Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
2. DEFINIRANJE PROBLEMA<br />
Neprijeporna je činjenica da svjetsko, europsko i hrvatsko stanovništvo sve više stari<br />
(1-5), da starenje stanovništva definira nove gospodarske, socijalne i javnozdravstvene<br />
potrebe (8-11) te povećava potrebu i korištenje socijalnih i zdravstvenih usluga uz povećanje<br />
apsolutnih i relativnih troškova <strong>za</strong> zdravstvenu i socijalne skrb (18-19).<br />
U brojnim istraţivanjima ističe se i porast udjela mentalnih bolesti u ukupnom<br />
morbiditetu kao posljedica starenja populacije (34-37). Najčešće mentalne bolesti u osoba<br />
starije dobi su uz demenciju, depresija i anksioznost, koje predstavljaju značajni<br />
javnozdravstveni problem, ali ih se manje od 20% dijagnosticira i liječi (72,73). Neki<br />
istraţivači smatraju da se depresija moţe definirati kao nedostatak <strong>za</strong>dovoljstva u ţivotu te<br />
moţe imati negativne učinke na opće zdravlje pojedinca. Depresija nakon umirovljenja je<br />
ve<strong>za</strong>na uz strah od novog ţivotnog koncepta i gubitaka općenito (voljene osobe, prijatelja,<br />
sposobnosti <strong>za</strong> rad) te dovodi do velikih poremećaja, nesigurnosti i straha u starijih osoba.<br />
Anksioznost je takoĎer vrlo često ve<strong>za</strong>na s emocijom straha, uključuje osjećaje brige,<br />
<strong>za</strong>brinutost i bojaznost te s funkcionalnim oštećenjima i nesposobnošću (74-76).<br />
Upravo zbog brojnih javnozdravstvenih potreba koje pred nas stavlja starenje<br />
stanovništva, stanje <strong>zdravlja</strong> općenito, a naročito <strong>mentalnog</strong> <strong>zdravlja</strong> te kvaliteta ţivota u<br />
starijoj dobi, predstavljaju vaţan i<strong>za</strong>zov na polju istraţivanja i planiranja preventivnih<br />
programa i akcija koje bi „odgodile― bolest i produţile zdravo starenje. Brojne biološke,<br />
socijalno-ekonomske, bihevioralne, psihološke i kulturološke karakteristike utječu na<br />
percepciju <strong>zdravlja</strong> svakog pojedinca, a motivacija <strong>za</strong> odrţanjem ili posti<strong>za</strong>njem subjektivnog<br />
blagostanja je jako pove<strong>za</strong>na s osobnošću i potrebama svakog pojedinca. Planiranje i<br />
<strong>za</strong>dovoljavanje zdravstvenih potreba starijeg stanovništva u europskim je zemljama<br />
najznačajniji indikator napretka ili propusta u cjelokupnoj <strong>za</strong>štiti <strong>zdravlja</strong>. Najvaţnije je što<br />
dulje očuvati psihofizičku sposobnost i radnu aktivnost starijih osoba. Na taj način smanjit će<br />
se i staviti pod kontrolu velika zdravstvena potrošnja i naročito skupo bolničko liječenje.<br />
Zdravstvene potrebe starijih osoba razlikuju se meĎu regijama u Republici Hrvatskoj<br />
(77, 78) i jedini način planiranja intervencija jest pristup u kojem se planiranje provodi od<br />
lokalnog prema regionalnom, a <strong>za</strong>tim i nacionalnom. U Republici Hrvatskoj geografske,<br />
populacijske i gospodarske razlike meĎu ţupanijama toliko su izraţene da jednoobra<strong>za</strong>n<br />
pristup u većoj mjeri ometa ostvarivanje ciljeva i razvoj, nego što doprinosi osnovnoj namjeni,<br />
tj. očuvanju jednakosti.<br />
Brojna su istraţivanja u svijetu i Hrvatskoj istaknula potrebu kontinuiranog i<br />
regionalnog praćenja promjena potreba starijih osoba s obzirom na zdravstvenu i socijalnu<br />
skrb (16, 79, 80). Dţakula i suradnici (79) smatraju da planiranje zdravstvene skrbi <strong>za</strong> osobe<br />
starije ţivotne dobi treba biti dovoljno fleksibilno da prepozna ključna društvena kretanja i<br />
15
Change language