v. prestanak obveza-relevantni propisi - Pravni Fakultet Osijek

More documents

Recommendations

Info

potraživanja tužitelja prema stanju u času zaključenja glavne rasprave, a to znači da su bili dužni uzeti u obzir izvršene uplate prvotuženika i u skladu s izvršenim uplatama utvrditi potraživanje tužitelja, jer se radi o takvom potraživanju čija priroda dozvoljava djelomično ispunjenje (čl. 310. ZOO), koje je i ugovoreno u obliku obročnih isplata kredita od kojih su neosporno dvije rate podmirene tužitelju od strane prvotuženika prije zaključenja glavne rasprave. VSRH, Rev 1375/94 ZAKAŠNJENJE 206. odgovornost za povredu ugovornih obveza – novčana obveza – zakašnjenje dužnika – zatezne kamate Predmet spora je zahtjev tužiteljice za ispunjenje novčane obveze tuženika – korisnika tekućeg računa zbog prekoračenja salda tekućeg računa, te zahtjev za plaćanje zateznih kamata zbog zakašnjenja dužnika u ispunjenju novčane obveze. Sporan je dio zahtjeva tužiteljice za plaćanje zateznih kamata za vrijeme od 25.lipnja 1991. do 8.kolovoza 1995. Niži sudovi odbili su zahtjev tužiteljice pozivom na odredbu čl. 137. Zakona o obveznim odnosima (Nar.nov., br. 53/91, 73/91, 3/94 i 7/96, dalje: ZOO), jer smatraju da je došlo do djelomične nemogućnosti ispunjenja obveze. Pravni pristup nižih sudova je pogrešan, jer se u predmetu spora radi o novčanoj obvezi tuženika, pa se ne može raditi o nemogućnosti ispunjenja obveze, već se radi o posljedicama koje nastupaju zbog zakašnjenja u ispunjenju novčane obveze dužnika (zakašnjenje dužnika). Zakašnjenje dužnika u ispunjenju novčane obveze reguliraju odredbe čl. 324., čl. 277. i čl. 278. ZOO. Odredbe čl. 324. st. 1. ZOO propisuje objektivno zakašnjenje dužnika, jer ne traži dužnikovu krivnju za zakašnjenje, a što znači da je dužnik u zakašnjenju čim ne ispuni dospjelu novčanu obvezu i vjerovniku po odredbi čl. 277. st. 1. i čl. 278. ZOO pripada pravo na zatezne kamate. VSRH, Gzz 24/98 od 20.siječnja 1999; Gzz 69/98 od 4.veljače 1999. 211. odgovornost za povrede ugovornih obveza – zakašnjenje vjerovnika – odustanak od ugovora Sudovi su pogrešno primijenili materijalno pravo kada su usvojili tužbeni zahtjev, a odbili protutužbeni zahtjev, uz obrazloženje da je ugovor o prodaji sporazumno (prešutno) raskinut zbog toga što tuženik nije tražio ispunjenje ugovorne obveze od tužitelja – isplatu ostatka prodajne cijene. U spornom ugovoru o prodaji tuženik je prodavatelj, dakle, vjerovnik obveze plaćanja cijene. Kao vjerovnik tuženik je ovlašten, a ne i dužan, da zahtijeva plaćanje cijene (čl. 262. st. 1. ZOO). On je dužan primiti ispunjenje (čl. 396. st. 2. ZOO) i pod uvjetima propisanim u čl. 325. ZOO može doći u zakašnjenje. Učinci vjerovnikovog zakašnjenja su oni propisani u čl. 326. ZOO, a ne i taj da bi nastupio raskid ugovora odnosno da bi se imalo smatrati da je vjerovnik odustao od ugovora. VSRH, Rev 1575/91 215. polaganje dugovanog iznosa – zakašnjenje – uvjetovanje isplate
Prema odredbi članka 325. stavak 1. ZOO vjerovnik dolazi u zakašnjenje ako bez osnovanog razloga odbije primiti ispunjenje ili ga svojim ponašanjem spriječi. U tom slučaju dužnik može položiti dug kod suda za vjerovnika te se oslobađa obveze u trenutku kada je izvršio polaganje, a od tog dana prestaje teći kamata (članak 327. i 331. ZOO). Isti učinak ima i polog učinjen javnom bilježniku (članak 113. stavak 1. Zakona o javnom bilježništvu, Nar.nov., br. 78/93. i 29/94.). neosnovano ovršenik navodi u žalbu da je ovrhovoditelj došao u zakašnjenje, jer da je bez opravdanog razloga odbio primiti isplatu duga, slijedom čega da ovrhovoditelju ne pripadaju kamate od dana zakašnjenja. Naime, nije sporno da je ovršenik uvjetovao isplatu svog duga time da mu ovrhovoditelj preda čamac i druge pokretnine. Kako se, međutim, u ovom slučaju ne radi o uvjetnim obvezama, kada ovršenik nije dužan ispuniti svoju obvezu dok ovrhovoditelj ne ispuni svoju (članak 30. OZ), jer ovršnom ispravom ovrhovoditelju nije nametnuta obveza predaje čamca ili drugih pokretnina, to je ovrhovoditelj osnovano odbio primiti isplatu duga koju je ovršenik uvjetovao predajom navedenih stvari. Budući da, prema izloženom, ovrhovoditelj nije došao u zakašnjenje, to ovršenik nije imao osnova položiti novac kod javnog bilježnika, pri čemu valja istaći da polaganjem duga kod javnog bilježnika, o čemu vjerovnik nije ni obaviješten, te uz zabranu isplate vjerovniku bez posebnog naloga dužnika, ne nastaju pravni učinci polaganja duga iz čl. 331. ZOO. ŽS Šibenik, Gž 714/99 od 14.prosinca 1999. 224. prijeboj – uvjeti za prijeboj Prema čl. 336. Zakona o obveznim odnosima (Nar.nov., br. 53/91., 73/91., 3/94., 7/96. i 91/96.) dužnik može izvršiti prijeboj potraživanja koje ima prema vjerovniku s onim što duguje od njega, ako oba potraživanja glase na novac ili druge zamjenjive stvari istog roda i iste kakvoće i kao su oba dospjela. Ako su sve te pretpostavke ispunjene, potrebno je još da jedna strana izjavi drugoj da vrši prijeboj i nakon te izjave smatra se da je prijeboj nastao onog trenutka kada su se stekli uvjeti za to (čl. 337. ZOO). Dužnik ne tvrdi da je on imao tražbinu prema tužitelju u iznosu od 18.698,89 kn i da su međusobne tražbine prestale kompenzacijom, a ne ističe niti prigovor radi prebijanja, ne navodi neku svoju novčanu tražbinu u iznosu od 18.698,89 kn koju ima prema tužitelju s prijedlogom da sud svojom odlukom izvrši prijeboj. Iz žalbe bi se moglo zaključiti da tuženik pod pojmom kompenzacije podrazumijeva ugovor o zamjeni, jer tvrdi u suštini kako njegova obveza nije platiti svotu od 18.698,89 kn, već za primljenu robu od tužitelja isporučiti sa svoje strane robu druge vrste u toj vrijednosti. Ugovorom o zamjeni svaki ugovaratelj se obvezuje prema svom suugovaratelju da preda stvar koja se zamjenjuje tako da on stekne pravo vlasništva (čl. 552. st. 1. ZOO). Do zaključenja glavne rasprave tuženik nije naveo da su stranke sklopite takav pravni posao, a on što je najvažnije, on i ne tvrdi da je isporučio tužitelju robu u vrijednosti od 18.698,89 kn. VTSRH, Pž 1010/98 od 15.travnja 1998. 225. prijeboj (kompenzacija) – multilateralna kompenzacija Naime, dana 13.travnja 1994. godine i tužitelj i tuženik sklopili su tzv. multilateralnu kompenzaciju na iznos od 48.750,00 kn (list 6 spisa). U tom kompenzaciji dug «Z» prema «T» preuzeo je TIZ. Taj ugovor o kompenzaciji potpisale su sve tri stranke i to TIZ, «Z» i tužitelj koji su također taj ugovor ovjerile svojim žigovima. Prema tome, u konkretnom slučaju radi se o multilateralnoj kompenzaciji. U multilateralnoj kompenzaciji ne moraju biti ispunjene sve pretpostavke iz čl. 336. Zakona o obveznim odnosima (Nar.nov., br. 53/91. i 91/92., dalje: ZOO). Ne traži se naime uzajamnost, jer u multilateralnoj kompenzaciji
Page 1 and 2: V. PRESTANAK OBVEZA-RELEVANTNI PROP
Page 3 and 4: Članak 172. Ako dužnik pored glav
Page 5 and 6: VIII. VRAĆANJE OBVEZNICE Članak 1
Page 7 and 8: Sud će predati vjerovniku položen
Page 9 and 10: Odsjek 4. NEMOGUĆNOST ISPUNJENJA P
Page 11: 191. redovito ispunjenje - predmet
Page 15 and 16: namirenima po osnovu otpremnine sa

v. prestanak obveza-relevantni propisi - Pravni Fakultet Osijek

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?