Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Nakon početne konferencije, a u cilju što bolje provedbe plana <strong>za</strong> mentalno zdravlje<br />
iska<strong>za</strong>na je potreba <strong>za</strong> donošenje nacionalnih, ali i <strong>za</strong>jedničke europske strategije <strong>za</strong>štite<br />
<strong>mentalnog</strong> <strong>zdravlja</strong> u tzv. Zelenoj knjizi Europske komisije Poboljšanje <strong>mentalnog</strong> <strong>zdravlja</strong><br />
populacije. Prema strategiji <strong>za</strong>štite <strong>mentalnog</strong> <strong>zdravlja</strong> u Europskoj uniji (32). Temeljem<br />
vodećih načela „Zdravlje je najveće bogatstvo― i „Nema <strong>zdravlja</strong> bez <strong>mentalnog</strong> <strong>zdravlja</strong>―, a<br />
mentalno zdravlje je nedjeljiv dio javnog zdravstva pokrenuta je čvrsta inicijativa Europske<br />
unije u kreiranju učinkovite i kvalitetne briga <strong>za</strong> mentalno zdravlje i mentalno oboljele osobe<br />
uz pruţanje adekvatnih zdravstvenih usluga. U tu svrhu usvojene su nacionalne strategije <strong>za</strong><br />
mentalno zdravlje koje će podupirati lokalne, ovisno o iska<strong>za</strong>nim specifičnostima i potrebama<br />
populacije pojedinog područja upravo zbog spoznaja o postojanju značajnih razlika izmeĎu<br />
zemalja i regija. Prema podacima iz Eurostata stope suicida se razlikuju izmeĎu pojedinih<br />
regija u jednoj drţavi i više su u muškaraca te osoba starije ţivotne dobi. Istaknuta je potreba<br />
<strong>za</strong> promocijom <strong>mentalnog</strong> <strong>zdravlja</strong> u svim dobnim skupinama, naročito meĎu starijim<br />
osobama zbog smanjenja fizičkih funkcija, društvene izolacije, depresije, demencije, itd.<br />
Opterećenje duševnim bolestima te značaj razvoja i provoĎenja preventivnih<br />
aktivnosti ve<strong>za</strong>nih <strong>za</strong> mentalno zdravlje istaknuto je u tzv. Bijeloj knjizi Europske Komisije<br />
Zajedno <strong>za</strong> zdravlje. Strateški pristup Europske Unije 2008-2013. (33).<br />
Prema dosadašnjim istraţivanjima širom svijeta prevalencija najučestalijih duševnih<br />
poremećaja kao što su anksioznost i depresija u staroj populaciji značajno varira od 3% do<br />
27% (34-36). Najčešće mentalne bolesti u Europskoj Uniji su anksioznost i depresija te<br />
predstavljaju veliki i kontinuirano rastući i<strong>za</strong>zov <strong>za</strong> EU. Procjenjuje se da je više od 27%<br />
Europljana imalo neki oblik mentalne bolesti u godini dana (37). PredviĎa se da će depresija<br />
u ukupnoj populaciji razvijenih zemalja do 2020. godine biti drugi vodeći uzrok globalnog<br />
opterećenja bolestima, odmah i<strong>za</strong> ishemične bolesti srca (38).<br />
Mentalno i fizičko zdravlje je usko pove<strong>za</strong>no, stoga se samo integriranom <strong>za</strong>štitom u<br />
bolnicama moţe značajno skratiti trajanje hospitali<strong>za</strong>cije uz posljedično smanjenje troškova<br />
(39). Izravni i neizravni troškovi uslijed pojave duševnih poremećaja u Europskoj Uniji<br />
procjenjuju se na 3 do 4% ukupnog društvenog proizvoda (40), uglavnom zbog smanjenje<br />
produktivnosti, dok se ekonomsko opterećenje koronarnim bolestima srca procjenjuje na 1%<br />
BDP-a (41). Mentalne bolesti su vodeći uzrok ranog umirovljenja zbog invalidnosti te dovode<br />
do velikih indirektnih troškova <strong>za</strong> cijelu <strong>za</strong>jednicu. Daljnji troškovi društva ve<strong>za</strong>ni su <strong>za</strong> široku<br />
paletu usluga koje se pruţaju mentalno oboljelim osobama.<br />
Prihvaćanjem Europskog pakta <strong>za</strong> mentalno zdravlje i dobrobit 2008. godine<br />
odreĎeno je pet prioritetnih područja djelovanja u <strong>za</strong>štiti <strong>mentalnog</strong> <strong>zdravlja</strong> u kojem se uz<br />
prevenciju depresije i suicida, mentalno zdravlje u mladosti i obrazovanju, na radnom mjestu,<br />
suprotstavljanje stigmi i socijalnoj isključenosti, nalazi i područje mentalno zdravlje starijih<br />
osoba (42). Promocija <strong>zdravlja</strong> i aktivno starenje jedan je od ciljeva politike EU. Akcije kao<br />
9