v. prestanak obveza-relevantni propisi - Pravni Fakultet Osijek
v. prestanak obveza-relevantni propisi - Pravni Fakultet Osijek
v. prestanak obveza-relevantni propisi - Pravni Fakultet Osijek
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
sudjeluje više subjekata tako da svaki od sudionika ne mora biti a i nije istodobno vjerovnik i<br />
dužnik ostalih sudionika. Riječ je zapravo o posebnoj administrativnoj kompenzaciji koju<br />
provodi Zavod za platni promet. U toj situaciji nije moguća primjena čl. 336. ZOO-a, što<br />
proizlazi iz činjenice da tuženik nije izjavio drugoj strani da vrši prijeboj, a niti je tužitelj dao<br />
takvu izjavu tuženiku, a postojanje izjave o prijeboju upravo je pretpostavka za primjenu čl.<br />
337. ZOO-a.<br />
Na taj način je i prestala <strong>obveza</strong> tuženika prema tužitelju, a obvezu je preuzeo novi dužnik<br />
TIZ.<br />
VTSRH, Pž 1094/96 od 26.svibnja 1998.<br />
231. prijeboj – troškovi uzdržavanja – naknada troškova<br />
U smislu odredbe iz čl. 273. ZBPO svaka osoba koja je snosila troškove uzdržavanje neke<br />
osobe, može tužbom tražiti naknadu tih troškova od onog koji je, po svom zakonu, bio dužan<br />
davati uzdržavanje, ako su učinjeni troškovi bili opravdani. Sudovi su utvrdili da je tužiteljica<br />
umjesto tuženika izdvajala i doprinosila za uzdržavanje njihove mlt. kćerke u razdoblje 1987.<br />
i dijelom 1988. Stog razloga tužiteljica je ovlaštena da zahtijeva naknadu učinjenih izdataka<br />
od tuženika u ovoj parnici, kao drugog roditelja mlt. kćerke stranaka, za koju je bio dužan<br />
doprinositi. Svojim doprinosom omogućio bi osiguranje materijalne egzistencije maloljetnog<br />
djeteta. Umjesto njega doprinosila je tužiteljica. Stoga kada je sud utvrdio da su stranke iznos<br />
od 1.500 DEM prebile s verzijskim zahtjevom tužiteljice, jer je umjesto tuženika doprinosila<br />
za uzdržavanje njihove mlt. kćerke, ta su osnovano sudovi odbili zahtjev tužitelja za isplatu<br />
iznosa od 1.500 DEM. Ovaj iznos, koji tuženik protutužbom traži, prebijen je s verzijskim<br />
zahtjevom tužiteljice. Revident ukazuje na odredbu iz čl. 341. Zakona o obveznim odnosima<br />
(Sl.list SFRJ, br. 29/78., 39/85., 46/85. i 57/89., te Nar.nov. br. 53/91 i 73/91., u daljnjem<br />
tekstu: ZOO) koja bi sprječavala ovu vrstu prebijanja. U smislu odredbe iz čl. 341. st. 1. toč.<br />
5. ZOO potraživanje koje potječe iz zakonske obveze uzdržavanja ne može prestati<br />
prijebojem. Međutim, u konkretnom slučaju ne radi se o prijeboju potraživanja tuženika s<br />
obvezom zakonskom uzdržavanja, već o prijeboju potraživanja tuženika s osnovanim<br />
verzijskim zahtjevom tužiteljice, za koji prijeboj nema zapreke ni u odredbama ZOO niti u<br />
odredbama ZBPO.<br />
VSRH, Rev 1794/92<br />
OTPUST DUGA<br />
234. otpust duga – otpremnina nakon otkaza ugovora o radu<br />
– odricanje od otpremnine<br />
Drugostupanjski sud je odbio tužitelje s tužbenim zahtjevom utvrdivši da su parnične stranke<br />
zaključile nagodbu za isplatu otpremnine u svoti od 4.000,00 kn i to u vrijeme nakon što je<br />
otkazan ugovor o radu, a taj otkaz ugovora o radu tužitelji nisu pobijali. Na taj način tužitelji<br />
su tuženiku dali izjavu, odnosno izrazili svoju volju da se smatraju u cijelosti namirenima sa<br />
svotom od 4.000,00 kn u svom pravu na tražbinu po osnovu otpremnine nakon što je ta<br />
tražbina nastala. Obzirom na ovu činjenicu pravno motrište prvostupanjskog suda, koje se<br />
sastoji u tome, da su izjave od 30.rujna, odnosno od 15. studenog ništave s obzirom na<br />
odredbu čl. 118. st. 2. Zakona o radu, ne predstavlja pravilnu primjenu materijalnog prava.<br />
Tužitelju su naime sa svojom otpremninom na koju su stekli pravo otkazom ugovora o radu,<br />
kojega oni nisu niti pobijali mogli raspolagati u času kada su davali izjavu da se smatraju