Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...

zdravlja pojedinca te je zapaţeno zdravlje jedan od najznačajnijih indikatora koji se danas
proučavaju. S gledišta javnog zdravstva, takav monitoring vodi do identifikacije nejednakosti
zdravstvenog stanja u populaciji, otkriva nepoznate potrebe u zajednici i indicira vaţne mjere
zdravstvene promocije (49).
Subjektivna procjena zdravlja putem strukturiranih upitnika za samoprocjenu
zdravstvenog stanja u današnje vrijeme predstavlja standardni postupak u mnogim
epidemiološkim i populacijskim istraţivanjima (50). Jedan od najraširenijih takvih upitnika koji
se koristi širom svijeta i u Hrvatskoj, a dokazao je svoju valjanost za istraţivanje stanja
zdravlja u populaciji, je „Short form health survey-36― (SF-36) (51-54). Krajem 80-tih godina
prošlog stoljeća upitnik SF-36 je bio dizajniran u SAD za korištenje u kliničkoj praksi i
istraţivanju, evaluaciji primijenjenih mjera zdravstvene politike te istraţivanjima u općoj
populaciji. Vrlo brzo su ga prihvatile Austrija, Belgija, Kanada, Danska, Francuska, Hong
Kong, Italija, Japan, Nizozemska, Norveška, Španjolska, Švedska, Velika Britanija i SAD, a
nešto kasnije još 40 zemalja uključujući i Republiku Hrvatsku. SF-36 je danas najviše
korišteni instrument u znanstvenim i profesionalnim istraţivanjima subjektivnog zdravlja
širom svijeta. Pokazao se vrlo primjenjivim i kod istraţivanja zdravstvenog stanja starijih
osoba. Smatra se da je popularnosti ovog upitnika doprinijela njegova jasnoća postavljenih
pitanja, kratkoća, a ujedno i sveobuhvatnost u istraţivanju zdravstvenog stanja svakog
ispitanika neovisno o dobi i obrazovnom statusu. Upitnik mogu ispunjavati sami ispitanici
stariji od 14 godina ili se moţe primijeniti od strane educiranih osoba intervjuom u osobnom
kontaktu s ispitanikom ili preko telefona (51, 52). Još su 80-tih godina prošlog stoljeća u
velikoj longitudinalnoj studiji u Manitobi (Kanada), na reprezentativnom uzorku od 3128
osoba starih 65 i više godina, Mossey i Shapiro istraţivali i dokazali da je samoprocijenjeno
zdravlje prediktor mortaliteta u starijih osoba (46).
Hrvatska verzija SF-36 upitnika bila je licencirana u Školi narodnog zdravlja „Andrija
Štampar― 1992. godine kao dio projekta „Tipping the balance Towards Primary Healthcare
Network― (55), nakon standardne procedure prevoĎenja (56). Upitnik SF-36 bio je korišten u
Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar― u sklopu projekta „Analiza tranzicije zdravstvenog
sustava u Republici Hrvatskoj― u razdoblju 1997-1999. na reprezentativnom uzorku opće
populacije koji je obuhvatio oko 1% stanovništva Hrvatske. Nakon toga bio je primjenjivan u
brojnim istraţivanjima u Hrvatskoj (57,58). Hrvatska verzija SF-36 u potpunosti odgovara
svim potrebnim psihometrijskim kriterijima pouzdanosti i valjanosti, te se upitnik SF-36 moţe
koristiti kao valjani i pouzdani instrument u istraţivanju subjektivnog zdravlja populacije u
Republici Hrvatskoj. Koeficijenti pouzdanosti za osam skala nalaze se u rasponu od 0.78
(GH i SF) do 0.94 (PF i RP) što je slično kao i u drugim zemljama (59).
U znanstvenim krugovima sve više postoji potreba za procjenom utjecaja
emocionalnih/duševnih poremećaja, posebno depresivnosti i anksioznosti općenito na
11