Značaj samoprocjene zdravlja za ocjenu mentalnog zdravlja i ...

Zdravlje starijih osoba u Republici Hrvatskoj
Prema dostupnim podacima iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo zdravlje starijih
osoba ocjenjuje se i analizira iz rutinski prikupljenih zdravstveno-statističkih podataka o
pobolu zabiljeţenom u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i bolničkom liječenju te uzrocima smrti i
invalidnosti koji se prikupljaju za cjelokupno stanovništvo u Republici Hrvatskoj.
Tako je u djelatnosti opće/obiteljske medicine u 2009. godini od ukupnog broja
utvrĎenih bolesti i stanja 31% otpadalo na osobe stare 65 i više godina. Prvih pet najčešćih
skupina utvrĎenih bolesti i stanja u starijih osoba bile su: bolesti cirkulacijskog sustava
(21,1%), bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva (12,3%), bolesti dišnog sustava
(8,6%), endokrine bolesti, bolesti prehrane i metabolizma (7,1%), bolesti sustava mokraćnih i
spolnih organa (6,6%), dok su duševni poremećaji i poremećaji ponašanja bili na sedmom
mjestu s udjelom od 5,87% (20).
Od ukupno liječenih u bolnicama Hrvatske udio hospitaliziranih u dobi 65 i više godina
u 2009. godini iznosio je 35%, s nešto većim udjelom ţena nego muškaraca (1,14:1).
Vodeće skupine bolesti kao uzrok hospitalizacija starijih ljudi bile su: bolesti cirkulacijskog
sustava - 25%, novotvorine - 17%, bolesti probavnog sustava i bolesti oka sa po 9%, dišnog
sustava te ozljede i otrovanja sa po 6%.
U ukupnom bolničkom pobolu u Hrvatskoj skupina duševnih poremećaja i poremećaji
ponašanja godinama sudjeluje s udjelom 6-7%, dok je po broju dana bolničkog liječenja
vodeća skupina. Prosječno trajanje bolničkog liječenja kretalo se u rasponu od 32,6 dana
1996. do 46,0 dana 2002. godine. Broj hospitalizacija kod muškaraca zbog duševnih
poremećaja bio je veći nego u ţena (1,5-1,7:1).
Stopa hospitalizacije zbog depresivnih poremećaja 2001. godine iznosila je 89,4, a
2002. 84,6/100.000. Prosječno trajanje bolničkog liječenja kretalo se u rasponu od 24,6 dana
2001. do 36,3 dana 2002. godine. Broj hospitalizacija zbog depresivnih poremećaja u ţena
bio je veći nego u muškaraca (1,4-2,5:1) (21).
Podaci o pobolu te korištenju zdravstvenih sluţbi vaţni su ne samo radi ocjene
zdravstvenog stanja i zdravstvenih potreba starijih već i za poboljšanje organizacije
primarne, specijalističko-konzilijarne i bolničke zdravstvene zaštite, posebice kućnog liječenja
i njege, razvoja gerijatrijskih ustanova, ali i za razvoj izvaninstitucijske skrbi za starije.
Od ukupnog broja umrlih u Republici Hrvatskoj u 2009. godini 80% umrlih osoba je
bilo u dobi od 65 i više godina s nešto većim udjelom ţena.
Pet vodećih skupina bolesti kao uzrok smrti u osoba starih 65 i više godina u 2009.
bile su: bolesti cirkulacijskog sustava (55,2%), novotvorine (22,9%), bolesti dišnog sustava
(4,8%), bolesti probavnog sustava (3,7%), ozljede i otrovanja (3,6%) dok su duševni
poremećaji i poremećaji ponašanja bili na osmom mjestu s udjelom od 1,5%. Nasilne smrti u
5