Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...

3. HIPOTEZE I CILJEVI ISTRAŽIVANJA
Obzirom na dosadašnje spoznaje o korištenju strukturiranih samoprocjenskih upitnika
SF-36 i HAD ljestvice u istraţivanjima provedenim u starijoj populaciji i još uvijek nedovoljno
istraţenoj povezanosti stupnja depresivnosti i anksioznosti sa samprocjenjenim zdravljem i
modificirajućim čimbenicima, ovo istraţivanje polazi od slijedećih hipoteza:
1. Stupanj depresivnosti i anksioznosti mjeren HAD ljestvicom kongruentan je
samoprocjenjenom doţivljaju zdravlja mjerenom SF-36 upitnikom u starijih osoba.
2. Demografski i socijalni čimbenici modificiraju doţivljaj zdravlja te pojavu
depresivnosti i anksioznosti.
Ciljevi istraživanja:
Glavni cilj istraţivanja je istraţiti stupanj depresivnosti i anksioznosti u starijih osoba
korištenjem strukturiranog upitnika te procijeniti značaj samoprocjene zdravlja za korištenje
zdravstvene zaštite s ciljem predlaganja mjera za prevenciju mentalnih bolesti.
Specifični ciljevi istraţivanja su:
1. Istraţiti samoprocjenjeno zdravlje starijih osoba kroz osam dimenzija (SF-36) te
pojavnost depresivnosti i anksioznosti (HAD) u starijih osoba u tri ţupanije –
Koprivničko-kriţevačkoj, Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj.
2. Utvrditi kongruentnost samoprocjenjenog zdravlja (SF-36) sa stupnjem depresivnosti i
anksioznosti (HAD).
3. Analizirati korištenje zdravstvene zaštite obzirom na samoprocjenjeno zdravlje i
modificirajuće čimbenike (dob, spol, „ţivi sam―, regija).
4. Predloţiti mjere za prevenciju mentalnih bolesti u starijih osoba kroz aktivnosti timova
za mentalno zdravlje i opće/obiteljske medicine temeljem analize rezultata
samoprocjene zdravlja.
18