike podjednaka (oko 44%). Za „malo odnosno
36