Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
4. ISPITANICI I METODE<br />
4.1. TTB Studija o starima<br />
U ovom istraţivanju korišteni su podaci prikupljeni u komparativnoj presječnoj studiji<br />
meĎunarodnog projekta TTB Second Decennial Survey of the Health Needs and Health Care<br />
for Older People in Europe (u daljnjem tekstu Studija o starima). Studija o starima provodila<br />
se tijekom 2005/2006 godine u 8 regija u 5 europskih zemalja: Finskoj, Švedskoj, Irskoj,<br />
Grčkoj i Hrvatskoj na uzorku od 3500 ispitanika.<br />
U Republici Hrvatskoj studija je provedena tijekom 2006. godine u tri ţupanije;<br />
Koprivničko-kriţevačkoj, Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj, koje su već duţi niz godina<br />
članice meĎunarodne TTB mreţe. Glavni cilj istraţivanja bio je prikupljanje i analiziranje<br />
podataka o zdravlju starih i njihovim potrebama koji bi se mogli koristiti u planiranju bolje<br />
skrbi <strong>za</strong> starije osobe u istraţivanim područjima. Glavni koordinacijski centar <strong>za</strong> Hrvatsku bila<br />
je Škola narodnog <strong>zdravlja</strong> „Andrija Štampar― Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a<br />
glavni koordinator prof. dr. sc. Luka Kovačić. Svaka regija imala je svojeg koordinatora.<br />
Autorica je kao koordinator <strong>za</strong> provoĎenje projekta u Koprivničko-kriţevačkoj ţupaniji bila<br />
odgovorna <strong>za</strong> cjelokupnu organi<strong>za</strong>ciju i provoĎenje istraţivanja što je podrazumijevalo<br />
aktivnosti ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong> odreĎivanje reprezentativnog uzorka u suradnji sa stručnjacima Škole<br />
narodnog <strong>zdravlja</strong> „Andrija Štampar―, stručno osposobljavanje osoba <strong>za</strong> voĎenje intervjua,<br />
nadzor nad ispunjavanjem upitnika, verifikaciju podataka, zbirno slanje ispunjenih upitnika u<br />
Školu narodnog <strong>zdravlja</strong> „Andrija Štampar― te je sudjelovala u analizi podataka cjelokupne<br />
studije. Za potrebe ovog rada korišteni su podaci iz svih triju hrvatskih ţupanija koje su<br />
sudjelovale u projektu uz suglasnost svih sudionika iz Hrvatske.<br />
4.2. Ispitanici u istraživanju<br />
Istraţivanu skupinu čini uzorak osoba starih 70 ili više godina na dan 01. siječnja<br />
2005. godine sa stalnim mjestom boravka u istraţivanom području. Ispitanici su birani<br />
metodom klaster uzorka (81) na način da je u svakoj ţupaniji formirano 30 klastera, a u<br />
svakom klasteru po 20 osoba kako bi se došlo do ţeljenog broja ispitanika od 400 do 600.<br />
Prva osoba u prvom klasteru odabrana je putem tablice slučajnih brojeva iz popisa<br />
stanovnika <strong>za</strong>dane dobi, a <strong>za</strong>tim su pribrajanjem izračunatog „koraka― (broj dobiven<br />
dijeljenjem ukupnog broja osoba 70 i više godina starosti s brojem 30, što označava broj<br />
klastera) rednom broju osobe u prvom klasteru odreĎene ostale početne (inicijalne) osobe<br />
preostalih klastera u ţupanijama. U svakom klasteru odabrano je 20 osoba odgovarajuće<br />
dobi počevši s inicijalnom osobom i nastavljajući sa slijedećom osobom koja stanuje na<br />
kućnom broju koji slijedi i<strong>za</strong> kućnog broja prethodne osobe u klasteru. U istraţivanje je<br />
uključeno ukupno 1496 ispitanika. U uzorak nisu bile uključene terminalno bolesne osobe te<br />
19