Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...

More documents

Recommendations

Info

Samoprocjenjeno zdravlje ispitanika u usporedbi s prošlom godinom U Tablici 7. i Slici 12. prikazana je usporedba samoprocjenjenog zdravlja ispitanika s prošlom godinom. U usporedbi s prošlom godinom čak 8,6% ispitanika ocijenilo je svoje zdravlje malo ili puno boljim (7,2% i 1,4%) i u tome nema razlike meĎu ţupanijama, dok je oko 45% od ukupnog broja ispitanika ocijenilo je svoje zdravlje otprilike istim kao lani, a 32,4% malo lošijim. Puno lošijim u usporedbi s prošlom godinom ocjenjuje svoje zdravlje ukupno 14% ispitanika i tu je naĎena najveća razlika meĎu ţupanijama, čak 20% u Koprivničkokriţevačkoj ţupaniji u usporadbi s 11,8% i 11% u Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj ţupaniji (p
Samoprocjenjeno zdravlje ispitanika u usporedbi s prošlom godinom po spolu Iz rezultata prikazanih u Tablici 8. i Slici 13. zamjetno je da ne postoji značajna razlika samoprocjenjenog zdravlja u usporedbi s prošlom godinom izmeĎu muškaraca i ţena u ukupnom uzorku. Tablica 8. Samoprocjenjeno zdravlje ispitanika u usporedbi s prošlom godinom po spolu u ukupnom uzorku. Spol Zdravlje u usporedbi s prošlom godinom, n (%) puno lošije malo lošije otprilike isto malo bolje puno bolje Muškarci (n=530) 73 (13,8) 169 (31,9) 247 (46,6) 33 (6,2) 8 (1,5) Žene (n=962) 136 (14,1) 315 (32,7) 423 (44,0) 75 (7,8) 13 (1,4) Pearson 2 test; 2 = 1.861, df=4, p=0,761 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% malo i puno bolje otprilike isto malo lošije puno lošije 30% 20% 10% 0% Muškarci Ţene Slika 13. Prikaz usporedbe samoprocjenjenog zdravlja s prošlom godinom po spolu u ukupnom uzorku. Muškarci i ţene u Koprivničko-kriţevačkoj ţupaniji podjednako ocjenjuju svoje zdravlje puno lošijim u usporedbi s prethodnom godinom (oko 20% ispitanika), dok u Istarskoj svoje zdravlje puno lošijim ocjenjuju ţene, njih 13,1% u odnosu na 9,4% muškaraca, a u Dubrovačko-neretvanskoj muškarci, njih 12,9% prema 9,9% ţena. Najveći broj ispitanika oba spola ocijenio je svoje zdravlje otprilike istim, no to vrijedi za oko 51% muškaraca Koprivničko-kriţevačke ţupanije i 40% ţena, dok se u Istarskoj ţupaniji za tu ocjenu opredijelio nešto veći postotak ţena (48,2%) u odnosu na muškarce (44,8%), a u Dubrovačko-neretvanskoj raspodjela je otprilike podjednaka (oko 44%). Za „malo odnosno 36
Page 1 and 2: Središnja medicinska knjižnica Va
Page 3 and 4: Disertacija je izraĎena u Školi n
Page 5 and 6: POPIS OZNAKA I KRATICA BDP DNŢ DZS
Page 7 and 8: stara stanovništva. U Hrvatskoj je
Page 9 and 10: vrlo je vaţno imati pouzdane infor
Page 11 and 12: dobi iznad 65 godina s udjelom od 3
Page 13 and 14: zdravstvenom stanju, sukladno opće
Page 15 and 16: što su promocija aktivnog sudjelov
Page 17 and 18: pojavnost i razvoj različitih bole
Page 19 and 20: djelovanja i proučavanja razvoja p
Page 21 and 22: azvojne procese te da im se prilago
Page 23 and 24: 3. HIPOTEZE I CILJEVI ISTRAŽIVANJA
Page 25 and 26: osobe smještene u ustanove. Strukt
Page 27 and 28: 4.5. Statistička obrada podataka D
Page 29 and 30: Raspodjela ispitanika s obzirom na
Page 31 and 32: Tablica 3. Usporedba samoprocjenjen
Page 33 and 34: muškarci ocjenjuju svoje zdravlje
Page 35 and 36: Živi sam Ne živi sam 80 80 70 70
Page 37 and 38: 70 60 50 40 30 PF RP BP GH VT MH SF
Page 39: Mentalno zdravlje (MH) ostaje skoro
Page 43 and 44: 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% ma
Page 45 and 46: Samoprocjenjeno zdravlje ispitanika
Page 47 and 48: Tablica 12. Prevalencija stupnja an
Page 49 and 50: Prevalencija stupnja anksioznosti o
Page 51 and 52: Anksioznost 100% 90% 80% 70% 60% 50
Page 53 and 54: Prevalencija stupnja depresivnosti
Page 55 and 56: 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% Vjeroj
Page 57 and 58: 70-79 80+ 100% 100% 80% 80% 60% 60%
Page 59 and 60: Tablica 21. Povezanost samoprocjenj
Page 61 and 62: specijalisti odreĎene medicinske g
Page 63 and 64: Tablica 25. Ispitanici koji su posj
Page 65 and 66: Tablica 27. Ispitanici koji su bili
Page 67 and 68: Tablica 30. Utjecaj osam dimenzija
Page 69 and 70: 6. RASPRAVA Rezultati dobiveni istr
Page 71 and 72: ţupanije govore u prilog slabije r
Page 73 and 74: nesposobnosti koja svakako dovodi d
Page 75 and 76: sami u sve tri istraţivane ţupani
Page 77 and 78: UtvrĎene razlike po spolu ukazuju
Page 79 and 80: azvoja društva u cjelini (118,119)
Page 81 and 82: Prema našim rezultatima jedna tre
Page 83 and 84: demografskih i socioekonomskih razl
Page 85 and 86: Razlozi svakako mogu biti u spoznaj
Page 87 and 88: liječnika opće/obiteljske medicin
Page 89 and 90: Prevalencija depresivnosti i anksio
Page 91 and 92:
8. SAŽETAK Starenjem stanovništva
Page 93 and 94:
9. SUMMARY The aging of population
Page 95 and 96:
10. POPIS LITERATURE 1. United Nati
Page 97 and 98:
32. European Comission. Green Paper
Page 99 and 100:
60. Snaith RP. The hospital anxiety
Page 101 and 102:
89. McFadden E, Luben R, Bingham S,
Page 103 and 104:
116. Heslin JM, Soveri PJ, Winoy JB
Page 105 and 106:
service utilisation in elderly, reg
Page 107 and 108:
11. PRILOZI Prilog 1. Upitnik SF-36
Page 109 and 110:
uopće ne 1 malo 2 umjereno 3 prili
Page 111 and 112:
VIII. IX. X. XI. XII. XIII. XIV. 2.
Page 113 and 114:
108 Slika 3. Korelacija dimenzija z
Page 115 and 116:
110 Slika 7. Korelacija dimenzija z
show all

Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?