Dokument o politici dodjele koncesija na podruÄju Tuzlanskog ...
Dokument o politici dodjele koncesija na podruÄju Tuzlanskog ...
Dokument o politici dodjele koncesija na podruÄju Tuzlanskog ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
29<br />
1.1.1. Slane vode<br />
- Tuzla-Slanica (Sla<strong>na</strong> voda)<br />
Prve hemijske a<strong>na</strong>lize slane vode iz Tuzle uradio je još 1887 god E.Ludwig, a 1919 god i F.<br />
Katzer. Sla<strong>na</strong> banja je podignuta 1915 god i u njoj se liječenje obavljalo kupkama u bazenu i u<br />
kadama, pijenjem i inhalacijom. Da<strong>na</strong>s se malo ili nikako ne koristi. Jedinu vezu slanog bu<strong>na</strong>ra iz<br />
kog se koristi i slanica za „Panonsko jezero“ ima još hotel „Bristol“ koji godišnje troši oko 20 m 3<br />
slanice za kupke u jednoj ili dvije kade.<br />
Korištenje ove svakako ljekovite vode nije obuhvaćeno sadašnjim zakonom o <strong>koncesija</strong>ma<br />
niti drugim zakonima.<br />
- Nahvioci (jodno slano vrelo)<br />
Kod sela Nahvioci, a između Šibošničke rijeke i potoka Rumačice izvira jako slano vrelo sa<br />
oko 1 l/sec. Prva a<strong>na</strong>liza urađe<strong>na</strong> još 1887, a druga 1912 god. Obje a<strong>na</strong>lize, a <strong>na</strong>ročito druga je<br />
potvrdila da ovo jako slano vrelo sadrži i slobodni jod. Za vrijeme turskog vakta voda se koristila za<br />
iskuhavanje soli.<br />
U <strong>na</strong>rednom peridu izvršiti detaljnija ispitivanja.<br />
- Seljub slati<strong>na</strong><br />
U ataru sela Seljuba <strong>na</strong>lazi se nekoliko slati<strong>na</strong>. Na dan pregleda 20.09.1968 god. Temperatura<br />
vode je bila 13 0 C, voda je bistra bez boje i mirisa. Poz<strong>na</strong>t je i hemijski sastav.<br />
U <strong>na</strong>rednom periodu izvršiti sva potreb<strong>na</strong> ispitivanja.<br />
- Goduš slati<strong>na</strong><br />
Registrovano nekoliko slati<strong>na</strong> nez<strong>na</strong>tne izdašnosti kao i zagađenosti vrela. Poz<strong>na</strong>t i hemijski<br />
sastav.<br />
U <strong>na</strong>rednom periodu izvršiti zaštitu vrela i izvršiti dodat<strong>na</strong> ispitivanja.<br />
- Rožanj slati<strong>na</strong><br />
Nekoliko slati<strong>na</strong> <strong>na</strong>lazi se u koritu i obalama potoka Rečac koji uvire u Sapnu <strong>na</strong> mjestu<br />
zvanom “Podkumire“. Slatine su u nizu i zagađene.<br />
Desetak slati<strong>na</strong> <strong>na</strong>lazi se duž potoka „ Rečica“, u samom potoku i neposredno snjegove desne<br />
strane. Voda je bistra bez boje i mirisa. Izdašnost izvora do 0,2 l/sec. Poz<strong>na</strong>t hemijski sastav (voda je<br />
<strong>na</strong>trijum-bikarbo<strong>na</strong>tno-hlorid<strong>na</strong>).<br />
U <strong>na</strong>rednom periodu izvršiti dodat<strong>na</strong> ispitivanja.<br />
- Sla<strong>na</strong> voda Ahmuljići (Ćetovija) Gračanica<br />
Sjeverno od Gračanice u MZ Soko zaseok Ahmuljići u dolini Ćetovija <strong>na</strong>lazi se nekoliko<br />
pojava slane vode. Slatine su zagađene. Poz<strong>na</strong>t hemijski sastav (Natrijum-hloridno-bikarbo<strong>na</strong>tni).<br />
U <strong>na</strong>rednom periodu izvršiti dodat<strong>na</strong> ispitivanja.<br />
- Sla<strong>na</strong> voda Lendići (Dživraci)<br />
Na posjedu M.Martića sa desne strane potoka <strong>na</strong>lazi se sla<strong>na</strong>c <strong>na</strong>trijum-bikarbo<strong>na</strong>tno-hloridni i<br />
pripada I razredu po Palmeru.<br />
2.1.2. Kisele vode<br />
- Kisela voda Malešići (Ibrići)- Gračanica
Change language