Zdravi grad 9 - Å kola narodnog zdravlja "Andrija Å tampar"
Zdravi grad 9 - Å kola narodnog zdravlja "Andrija Å tampar"
Zdravi grad 9 - Å kola narodnog zdravlja "Andrija Å tampar"
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>Zdravi</strong> <strong>grad</strong><br />
Glasilo Hrvatske mreže zdravih <strong>grad</strong>ova<br />
Predsjednik Hrvatske mreže zdravih <strong>grad</strong>ova<br />
Docent dr. Slobodan Lang<br />
Koordinator Hrvatske mreže zdravih <strong>grad</strong>ova<br />
Mr.sc.dr. Selma Šogorić<br />
Glavni i odgovorni urednik<br />
Duško Popović, novinar<br />
Grafički urednik<br />
Alma Šimunec-Jović, prof.<br />
Redakcija<br />
Suportivni centar Hrvatske mreže zdravih <strong>grad</strong>ova<br />
Škola <strong>narodnog</strong> <strong>zdravlja</strong> "<strong>Andrija</strong> Štampar", Rockefellerova 4,<br />
10000 Zagreb, telefon 4684-440, telefax 4684-441<br />
"<strong>Zdravi</strong> <strong>grad</strong>" je glasilo Hrvatske mreže zdravih <strong>grad</strong>ova,<br />
koje se objavljuje četiri puta godišnje.<br />
Rukopise i fotografije ne vraćamo.<br />
Glasilo je otvoreno za suradnju. Prilozi se ne honoriraju.
RIJEČ, DVIJE...na početku<br />
Gotovo se redovito na programu<br />
Motovunske ljetne škole unapređenja <strong>zdravlja</strong>,<br />
Sajma <strong>zdravlja</strong>, Poslovnih sastanaka HMZG ili<br />
tečaja, poput netom završenog "Zdravlja u<br />
zajednici i kako ga unaprijediti", nađu predavanja<br />
ili radionice posvećene ulozi medija u promociji<br />
javnoga zdravstva ili širenju pokreta "<strong>Zdravi</strong><br />
<strong>grad</strong>". I gotovo se jednako redovito događa da<br />
sudionici, kada im se da na volju, odbiju<br />
sudjelovati na takvim sadržajima.<br />
Problem je možda u tome što se<br />
predavanja i radionice ove vrste u pravilu<br />
stavljaju na početak ili kraj radnoga dana (ili<br />
tjedna), pa su ljudi skloniji duljem spavanju ili<br />
odlasku na kupanje ili u kupovinu, nego bistrenju<br />
medijske problematike u cik zore ili pred sumrak;<br />
možda potencijalni polaznici misle kako sve znaju<br />
o medijima i zdravlju, pa bi im eventualno<br />
sudjelovanje na takvim sadržajima bio čist<br />
gubitak vremena; možda se boje da ništa ne znaju,<br />
pa se niti ne žele upuštati u nešto tako tajanstveno<br />
i strašno; možda, jednostavno, osjećaju odbojnost<br />
prema medijima ili još više, prema novinarima<br />
("žutim" i svih drugih boja), pa se drže što dalje;<br />
ili razlog tek treba otkriti?<br />
S druge strane, mediji se obično<br />
podjednako odbojno postavljaju prema sadržajima<br />
vezanim uz javno zdravstvo ili pokret "<strong>Zdravi</strong><br />
<strong>grad</strong>". Kako je lijepo, na video kaseti "Deset<br />
3<br />
godina poslije", snimljenoj povodom desete<br />
obljetnice pokretanja "Zdravoga <strong>grad</strong>a", u lipnju<br />
prošle godine, rekao dr. Tibor Santo, nije ovdje<br />
riječ o nečem spektakularnom, pomaci su spori i<br />
neiskusnom oku jedva vidljivi, pa već i zbog toga<br />
nisu privlačni medijima, posebno onima koji žive<br />
od senzacija. A mora se voditi računa i o<br />
uobičajenoj netrpeljivosti, sumnjičavosti i<br />
nerazumijevanju, posebno između novinara i<br />
medicinara, mada to vrijedi i za mnoge druge<br />
struke.<br />
Vjerojatno je u svemu tome dio razloga<br />
što je inicijativa Hrvatske mreže zdravih <strong>grad</strong>ova,<br />
upućena prije dvije godine i više Hrvatskom<br />
novinarskom društvu, o osnivanju Sekcije<br />
novinara koji pišu (ili govore) o zdravlju, neslavno<br />
propala, kao i prvi pokušaj okupljanja na Forumu<br />
"Mediji i zdravlje", na drugom Sajmu <strong>zdravlja</strong> u<br />
Zagrebu, 1997. Možda će bolje proći ideja o<br />
okupljanju medija i aktivista pokreta "<strong>Zdravi</strong><br />
<strong>grad</strong>" na Motovunskoj ljetnoj školi unapređenja<br />
<strong>zdravlja</strong>, vjerojatno iduće, 2000. godine. Vidjet<br />
ćemo.<br />
U međuvremenu, morat ćemo se nekako<br />
snalaziti i rješavati naše probleme medijske<br />
prezentacije "Zdravoga <strong>grad</strong>a" svatko za sebe i<br />
kako najbolje znamo. Pa ipak, nekako mi se čini<br />
da bi sudjelovanje na kakvom predavanju,<br />
seminaru ili radionici o medijima i zdravlju<br />
pomoglo i jednima i drugima. Konačno, možda bi<br />
Vaš odaziv na stranicama biltena "<strong>Zdravi</strong> <strong>grad</strong>"<br />
(skoro pa jubilarni, deveti poziv na suradnju!), bio<br />
znatno veći kada bismo uspjeli riješiti ovaj<br />
problem?<br />
Duško Popović<br />
novinar
Iz dnevnika Suportivnog centra<br />
GODINA PUTOVANJA<br />
Ako je točno vjerovanje da se dan<br />
poznaje po jutru, možda vrijedi i da se godina<br />
poznaje po svome početku. Čini se tako da će<br />
1999, za Suportivni centar Hrvatske mreže<br />
zdravih <strong>grad</strong>ova, biti godina putovanja, obilaska<br />
onih hrvatskih <strong>grad</strong>ova koji su već prihvatili<br />
pokret "<strong>Zdravi</strong> <strong>grad</strong>" i zabilježili prve (ili čak,<br />
brojne) uspješne <strong>grad</strong>ske projekte, kao i onih<br />
sredina u kojima se sa pravim početkom čeka već<br />
kraće ili duže vrijeme. Nastojeći bolje upoznati<br />
postojeće <strong>grad</strong>ske projektne timove ili pomoći<br />
onima u nastajanju, Suportivni centar će biti sve<br />
više i sve češće "na terenu". Namjera nam je u<br />
tijeku godine obići desetak <strong>grad</strong>ova, bar jedan<br />
mjesečno, u svim dijelovima Republike Hrvatske.<br />
Godina je započela posjetama Slavonskom Brodu<br />
i Čakovcu te dogovorom o dolasku u Varaždin,<br />
Vinkovce, Labin i Osijek.<br />
županijskog Zavoda za javno zdravstvo, dr. Ivica<br />
Balen, iz Županijske bolnice, gospođe Dinka<br />
Marković i Jasna Prvulović, iz Hrvatskog zavoda<br />
za zdravstveno osiguranje. Dolaskom novoga<br />
<strong>grad</strong>onačelnika, dr. Vladimira Jerkovića, mijenja<br />
se i dotadašnji stav "mi smo za, samo nam još<br />
treba malo vremena".<br />
Konačno je stvorena "kritična masa" i<br />
tako Suportivni centar prima sredinom siječnja, iz<br />
Ureda <strong>grad</strong>onačelnika Grada Slavonskog Broda,<br />
službeni poziv na sudjelovanje na konstituirajućoj<br />
sjednici Koordinacijskog odbora za izradu<br />
projekta "Slavonski Brod-<strong>Zdravi</strong> <strong>grad</strong>". Sjednica<br />
je održana u petak, 29. siječnja 1999, a Suportivni<br />
centar HMZG sudjelovao je u punom sastavu:<br />
docent dr. Slobodan Lang, predsjednik HMZG,<br />
mr.sc.dr. Selma Šogorić, nacionalna<br />
koordinatorica i Duško Popović, tajnik HMZG.<br />
Delegacija je pojačana sudjelovanjem prof.dr.<br />
Zvonka Šošića, sa Škole <strong>narodnog</strong> <strong>zdravlja</strong><br />
"<strong>Andrija</strong> Štampar", dugogodišnjeg aktivnog<br />
sudionika niza projekata Hrvatske mreže zdravih<br />
<strong>grad</strong>ova.<br />
Slavonski Brod - 28. siječnja<br />
U drugom izdanju Direktorija potencijala<br />
Hrvatske mreže zdravih <strong>grad</strong>ova, za 1998.<br />
godinu, pod natuknicom "Slavonski Brod" piše:<br />
"Spremnost na uključivanje u Hrvatsku mrežu<br />
zdravih <strong>grad</strong>ova više je puta izražavana ali se još<br />
nije realizirala. Predstavnici Grada Slavonskog<br />
Broda i Županije brodsko-posavske sudjelovali su<br />
na edukativnom bloku poslijediplomskog studija<br />
Javnoga zdravstva, na Motovunskoj ljetnoj školi<br />
unapređenja <strong>zdravlja</strong> i na Poslovnom sastanku<br />
Hrvatske mreže zdravih <strong>grad</strong>ova." Slijede imena<br />
nekolicine aktivista, zahvaljujući kojima se Brod<br />
već duže vrijeme ubraja među hrvatske <strong>grad</strong>ove<br />
koji su u završnoj fazi pristupanja pokretu i Mreži<br />
zdravih <strong>grad</strong>ova. Među njima su gospođa Vesna<br />
Bešlić i gospodin Krešimir Galić, iz Županije<br />
brodsko-posavske, Katica Jira, iz Gradskog<br />
poglavarstva, dr. Marica Miletić-Medved, iz<br />
4<br />
Tridesetak predstavnika Slavonskog<br />
Broda i Županije brodsko-posavske pristigli su iz<br />
županijske i <strong>grad</strong>ske uprave, zdravstvenih i<br />
prosvjetnih krugova, humanitarnih, sportskih i<br />
drugih udruga a svima je bila zajednička želja,<br />
detaljnije upoznavanje sa temeljnim postavkama<br />
pokreta "<strong>Zdravi</strong> <strong>grad</strong>" te većini i aktivno<br />
uključivanje u <strong>grad</strong>ski koordinacijski odbor<br />
projekta "Slavonski Brod-<strong>Zdravi</strong> <strong>grad</strong>".<br />
U najavama održavanja ovoga sastanka<br />
njegovi su organizatori i domaćini, između<br />
ostaloga, predložili da se o formalnom<br />
uključivanju Grada Slavonskog Broda u pokret
"<strong>Zdravi</strong> <strong>grad</strong>" i u Hrvatsku mrežu zdravih<br />
<strong>grad</strong>ova odlučuje negdje tokom rujna ove godine,<br />
no Gradsko je poglavarstvo već 22. veljače 1999.<br />
donijelo Zaključak o davanju suglasnosti na<br />
uključivanje Grada Slavonskog Broda u Hrvatsku<br />
mrežu zdravih <strong>grad</strong>ova a Gradsko vijeće je ovaj<br />
Zaključak prihvatilo i potvrdilo na sjednici<br />
održanoj 26. veljače.<br />
Projekt "Slavonski Brod-<strong>Zdravi</strong> <strong>grad</strong>"<br />
službeno se predstavlja i na IV Sajmu <strong>zdravlja</strong>,<br />
sredinom travnja ove godine, u Osijeku, pa će biti<br />
zanimljivo vidjeti koliko se, nakon ovih presudnih<br />
koraka učinjenih početkom godine, uspjelo krenuti<br />
i sa posve praktičnim aktivnostima, kojih je<br />
doduše u ovome <strong>grad</strong>u već i bilo, no upravo se od<br />
pokreta "<strong>Zdravi</strong> <strong>grad</strong>" očekuje njihovo okupljanje,<br />
snaženje, ubrzavanje i evaluacija.<br />
Možda nije posve netočno misliti kako je<br />
i dolazak predstavnika Suportivnog centra u<br />
posjetu Slavonskom Brodu, pridonio ovakvom<br />
razvoju događanja i rezultatima koji su već sada<br />
očiti.<br />
Čakovec - 25. veljače<br />
Gradonačelnik Grada Čakovca, gospodin<br />
Aleksandar Makovec, otvorio je u četvrtak, 25.<br />
veljače 1999, konstituirajuću sjednicu<br />
Koordinacijskog odbora projekta "Čakovec-<br />
<strong>Zdravi</strong> <strong>grad</strong>", na kojoj su kao gosti sudjelovali<br />
predsjednik Hrvatske mreže zdravih <strong>grad</strong>ova, dr.<br />
Slobodan Lang, nacionalna koordinatorica dr.<br />
Selma šogorić i tajnik HMZG, Duško Popović.<br />
Šaroliki sastav sudionika iz Grada<br />
Čakovca i Županije međimurske, odslikava i<br />
različitost interesa ali i problema s kojima se<br />
pokret "<strong>Zdravi</strong> <strong>grad</strong>" mora suočiti. Tako su na<br />
ovom sastanku sudjelovali predstavnici<br />
komunalnih poduzeća, umirovljenika, Crvenog<br />
križa i Caritasa, tjelesnih invalida, udruga<br />
alternativne kulture, Lige protiv raka, dječkih<br />
vrtića i osnovnih škola, uz čelnike zdravstvenih<br />
ustanova i <strong>grad</strong>ske, odnosno županijske uprave.<br />
5<br />
Posebno vrijedi zabilježiti oduševljenje<br />
dr. Renate Kutnjak-Kiš, koja je započela s<br />
projektima "Zdravoga <strong>grad</strong>a" u Čakovcu, prije<br />
dvije godine i uspjela, najviše zahvaljujući<br />
osobnom angažmanu, održati Čakovec u krugu<br />
<strong>grad</strong>ova koji su u pripremnoj fazi službenog<br />
pokretanja projekta. Odaziv gotovo trideset<br />
predstavnika niza udruga, ustanova i uprave,<br />
adekvatno popraćen medijskom pažnjom, svakako<br />
će biti dodatni impuls za širenje i jačanje<br />
inicijative "Zdravoga <strong>grad</strong>a" u Čakovcu.<br />
Vrijedi svakako zabilježiti da su svi<br />
sudionici ovoga sastanka postali i članovi<br />
Koordinacijskog odbora pokreta "Čakovec-<strong>Zdravi</strong><br />
<strong>grad</strong>", pa valja očekivati niz novih sadržaja,<br />
osmišljene i uspješno provedene projekte koji će i<br />
ovaj dio Hrvatske učiniti zdravijim i sretnijim za<br />
život pojedinca i zajednice u cjelini.<br />
Ožujak, travanj, svibanj...<br />
Suportivni centar Hrvatske mreže<br />
zdravih <strong>grad</strong>ova primio je niz poziva za službene<br />
posjete <strong>grad</strong>ovima učlanjenim u Mrežu, koji<br />
osjećaju potrebu za dodatnim kontaktima,<br />
razgovorima i sagledavanjem sadašnjeg trenutka u<br />
nastanku i razvitku pokreta "<strong>Zdravi</strong> <strong>grad</strong>" u<br />
vlastitoj sredini.<br />
Službene su pozive uputili <strong>grad</strong>onačelnik<br />
Grada Varaždina, gospodin Hrvoje Vojvoda i<br />
pročelnica za društvene djelatnosti te<br />
koordinatorica projekta "Labin-<strong>Zdravi</strong> <strong>grad</strong>",<br />
gospođa Eni Modrušan, a započeli su i dogovori o<br />
službenim posjetama Osijeku i Vinkov-cima.<br />
Očekuje se da će ove posjete biti ostvarene<br />
tijekom proljetnih mjeseci ili početkom ljeta.<br />
Temeljni je smisao odlaska "na teren",<br />
sagledavanje problema s kojima se pojedini<br />
<strong>grad</strong>ski projekti suočavaju te širenje projektnih<br />
timova u <strong>grad</strong>ovima. Vrijedi napomenuti da u<br />
nekim učlanjenim <strong>grad</strong>ovima projekti "Zdravoga<br />
<strong>grad</strong>a" počivaju na leđima jedne ili dvije osobe (to<br />
je svakako najčešći slučaj pri samom pokretanju
inicijative a veoma često se takvo stanje održava i<br />
godinama) a iskustva na svjetskoj razini<br />
(uostalom, kao i kod nas) svjedoče da je puno<br />
lakše, efikasnije i smislenije ako se organiziranje i<br />
provođenje projekata podijeli među većim brojem<br />
sudionika. Iako se često naglašava da je<br />
intersektorski rad jedan od temeljnih postulata<br />
svakoga projekta, u praksi se prečesto događa da<br />
se lokalni projekti koncipiraju i provode iz<br />
jednoga središta, često iz <strong>grad</strong>ske uprave, čime se<br />
upravo narušava smisao suradnje u pronalaženju<br />
problema i njihovu rješavanju.<br />
razvitku pokreta, mogućnosti pojačane suradnje<br />
onih <strong>grad</strong>ova koji provode iste ili slične projekte<br />
(unutar Hrvatske ili na međunarodnoj razini),<br />
ulogu Rijeke i Zagreba, kao projektnih <strong>grad</strong>ova<br />
Europskog odjela Svjetske zdravstvene<br />
organizacije, od kojih se očekuje ne samo<br />
ispunjavanje kriterija WHO za sudjelovanje u III<br />
fazi projekta, nego i prenošenje stečenih iskustava<br />
i znanja ostalim <strong>grad</strong>ovima iz nacionalne mreže,<br />
kao i sve druge detalje relevantne za još uspješniji<br />
nastavak rada Hrvatske mreže zdravih <strong>grad</strong>ova na<br />
ostvarenju temeljnih principa pokreta "<strong>Zdravi</strong><br />
<strong>grad</strong>".<br />
Stoga valja očekivati da će se svi<br />
planirani susreti i ostvariti te da će biti i novih<br />
poziva, iz onih <strong>grad</strong>ova koji i ovaj oblik pomoći<br />
Suportivnog centra smatraju potrebnim i<br />
poželjnim.<br />
Duško Popović<br />
Već ostvarene posjete, one koje se tek<br />
dogovaraju, kao i novi niz posjeta, koje planiramo<br />
za jesen, čine se jednako interesantnima i<br />
poticajnima učlanjenim <strong>grad</strong>ovima i Suportivnom<br />
centru, odnosno Hrvatskoj mreži zdravih <strong>grad</strong>ova<br />
u cjelini.<br />
Dok <strong>grad</strong>ovi smisao ovakvih susreta nalaze u<br />
okupljanju novih subjekata, zainteresiranih za<br />
uključivanje u lokalne projekte "Zdravoga <strong>grad</strong>a" i<br />
u evaluaciji svojega dosadašnjeg rada, Suportivni<br />
centar prije svega stječe korisne spoznaje o<br />
trenutnom stanju pokreta na razini Republike<br />
Hrvatske te o definiranju strateških pravaca<br />
razvoja za predstojeće razdoblje. Kombinirajući<br />
ove spoznaje sa informacijama koje stižu iz svijeta<br />
ili koje dobijamo sudjelujući na međunarodnim<br />
skupovima, lakše procjenjujemo prioritete u<br />
6
Prvi poslovni sastanak Mreže nacionalnih<br />
mreža zdravih <strong>grad</strong>ova<br />
SUSRET U SZENTENDREU<br />
U slikovitom madžarskom <strong>grad</strong>iću<br />
Szentendreu, dvadesetak kilometara od<br />
Budimpešte, održan je od 25. do 27. ožujka prvi<br />
poslovni sastanak Mreže nacionalnih mreža<br />
zdravih <strong>grad</strong>ova. Pedesetak sudionika iz šesnaest<br />
zemalja, predstavljalo je četrnaest nacionalnih<br />
mreža (i dvije u nastajanju) a na sastanku su bili<br />
prisutni i predstavnici Euroneta te Europskog<br />
odjela Svjetske zdravstvene organizacije. Zbog<br />
niza različitih razloga, na sastanku nisu bili<br />
prisutni predstavnici čak dvanaest nacionalnih<br />
mreža pa je između ostalih zaključaka, usvojenih<br />
na kraju sastanka, postavljen zadatak okupljanja<br />
svih nacionalnih mreža, na budućim susretima<br />
ove asocijacije.<br />
Prvi poslovni sastanak Mreže<br />
nacionalnih mreža dogovoren je još lipnja prošle<br />
godine, na Međunarodnoj konferenciji zdravih<br />
<strong>grad</strong>ova u Ateni. Među glavnim smjernicama rada<br />
pokreta "<strong>Zdravi</strong> <strong>grad</strong>" u njegovoj trećoj fazi, u<br />
Ateni je istaknut upravo sve veći značaj<br />
nacionalnih mreža. Svjetska zdravstvena<br />
organizacija obvezala se na daleko jaču podršku<br />
radu nacionalnih mreža, ocijenivši da bez jakih<br />
nacionalnih mreža nema niti adekvatnog razvoja<br />
pokreta u projektnim <strong>grad</strong>ovima ali ni u<br />
<strong>grad</strong>ovima učlanjenim u nacionalne mreže.<br />
Iskustva zemalja u kojima postoje nacionalne<br />
asocijacije "Zdravoga <strong>grad</strong>a" pokazuju da je rad u<br />
njima intenzivniji, projekti osmišljeniji i<br />
usklađeniji a rezultati veći nego u onim zemljama<br />
gdje se pokret razvija u pojedinim urbanim<br />
cjelinama ali bez koordinacije i međusobne<br />
suradnje.<br />
Kako bi se što uspješnije usklađivale<br />
aktivnosti pojedinih nacionalnih mreža, na<br />
sastanku u Szentendreu izabran je Savjetodavni<br />
komitet, čiji su članovi u prvom sazivu,<br />
predstavnici nacionalnih mreža Italije, Norveške,<br />
Poljske i Slovačke.<br />
Među zaključcima poslovnog sastanka<br />
valja naglasiti potrebu stalnog jačanja uloge<br />
nacionalnih mreža, posebno u odnosu na državne<br />
organe, ministarstva i uprave, češće sastanke<br />
učlanjenih <strong>grad</strong>ova i razmjenu iskustava između<br />
pojedinih mreža. Očekuje se i jača podrška<br />
Svjetske zdravstvene organizacije, od potpore<br />
mrežama pri njihovoj komunikaciji s državnim<br />
vlastima do organizacije potrebnih seminara i<br />
drugih oblika dodatne edukacije. Naglašeno je i<br />
trajno opredjeljenje prema kvaliteti rada mreža u<br />
cjelini i njihovih članova a manje ka stalnom<br />
povećanju broja učlanjenih <strong>grad</strong>ova. Posebno je<br />
važan segment suradnje izmjena iskustava a pri<br />
tome je naglašena uloga Interneta i neophodnost<br />
što skorijeg kreiranja vlastitih web stranica svake<br />
nacionalne mreže, kako bi se na višu razinu<br />
podigla mogućnost uzajamne komunikacije ali i<br />
dala prilika svim zainteresiranim da budu<br />
informirani o svim relevantnim činjenicama<br />
vezanim za postojanje i rad nacionalnih mreža i<br />
njihovih članova.<br />
Istaknuta je i vrijednost ovakvih susreta<br />
zbog međusobnog upoznavanja nacionalnih<br />
koordinatora i drugih aktivista "Zdravoga <strong>grad</strong>a",<br />
što bitno olakšava i unapređuje različite oblike<br />
suradnje među mrežama.<br />
Namjera je Svjetske zdravstvene<br />
organizacije da ovakve poslovne sastanke<br />
nacionalnih mreža organizira svakih osam<br />
mjeseci, u ritmu u kojem se održavaju i poslovni<br />
sastanci projektnih <strong>grad</strong>ova Europskog odjela<br />
Svjetske zdravstvene organizacije. Kako je idući<br />
poslovni sastanak projektnih <strong>grad</strong>ova planiran u<br />
rujnu ili listopadu ove godine, u Beču, na sastanku<br />
u Szentendreu je predloženo da se i sastanak<br />
nacionalnih mreža organizira u istome terminu i<br />
<strong>grad</strong>u. Ovaj prijedlog podijelio je sudionike, jer su<br />
jedni podržali ovakvo rješenje, imajući prije svega<br />
u vidu činjenicu da je dio sudionika obaju<br />
sastanaka isti, pa se održavanjem poslovnih<br />
sastanaka projektnih <strong>grad</strong>ova a odmah nakon toga<br />
i nacionalnih mreža, znatno pojeftinjuje cijela<br />
procedura (putni troškovi se prepolovljuju a štedi<br />
se i na vremenu), dok je dio sudionika bio protiv<br />
7
ove ideje, smatrajući da će tako, uvjetno rečeno,<br />
spojeni poslovni sastanci biti predugi a priprema<br />
previše složena. Iako je glasanjem odabrana<br />
predložena varijanta o poslovnim sastancima<br />
projektnih <strong>grad</strong>ova i nacionalnih mreža koji se<br />
"naslanjaju" jedan na drugi, predstavnici Svjetske<br />
zdravstvene organizacije zadržali su mogućnost i<br />
drugačijeg rješenja, ako se ovo pokaže preteškim<br />
za realizaciju. Tako ostaje neizvjesno hoće li se<br />
idući poslovni sastanak mreže nacionalnih mreža<br />
održati koncem rujna ili početkom listopada u<br />
Beču ili u nekom drugom terminu i drugome<br />
<strong>grad</strong>u.<br />
Svakako je najvažnije da su se nacionalne<br />
mreže po prvi puta organizirano srele, razmijenile<br />
iskustva i stavove a valja se nadati da će biti i<br />
posve konkretnih rezultata i oblika suradnje među<br />
pojedinim mrežama.<br />
DP<br />
Kratki osvrt na nedavno publiciranu<br />
europsku Strategiju <strong>zdravlja</strong> za sve za<br />
XXI stoljeće, Svjetske zdravstvene<br />
organizacije<br />
ZDRAVLJE ZA SVE<br />
ZA XXI STOLJEĆE<br />
ZDRAVLJE ZA SVE ZA XXI<br />
STOLJEĆE je strateški dokument koji određuje<br />
okvire za formuliranje zdravstvene politike<br />
europskih država na ulasku u XXI stoljeće.<br />
8<br />
Smatra se da je glavni izazov europske<br />
regije, koja broji 870 milijuna ljudi i uključuje 51<br />
zemlju članicu, na pragu XXI stoljeća, iznalaženje<br />
socijalno odgovornijeg i održivog pristupa rastu i<br />
razvoju. Svjedoci smo da je danas, često, krajnja<br />
politička odluka oblik trgovine između povećanja<br />
bogatstva zemlje s jedne strane i zaštite i<br />
unapređenja <strong>zdravlja</strong> s druge, tj. da zajednice<br />
zdravlje ne vide kao potencijal i preduvjet za<br />
razvoj, nego samo kao potrošnju.<br />
Investiranje za zdravlje, odnosno u razvoj<br />
<strong>zdravlja</strong>, središnje je pitanje ljudskog razvoja. Ako<br />
je zdravlje ključni potencijal svakog društva i<br />
pojedinca, tada i strategija unapređenja <strong>zdravlja</strong><br />
postaje ključna investicijska strategija društva,<br />
odnosno tada su strategije koje vode očuvanju i<br />
stvaranju pravičnosti u zdravlju integralni dio<br />
održivog socijalno - gospodarskog - humanog<br />
razvoja zajednice.<br />
Dva su vodeća cilja stategije "Health 21":<br />
* unaprijediti i očuvati zdravlje tijekom<br />
cjelokupnog ljudskog života,<br />
* smanjiti incidenciju vodećih bolesti i<br />
povreda današnjice i odstraniti njima uzrokovanu<br />
patnju.<br />
Vrijednosni principi na kojima počiva<br />
strategija su:<br />
* zdravlje jest temeljno ljudsko pravo,<br />
* za postizanje ciljeva nužna je<br />
pravičnost i solidarnost unutar i između zemalja<br />
* ostvarivanje ciljeva zahtijeva aktivno<br />
učešće kao i odgovornost prema stalnom razvoju
<strong>zdravlja</strong> kako pojedinaca, tako i grupa, institucija<br />
i zajednica u cjelini<br />
Princip pravičnosti i solidarnosti upravo<br />
znači da je najveću pažnju potrebno obratiti<br />
onima koji imaju najveće potrebe, koji nose breme<br />
bolesti, onima koji primaju neadekvatnu<br />
zdravstvenu zaštitu ili su ugroženi siromaštvom.<br />
Temelj dokumenta čini prikaz 21 cilja za<br />
XXI stoljeće:<br />
A. podrška većoj solidarnost i pravičnost u<br />
razvoju <strong>zdravlja</strong> među državama regije<br />
Cilj 1 - solidarnost u zdravlju unutar europske<br />
regije bitna je za ostvarivanje ciljeva. Siromaštvo<br />
je vodeći uzrok lošeg <strong>zdravlja</strong>, a procjenjuje se da<br />
120 miliona ljudi Istočne Europe živi u<br />
ekstremnom siromaštvu. Razlike u zdravlju<br />
unutar Europe su veće nego li prije dvadesetak<br />
godina (npr. smrtnost dojenčadi varira od 3 do 43<br />
na tisuću živorođenih, očekivano trajanje života<br />
ide od 79 do 64 godine).<br />
Cilj 2 - pravičnost u zdravlju unutar zemalja<br />
članica, strategija je za prevladavanje prihodom<br />
uzrokovanih razlika u zdravlju (siromaštvo,<br />
deprivacija, socijalni <strong>grad</strong>ijent, razlike u stupnju<br />
obrazovanja i dr.).<br />
B. podržavanje <strong>zdravlja</strong> tijekom cijelog života<br />
Cilj 3 - zdravi početak života<br />
Cilj 4 - zdravlje mladih, zdravi radni vijek<br />
Cilj 5 - zdravo starenje<br />
C. smanjivanje incidencije i prevalencije bolesti te<br />
drugih uzroka smrti i lošeg <strong>zdravlja</strong> na najnižu<br />
moguću mjeru<br />
Cilj 6 - unapređenje duševnog <strong>zdravlja</strong><br />
Cilj 7 - smanjivanje zaraznih bolesti<br />
Cilj 8 - smanjivanje nezaraznih bolesti<br />
Cilj 9 - smanjivanje povreda uzrokovanih nasiljem<br />
i nesrećama<br />
D. multisektorski pristup za održivo zdravlje<br />
(podrška održivom razvoju <strong>zdravlja</strong> kroz<br />
stvaranje fizikalne, ekonomske, socijalne i<br />
kulturalne okoline koja podržava zdravlje)<br />
Cilj 12 - smanjivanje štetnosti od alkohola, droga i<br />
cigareta<br />
Cilj 13 - mjesta za unapređenje <strong>zdravlja</strong> (okružje<br />
za zdravlje)<br />
Cilj 14 - suodgovornost za zdravlje različitih<br />
sektora<br />
Determinante <strong>zdravlja</strong> - iako bremenu bolesti u<br />
populaciji najznačajnije doprinose faktori rizika<br />
kao što su pušenje i fizička neaktivnost,<br />
siromaštvo i socijalna deprivacija su u stvari<br />
njegovi vodeći uzroci. Komparirajući društva s<br />
istom razinom nacionalnog dohotka, vidljivo je da<br />
bolje zdravlje, višu razinu socijalne kohezije,<br />
manje nasilja i manju smrtnost od npr. srčanih<br />
bolesti, imaju ona u kojima je prihod<br />
ravnomjernije raspoređen (tj. postoji manji jaz<br />
između prihoda najbogatijih i najsiromašnijih).<br />
Bolje zdravlje i ekonomski prosperitet mogu se<br />
postići dobro osmišljenom politikom školovanja,<br />
zapošljavanja, adekvatnom industrijskom<br />
strukturom, te poreznom i socijalnom politikom.<br />
E. reorijentacija sektora zdravstva - osiguranje<br />
veće zdravstvene koristi, pravičnosti i<br />
djelotvornosti, te ka ishodu usmjeren sustav<br />
zdravstva<br />
Cilj 15 - integrirani sustav zdravstva<br />
Cilj 16 - rukovođenje kvalitetom zdravstve-ne<br />
zaštite<br />
Cilj 17 - financiranje sustava zdravstva i alokacija<br />
resursa<br />
Cilj 18 - razvoj ljudskih potencijala u sustavu<br />
zdravstva<br />
F. kako postići bolje zdravlje u budućnosti -<br />
rukovođenje promjenom, formuliranje zdravstvene<br />
politike koja prepoznaje novu realnost Europe<br />
XXI stoljeća<br />
Cilj 19 - istraživanje i znanje za zdravlje<br />
Cilj 20 - mobiliziranje partnera za zdravlje<br />
Cilj 21 - politika i strategija za zdravlje za sve<br />
Pripremila dr. Selma Šogorić<br />
Cilj 10 - zdrava i sigurna fizikalna okolina<br />
Cilj 11 - zdravo življenje<br />
9
Što je projekt bio bliže izvršnoj moći, tj.<br />
imao iza sebe veći autoritet,<br />
suradnja sektora bila bi bolja.<br />
Bolje međusobno razumijevanje i<br />
suradnja među sektorima postiže se zajedničkim<br />
djelovanjem (aktivnostima).<br />
Što je veća mreža "dioničara", tj. onih<br />
koji imaju interes u projektu veća je i održivost<br />
projekta.<br />
* smještaj - lokacija projekta<br />
Evaluacija druge faze europskog projekta<br />
"<strong>Zdravi</strong>h <strong>grad</strong>ova"<br />
SAŽETAK IZVJEŠTAJA<br />
EVALUACIJSKOG KONZORCIJA<br />
Prepoznati faktori uspješnosti projekta<br />
"<strong>Zdravi</strong> <strong>grad</strong>":<br />
* čimbenik odnosno motivirajući faktor<br />
za pokretanje projekta<br />
Najčešći razlozi za pokretanje projekta<br />
bili su više od puke zabrinutosti za zdravstvene<br />
probleme u vlastitom <strong>grad</strong>u. Međunarodni pokret<br />
bio je način postizanja kredibiliteta i statusa<br />
unutar vlastite sredine (<strong>grad</strong>a, države) ili prilika za<br />
proaktivni pristup u razrješavanju zdravstvenih i<br />
socijalnih sadržaja. Pokazalo se da upravo dobra<br />
međunarodna (ali i nacionalna) povezanost,<br />
doprinosi održivosti projekta i unutar vlastite<br />
sredine.<br />
* intersektorska suradnja unutar<br />
<strong>grad</strong>skog aparata (političkog,<br />
birokratsko-administrativnog i<br />
tehničkog dijela)<br />
Idealne lokacije nema pa je preporučeno<br />
iznalaženje "vlastite najbolje" lokacije koja će<br />
projektu dati potrebani autoritet i moć da uvodi ili<br />
utjeće na promjene, i tako postane održiv.<br />
Uspješni projekti nekada i mijenjaju lokaciju<br />
ureda (u deset godina mijenjalo se i okruženje).<br />
Značajni čimbenik uspješnosti je dobro<br />
razumijevanje administrativne strukture odnosno<br />
unutarnjeg ustrojstva uprave, lokalnih običaja i<br />
kulture.<br />
Postoje argumenti za i protiv smještanja<br />
projekta unutar <strong>grad</strong>ske uprave (pozitivno - veća<br />
stabilnost projekta i kontiniurana potpora,<br />
nedostatak - moguć gubitak identiteta projekta<br />
unutar upravnog odjela te kompetitivni odnos<br />
drugih odjela) odnosno izvan <strong>grad</strong>ske uprave<br />
(prednosti - omogućava lakšu prepoznatljivost i<br />
relativnu neovisnost, nedostatak - istovremeno<br />
predstavlja veću neizvjesnost kroz ovisnost o<br />
većem broju sponzora, raznim često promjenjivim<br />
interesima i ciljevima involviranih grupa, daje<br />
manji kredibilitet u suradnji s institucijama i<br />
vanjskim suradnicima, povećava pritisak i nameće<br />
nužnost uspjeha).<br />
* organičenja, zapreke ili izazovi<br />
Svaki od istraživanih projekata ograničen<br />
je u djelovanju zaprekama iz okruženja.<br />
Političari mogu biti velika pomoć, ali i<br />
ključna prepreka projektu ako u njega ne vjeruju.<br />
Da bi se projekt održao u promjenjivom<br />
političkom okruženju mora ostvariti potporu svih<br />
političkih stranaka, a ne biti viđen kao briga samo<br />
jedne političke opcije.<br />
Razina raspoloživih opipljivih resursa<br />
(ljudi, novaca) nije bitno utjecala na uspješnost<br />
projekta. Iznađena je visoka kreativnost u<br />
korištenju tradicionalnih, ali i iznalaženje novih<br />
10
opipljivih i neopipljivih resursa.<br />
* proces verzus produkt<br />
Utvrđeno je da je proces izrade <strong>grad</strong>skog<br />
plana za zdravlje bio daleko značajniji za projekt<br />
"<strong>Zdravi</strong> <strong>grad</strong>" nego li sam plan tj. finalni produkt.<br />
Socijalni i organizacijski aspekti samog procesa<br />
razrade plana doprinjeli su unapređenju projekta<br />
više nego li sam dokument.<br />
ekonomsku pomoć, "salutogenetsku" perspektivu,<br />
bolju kvalitetu života stanovnika, socijalne<br />
poduzetnike.....<br />
Prijevod i obrada teksta, dr. Selma Šogorić<br />
* socijalni poduzetnici - čimbenici<br />
promjene<br />
Dobro uočavanje mogućnosti, ne<br />
propuštanje povoljnih prilika, dinamična<br />
interakcija s ključnim "dioničarima" projekta,<br />
povezivanje, premošćivanje, strateška vizija i<br />
rukovođenje obilježja su uspješnih projektnih<br />
lidera (organizacijskih i političkih) koje nazivamo<br />
socijalnim poduzetnicima.<br />
* adaptabilnost ili kapacitet za promjenu<br />
Ključni čimbenik uspješnog projekta je<br />
da stalno evolvira i mijenja se, nije ga moguće<br />
držati u strogo omeđenim granicama i s fiksnom<br />
misijom.<br />
* kredibilitet<br />
Uspješnost projekta ovisi i o tome kako je<br />
viđen očima javnosti (da li je relevantan ili ne, da<br />
li se bavi ključnim pitanjima ili ne, da li dijeli i<br />
preuzima odgovornost u rješavanju najvažnijih<br />
sadržaja u zajednici ili ne).<br />
* "projektizam" verzus politika <strong>zdravlja</strong><br />
Iako su mnogi projekti "<strong>Zdravi</strong> <strong>grad</strong>" u<br />
stvari kompozicija, načinjena od niza manjih<br />
kratkoročnih podprojekata ("projektizam"), čini se<br />
da ipak postoji efekt učenja i prelaska iz faze<br />
"projektizma" u kreiranje politike <strong>zdravlja</strong>.<br />
* što su projektni <strong>grad</strong>ovi dobili učešćem<br />
u mreži:<br />
Transfer znanja, iskustva drugih <strong>grad</strong>ova<br />
u rješavanju urbanih problema, unapređenje<br />
vlastite <strong>grad</strong>ske politike i akcije, bolje upravljanje,<br />
globalniji<br />
uvid i strateško gledanje, nacionali ugled,<br />
11
Drugi broj glasila Ureda projekta<br />
"Rijeka-<strong>Zdravi</strong> <strong>grad</strong>"<br />
GODINA STARIJIH OSOBA<br />
Gotovo je cijeli drugi broj glasila Ureda<br />
projekta "Rijeka-<strong>Zdravi</strong> <strong>grad</strong>",<br />
objavljenog početkom travnja, posvećen godini<br />
pojačane brige za starije osobe. Tako u uvodnoj<br />
riječi predstavnica interesne grupe građana za<br />
unapređenje kvalitete života starijih osoba, mr.sc<br />
Iva Josipović, napominje da i Rijeka spada u<br />
skupinu zajednica koje se prema klasifikaciji<br />
Ujedinjenih naroda smatraju vrlo starim, jer ima<br />
iznad 10% građana starijih od 65 godina. Mr.<br />
Josipović ističe i praksu u zemljama poznatim po<br />
visokoj razini zaštite starijih osoba, gdje se<br />
odustalo od <strong>grad</strong>nje velikih domova za starije<br />
građane te su usmjereni na multifunkcionalne<br />
gerontološke institucije sa kombiniranim<br />
sadržajima, klupskim i servisnim funkcijama i<br />
polivalentnim načinom korištenja.<br />
Ista autorica u rubrici "Predstavljamo<br />
Vam..." piše o programu rada Grupe za<br />
unapređenje kvalitete života starijih osoba pri<br />
projektu "Rijeka-<strong>Zdravi</strong> <strong>grad</strong>", a zatim i o<br />
programu obilježavanja Međunarodne godine<br />
starijih osoba.<br />
fizičkoj aktivnosti i tjelesnom vježbanju za ljude<br />
starije dobi. Između ostaloga, primarijus Novak<br />
kaže:"Poznato je da su ljudi koji su trenirali 10 do<br />
20 godina biološki mlađi od svojih vršnjaka, da<br />
imaju bolju kvalitetu života i da u prosjeku<br />
nekoliko godina žive dulje. Manje je poznato da i<br />
u ljudi starije dobi postoje potencijali kojih nismo<br />
dovoljno svjesni i s kojima premalo računamo.<br />
Štoviše, ti se potencijali mogu mobilizirati i u<br />
kasnijoj dobi, nakon što su dulje vrijeme bili<br />
"uspavani". Tako se sustavnim vježbanjem mišića<br />
kod ljudi treće i četvrte dobi uspjelo povećati<br />
snagu mišića prosječno za 3 do 4 puta (pa i u<br />
devedesetogodišnjaka za više od jedan i pol puta).<br />
Ili, primjer čovjeka koji je tek u sedamdesetoj<br />
godini počeo trčati i uspio je istrčati maraton.<br />
Znači, mogućnosti postoje. Treba ih iskoristiti."<br />
Viša medicinska sestra Nevenka Weizel<br />
piše o patronažnoj djelatnosti Centra za<br />
patronažu, u zbrinjavanju starijih osoba a Ivan<br />
Farkaš o aktivnostima Udruge umurovljenika<br />
Rijeke. Članica Grupe za podršku osobama s<br />
invaliditetom piše o zajedničkim problemima<br />
starijih i invalidnih osoba a druga članica iste<br />
grupe, Ksenija Butković, o arhitektonskim<br />
barijerama kao preprekama mobilnosti.<br />
Ovaj tematski broj zaokružen je<br />
objavljivanjem načela Ujedinjenih naroda za<br />
starije osobe, povodom Međunarodne godine<br />
starijih ljudi te likovno obogaćen prigodnim<br />
crtežima djece predškolske dobi.<br />
Ured projekta "Rijeka-<strong>Zdravi</strong> <strong>grad</strong>"<br />
objavio je i prigodnu brošuru pod nazivom<br />
"Zlatne godine", sa korisnim informacijama,<br />
adresama, brojevima telefona i sadržajima rada<br />
pojedinih institucija koje se bave upravo ljudima<br />
starije životne dobi. I ovim se aktivnostima Rijeka<br />
dokazuje kao uzoran "<strong>Zdravi</strong> <strong>grad</strong>" i punopravni<br />
predstavnika Republike Hrvatske u krugu<br />
odabranih, projektnih <strong>grad</strong>ova Europskog odjela<br />
Svjetske zdravstvene organizacije. dp<br />
Slavica Ivić, voditeljica Službe za pomoć<br />
i njegu u kući, koja djeluje pri Centru za<br />
društvenu brigu o starijim osobama, piše o<br />
sadržajima koje korisnicima nudi ova Služba a<br />
voditeljica Klubova starijih osoba pri istome<br />
Centru, Marlen Mikac, piše o radi čak šest<br />
klubova ove vrste koji djeluju na području Grada<br />
Rijeke.<br />
Primarijus dr. Veljko Novak piše o<br />
12
Završene pripreme za<br />
4. Sajam <strong>zdravlja</strong><br />
PROLJEĆE U OSIJEKU<br />
Č etvrti Sajam <strong>zdravlja</strong> (a drugi u<br />
Osijeku), održava se ove godine 16. i 17. travnja,<br />
u prostorima Osječkog sajma na Pampasu.<br />
Programom je predviđeno svečano otvaranje<br />
Sajma u petak, 16. travnja u 9.00 sati, nakon čega<br />
će posjetioci obići izložbenu dvoranu sa, ove<br />
godine kombiniranom, izložbom postera i drugih<br />
materijala s kojima se predstavljaju pojedini<br />
<strong>grad</strong>ovi učlanjeni u Hrvatsku mrežu zdravih<br />
<strong>grad</strong>ova te dvadesetak sponzora, koji nude svoje<br />
zdrave proizvode i usluge.<br />
su već oblikovani ili će tek na ovom sastanku<br />
nastati. Jedan od bitnih sadržaja i konačni<br />
dogovor o početku snimanja video materijala<br />
kojima će se dokumentirati pojedini projekti u<br />
<strong>grad</strong>ovima.<br />
U petak se održava i tridesetak radionica<br />
raznolikih sadržaja, od kazališnih predstava za<br />
najmlađe do problema AIDS-a, prezentacija<br />
pojedinih sponzora i sportske rekreacije za osobe<br />
treće životne dobi.<br />
U subotu, 17. travnja, u Paviljonu 2. se<br />
održava okrugli stol o mogućnostima suradnje<br />
lokalne uprave i samouprave i udruga građana u<br />
zaštiti okoliša a u četiri posebne dvorane još<br />
desetak radionica i prezentacija. Dio sadržaja<br />
odvijat će se i na drugim prostorima, od<br />
Pedagoške akademije u Osijeku do Hipodroma i<br />
otvorenih prostora u okolici Pampasa.<br />
Trud kojega su organizatori, posebno<br />
gospođe Zlata Halusek i Ružica Ćosić, uložili u<br />
pripreme i održavanje Četvrtog Sajma <strong>zdravlja</strong>,<br />
zaslužuje svaku pohvalu a istovremeno, uvjerava<br />
u uspjeh kojega s pravom očekujemo i od<br />
Četvrtog Sajma. Za vrijeme Foruma zdravih<br />
<strong>grad</strong>ova između ostaloga će se donijei odluka o<br />
vremenu i mjestu održavanja Petog Sajma<br />
<strong>zdravlja</strong>. Prema sadašnjim spoznajama i željama,<br />
vjerojatno će se i Peti Sajam održati u Osijeku,<br />
sredinom travnja 2000. godine, no sačekajmo<br />
uspješni završetak ovogodišnjeg Sajma i tek<br />
nakon toga i službenu odluku o nastavku. D.P.<br />
U Paviljonu 2. od 11.00 do 15.00 sati<br />
održava se Forum osoba s invaliditetom a<br />
dominantna će tema biti "Problemi građevinskih<br />
barijera". Od 15.00 do 17.00 sati u istom se<br />
prostoru održava Forum zdravih <strong>grad</strong>ova, na<br />
kojem će predstavnici <strong>grad</strong>skih projekata govoriti<br />
o trenutnom stanju, problemima i planovima koji<br />
13
Change language