Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
azvojne procese te da im se prilagoĎava kako bi se adekvatno odgovorilo zdravstvenim<br />
potrebama starijih i u budućnosti. Rješenja treba temeljiti na „bottom up― pristupu, dovoljno<br />
osjetljivom da prepoznaje regionalne geografske, populacijske i gospodarske razlike kako bi<br />
se svima osigurala kvaliteta i pravičnost zdravstvene skrbi. Stoga preduvjeti uspješnog<br />
planiranja zdravstvene skrbi <strong>za</strong> starije uključuju kontinuirano praćenje poka<strong>za</strong>telja, rad sa<br />
<strong>za</strong>jednicom te proaktivan pristup javnog sektora, prije svega zdravstvenog i socijalnog, ali i<br />
gospodarstvenog te mirovinskog i obrazovnog sustava.<br />
Kako bi naše intervencije na području <strong>mentalnog</strong> <strong>zdravlja</strong> starijih osoba bile što<br />
učinkovitije nuţno je na znanstveno i populacijski provjeren i prihvaćen, a opet jednostavan<br />
način, procijeniti zdravlje ciljanje populacije radi što boljeg daljnjeg planiranja intervencija, a<br />
isto tako, mjeriti učinak provedenih intervencija u <strong>za</strong>jednici. Danas se veliki napori ulaţu u<br />
razmatranje i planiranje skrbi o starijim osobama. Stoga se u Hrvatskoj provodi proces<br />
decentrali<strong>za</strong>cije sustava zdravstvene i socijalne skrbi te uključivanje lokalnih <strong>za</strong>jednica u skrb<br />
<strong>za</strong> starije. Razlog toga je izrazita heterogenost starijih ljudi koja je, izmeĎu ostalog,<br />
uvjetovana tradicionalnim, kulturnim, povijesnim i drugim razlikama meĎu njima. Potrebe<br />
starih ljudi razlikuju se od jedne lokalne <strong>za</strong>jednice do druge, a te razlike temelj su posebnosti<br />
u pristupu starijim ljudima u pojedinim lokalnim <strong>za</strong>jednicama. Obično se ističe da je<br />
prilagodljivost glavna prednost pruţanja skrbi u lokalnoj <strong>za</strong>jednici jer se moţe lakše<br />
prilagoditi promjenjivim potrebama starije populacije na svom području i moţe bolje<br />
koordinirati postojeće izvore skrbi uz optimalno korištenje lokalnih izvora.<br />
U novije vrijeme raste <strong>za</strong>nimanje stručnjaka <strong>za</strong> pr<strong>ocjenu</strong> kvalitete ţivljenja pove<strong>za</strong>ne<br />
sa zdravljem, kao načina procjene učinkovitosti zdravstvenih intervencija (80). U cilju što<br />
boljeg budućeg planiranja zdravstvene skrbi <strong>za</strong> starije osobe vrlo je vaţno imati pouzdane<br />
informacije o potrebnim zdravstvenim uslugama i financijskim sredstvima kako bi se potrebe<br />
mogle <strong>za</strong>dovoljiti. Ključni potezi <strong>za</strong> kontrolu potrošnje leţe u kreiranju jeftinijih oblika pruţanja<br />
zdravstvenih usluga i boljem provoĎenju mjera preventivne <strong>za</strong>štite (16).<br />
Smatra se da su klasične metode mjerenja zdravstvenog stanja populacije (morbiditet<br />
i mortalitet) iz rutinski prikupljenih podataka nedovoljne u evaluaciji provoĎenih<br />
javnozdravstvenih mjera <strong>za</strong> planiranje pruţanja zdravstvenih usluga (47,48) te je potrebno<br />
provoditi i dodatna ciljana gerontološko javnozdravstvena-statistička istraţivanja (22).<br />
TakoĎer se sve više pridaje vaţnost korištenju statističkih metoda <strong>za</strong> <strong>ocjenu</strong> vlastite<br />
percepcije <strong>zdravlja</strong> pojedinca te je <strong>za</strong>paţeno zdravlje jedan od najznačajnijih indikatora koji<br />
se danas proučavaju (49). Sama percepcija pojedinca o svome zdravlju mjeri njegovo<br />
zdravlje i kvalitetu ţivota, ali i zdravlje populacije u cjelini. Stoga, takav pristup vodi do<br />
identifikacije nejednakosti zdravstvenog stanja u populaciji, potencijalno otkriva nepoznate<br />
potrebe u <strong>za</strong>jednici i indicira vaţne mjere zdravstvene promocije.<br />
16
Change language