Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
što su promocija aktivnog sudjelovanja starijih u ţivotu <strong>za</strong>jednice, uključujući fizičku aktivnost<br />
i mogućnosti <strong>za</strong> edukacijom; razvijanje fleksibilnih shemu <strong>za</strong> umirovljenje što dozvoljava duţi<br />
ostanak u radnom odnosu; promocija <strong>mentalnog</strong> <strong>zdravlja</strong> meĎu starijim osobama koje<br />
primaju skrb ili su u institucijama; pruţanje pomoći onima koji brinu o mentalno bolesnima<br />
samo su neke definirane strategijom <strong>za</strong> poboljšanje <strong>mentalnog</strong> <strong>zdravlja</strong> starijih osoba.<br />
Republika Hrvatska, kao buduća članica Europske Unije, je usvajanjem Nacionalne<br />
strategije razvitka zdravstva 2006.-2011. (43) te Zakonom o zdravstvenoj <strong>za</strong>štiti (23) iz 2008.<br />
godine postavila temelje <strong>za</strong> razvoj i provoĎenje mjera <strong>za</strong>štite <strong>mentalnog</strong> <strong>zdravlja</strong>. Temeljem<br />
<strong>za</strong>konskih odredbi u ţupanijskim Zavodima <strong>za</strong> javno zdravstvo od 01.05.2010. godine<br />
formirani su timovi <strong>za</strong> zdravstvenu <strong>za</strong>štitu <strong>mentalnog</strong> <strong>zdravlja</strong>, prevenciju i izvanbolničko<br />
liječenje ovisnosti koji će u svom djelokrugu rada putem promocije, prevencije i rane<br />
intervencije, a s ciljem unaprjeĎenja kvalitete ţivota, doprinijeti što boljoj <strong>za</strong>štiti <strong>mentalnog</strong><br />
<strong>zdravlja</strong>. Najnoviji dokument koji je Vlada Republike Hrvatske usvojila u rujnu 2010. je<br />
Nacionalna strategija <strong>za</strong>štite <strong>mentalnog</strong> <strong>zdravlja</strong> <strong>za</strong> razdoblje od 2011. do 2016. godine (44)<br />
u kojoj su definirani slijedeći ciljevi:<br />
- promocija <strong>mentalnog</strong> <strong>zdravlja</strong> <strong>za</strong> sve,<br />
- pristup mentalnim poremećajima kroz preventivne aktivnosti,<br />
- promocija rane intervencije i liječenja duševnih poremećaja,<br />
- unaprjeĎenje kvalitete ţivota osoba s mentalnim poremećajima ili di<strong>za</strong>bilitetom kroz<br />
socijalnu inkluziju, <strong>za</strong>štitu njihovih prava i dostojanstva,<br />
- usklaĎivanje s drugim specifičnim strategijama i programima koje se odnose na<br />
područje <strong>mentalnog</strong> <strong>zdravlja</strong>,<br />
- razvoj informiranja, istraţivanja i sustava znanja na području <strong>mentalnog</strong> <strong>zdravlja</strong>.<br />
Važnost samoprocjenjenog <strong>zdravlja</strong><br />
Na zdravlje pojedinca te subjektivnu percepciju <strong>zdravlja</strong> utječu brojni znani i neznani<br />
faktori, od nasljeĎa, načina i uvjeta ţivljenja samog pojedinca, ali i okruţenja bilo obiteljskog,<br />
radnog i šireg društvenog (45).<br />
Sama percepcija pojedinca o svome zdravlju mjeri njegovo zdravlje i kvalitetu ţivota,<br />
ali i zdravlje populacije u cjelini. Moderna epidemiologija, osim klasičnog praćenja <strong>zdravlja</strong> u<br />
populaciji preko morbiditetne i mortalitetne statistike, uvela je i brojne suvremene tehnike kao<br />
što su subjektivne procjene <strong>zdravlja</strong> i kvalitete ţivota cijele populacije ili specifičnih odabranih<br />
grupa unutar populacije putem strukturiranih upitnika kojima se moţe predvidjeti zdravlje<br />
pojedinca/populacije u budućem razdoblju (46).<br />
Sve se više smatra da su klasične mjere ocjene zdravstvenog stanja populacije<br />
(morbiditet i mortalitet) nedovoljne u evaluaciji provoĎenih javnozdravstvenih mjera i <strong>za</strong><br />
planiranje pruţanja zdravstvenih usluga (47,48). Pridaje se više vaţnosti vlastitoj percepciji<br />
10
Change language