Autocesta Zagreb - Split - HAC

SUDIONICI REALIZACIJE PROJEKTA AUTOCESTE ZAGREB - SPLIT
>
Autocesta Zagreb - Split za Republiku Hrvatsku predstavlja strateπku pretpostavku za razvoj gospodarstva u najπirem smislu.
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
MINISTARSTVO MORA, TURIZMA, PROMETA I RAZVITKA
ISBN 953-99875-3-9 Autori fotografija: Maja Strgar KureËiÊ, Damir FabijaniÊ i Igor Sitar // Oblikovanje i priprema za tisak: HAND dizajn studio // Tisak: KERSCHOFFSET // Naklada: 4000 komada
INVESTITOR:
HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o.
STUDIJE, PROJEKTI, REVIZIJA:
INSTITUT GRA–EVINARSTVA HRVATSKE d.d.
INÆINJERSKI PROJEKTNI ZAVOD d.d.
RIJEKA PROJEKT d.o.o.
DALEKOVOD d.d.
PROJEKTNI BIRO PALMOTI∆EVA 45 d.o.o.
GRA–EVINSKI FAKULTET ZAGREB
ZG - PROJEKT d.o.o.
PROMEL PROJEKT d.o.o.
IPZ-SPELPROJEKT d.d.
IZVO–A»I RADOVA:
KONSTRUKTOR INÆENJERING d.d.
VIADUKT d.d.
HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA d.d.
DALEKOVOD d.d.
BECHTEL INTERNATIONAL INC.
CESTA VARAÆDIN d.d.
OSIJEK KOTEKS d.d.
INGRA d.d.
ZAGORJE-TEHNOBETON d.d.
INDUSTROGRADNJA d.d.
–URO –AKOVI∆ MONTAÆA d.d.
KAMEN INGRAD d.d.
LAV»EVI∆ INÆENJERING d.d.
KON»AR-SKLOPNA POSTROJENJA d.d.
KON»AR-INÆENJERING d.d.
STRABAG d.d.
STRABAG d.o.o.
SUBTERRA a.s. Praha
PRIMORJE d.d. podruænica Opatija (AJDOV©»INA)
HIDROGRADNJA d.d. Sarajevo
NADZOR I KONTROLA:
INSTITUT GRA–EVINARSTVA HRVATSKE d.d.
INVESTINÆENJERING d.o.o.
ENERGOCONTROL d.o.o.
CENTAR ZA ORGANIZACIJU GRA–ENJA d.o.o.
KON»AR - INSTITUT ZA ELEKTROTEHNIKU d.d.
ZIDAR I SINOVI d.o.o.
NAPOMENA:
Osim gore navedenih izvoappleaËa radova u izradi studija projekata, izgradnje,
nadzora i kontrole sudjelovale su i desetine drugih tvrtki kao podizvoappleaËi navedenih tvrtki.
Hrvatske autoceste d.o.o.
Druπtvo za upravljanje, graappleenje i odræavanje autocesta
©irolina 4, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: +385 1 46 94 444, faks: +385 1 46 94 505
www.hac.hr
NADZORNI ODBOR HRVATSKIH AUTOCESTA:
Zdravko LivakoviÊ, predsjednik nadzornog odbora
Boris Ordulj, zamjenik predsjednika nadzornog odbora
Nikola BlagaiÊ, Ëlan nadzornog odbora
Franjo LuciÊ, Ëlan nadzornog odbora
Mijat StaniÊ, Ëlan nadzornog odbora
TELEFON-GRADNJA d.o.o.
COOPCOSTRUTTORI ar.l.
JELA»I∆ d.o.o.
ZAGORJE GRADNJA d.o.o.
ELEKTROCENTAR PETEK d.o.o.
GP DUBROVNIK d.d.
AQUATERM d.o.o.
BRODOMERKUR d.d.
FRACASSO Ri d.o.o.
WERKOS d.o.o.
ZRINJEVAC d.d.
MBM d.o.o.
JEDINSTVO d.d.
MONTEL d.o.o.
POSAVINA TRANS PROM d.o.o.
SIGNAL GRAD d.o.o.
GRADNJA PLUS d.o.o.
MONTMONTAÆA-HIDROINÆENJERING d.o.o.
MONTER - SM d.d.
UPRAVA HRVATSKIH AUTOCESTA:
Mario Crnjak, predsjednik Uprave
Milivoj MikuliÊ, Ëlan Uprave
dr. sc. Josip Sapunar, Ëlan Uprave
HAC
380 km
Zagreb
AUTOCESTA ZAGREB - SPLIT
Izaberite
najsigurniji
put do mora!
>
Split
>

najsigurniji put do cilja
Izaberi najsigurniji put do cilja.
RAZDOBLJE PU©TANJA U PROMET:
RAZDOBLJE PU©TANJA U PROMET:
Zagreb - Karlovac > 38 km
380 km
Karlovac
Vukova Gorica
Bosiljevo 2
LuËko
Karlovac - Vukova Gorica > 18 km
Vukova Gorica - Bosiljevo II > 11 km
Bosiljevo II - Mala Kapela > 36 km
Tunel Mala Kapela
Tunel Mala Kapela > 6 km
Mala Kapela - Gornja PloËa > 96 km
Gornja PloËa
Gornja PloËa - Zadar 2 > 61 km
A1 - AUTOCESTA ZAGREB - SPLIT
Zadar 2
Pirovac
Zadar 2 - Pirovac > 36 km
Vrpolje
Autocesta Zagreb - Split dio je cestovnog prometnog pravca izmeappleu kontinentalnog
sjeverozapadnog dijela Hrvatske (Zagreb-Karlovac) i sjeverno-dalmatinske regije (s oslanjanjem
na jadranski cestovni pravac).U mreæi planiranih cesta ova autocesta dopunjava i Ëini vezu
izmeappleu dva vitalna europska pravca: (E-59) Maribor - Zagreb - Split i (E-65) Rijeka - Split -
Dubrovnik. Ova autocesta povezujuje sjever i jug Hrvatske i iz niza je razloga od izuzetnog
znaËaja za Republiku Hrvatsku. Predstavlja strateπku pretpostavku za razvoj gospodarstva
u najπirem smislu, od oæivljavanja cijele privrede, a naroËito turizma do prihvata i provoappleenja
tranzitnog prometa.
Pirovac - Vrpolje > 33 km
Vrpolje - Dugopolje > 45 km
1972
Na dijelu od Zagreba do Ëvora Bosiljevo 2, autocesta prolazi europskim koridorom Vb
(Budimpeπta - Zagreb - Rijeka), pa se taj dio preklapa s autocestom Zagreb - Rijeka.
Interregionalni Ëvor Bosiljevo 2 sluæi za razdvajanje prometa dviju autocesta: autoceste Zagreb
- Split i autoceste Zagreb - Rijeka. Duæina autoceste od Zagreba do Bosiljeva 2 iznosi 67 km,
a nadleænost nad izgradnjom, odræavanjem i upravljanjem ima trgovaËko druπtvo Autocesta
Rijeka - Zagreb d.d. Na dijelu autoceste od Bosiljeva 2 do Splita, u duæini od 313 km, nadleænost
nad izgradnjom, odræavanjem i upravljanjem ima trgovaËko druπtvo Hrvatske autoceste d.o.o.
RAZDOBLJE PU©TANJA U PROMET:
1972. godine u prometu 38 km
dionica Zagreb - Karlovac
2001. godine u prometu 18 km
dionica Karlovac - Vukova Gorica
2003. godine u prometu 108 km
dionice od Vukove Gorice do Bosiljevo II
dionice od Bosiljeva do tunela Mala Kapela
dionice od Gornje PloËe do Zadra 2
2004. godine u prometu 177 km
dionice od tunela Mala Kapela do Gornje PloËe
dionice od Zadra II do Pirovca
dionice od Vrpolja do Dugopolja
2005. godine u prometu 39 km
tunel Mala Kapela
dionice od Pirovca do Vrpolja
38 km (ARZ d.d.)
18 km (ARZ d.d.)
11 km (ARZ d.d.)
36 km (HAC d.o.o.)
61 km (HAC d.o.o.)
96 km (HAC d.o.o.)
36 km (HAC d.o.o.)
45 km (HAC d.o.o.)
6 km (HAC d.o.o.)
33 km (HAC d.o.o.)
380 km
2005

»VOROVI (smjerovi i silasci) i PRATE∆I USLUÆNI OBJEKTI (PUO)
SMJEROVI SILASKA S »VOROVA
»VOROVI
PRATE∆I USLUÆNI OBJEKTI
Zagreb, Bregana, Lipovac, GoriËan, Macelj, Rijeka <
Rijeka, Pula <
Klek, Bjelolasica, Olimpijski centar Bjelolasica <
Velebit <
Senj, Rijeka, Krk, Cres, Loπinj, Rab, Pag <
NP PlitviËka jezera, NP Sjeverni Velebit, Park prirode Velebit <
Velebit <
Karlobag <
Starigrad, NP Paklenica, Obrovac <
Pag <
Zadar, Nin, Vir, Silba <
Zadar, Ugljan, Paπman, Æut, Dugi otok, Park prirode TelaπÊica, Sukoπan, Zemunik <
Biograd, NP Kornati, Park prirode TelaπÊica, Park prirode
Vransko Jezero, Filip Jakov, Pakoπtane
<
Murter, Vodice, Jezera, NP Kornati <
NP Krka, otoËiÊ Visovac na Krki <
Knin, Drniπ, PrviÊ, Zlarin, Æirje, Kaprije, Obonjan <
Primoπten, PerkoviÊ <
Kaπtela, Trogir <
Klis, Sinj <
ZAGREB-LU»KO
JASTREBARSKO
KARLOVAC
NOVIGRAD
BOSILJEVO 1
BOSILJEVO 2
OGULIN
BRINJE
ÆUTA LOKVA
OTO»AC
PERU©I∆
GOSPI∆
GORNJA PLO»A
SVETI ROK
MASLENICA
POSEDARJE
ZADAR 1
ZADAR 2
BENKOVAC
PIROVAC
SKRADIN
©IBENIK
VRPOLJE
PRGOMET
VU»EVICA
13,7 17,3 14,5 9,0 10,0 21,5 16,3 9,0 3,8 7,2 32,8 5,6 23,0 11,3 31,9
12,9 9,7 28,4
20,0 3,9 12,9 11,4 18,6 20,0 km
LuËko
Jastrebarsko
Karlovac
Bosiljevo 1
Bosiljevo 2
Ogulin
Tunel Mala Kapela
Brinje
Æuta Lokva
OtoËac
PeruπiÊ
GospiÊ
Gornja PloËa
Sv. Rok
Posedarje
Maslenica
Zadar 1
Zadar 2
Benkovac
Pirovac
Skradin
©ibenik
Vrpolje
Prgomet
VuËevica
PRATE∆I USLUÆNI OBJEKTI (PUO)
13,3 13,3 11,4 16,7 8,6 15,9 18,9 31,6 12,1 26,7 10,4 15,5 15,3 6,9 19,0 15,1 9,8 8,4 22,1 61,5 km
PUO DESINEC P WC
PUO DOBRA P WC
PUO MODRU© P WC
PUO JEZERANE P WC
PUO BRINJE P WC
PUO BRLO©KA DUBRAVA P WC
PUO LI»KO LE©∆E P WC
PUO JANJ»E P WC
PUO LI»KI OSIK P WC
PUO JADOVA P WC
PUO ZIR P WC
PUO MARUNE P WC
PUO JASENICE P WC
PUO NADIN P WC
PUO PRISTEG P WC
PUO PROKLJAN P WC
PUO KRKA P WC
PUO VRPOLJE P WC
PUO SITNO P WC
PUO RADO©I∆ P WC
PUO KOZJAK P WC
SPLIT, DUBROVNIK <
DUGOPOLJE
13,6

[
Izaberite najsigurniji put do mora!
[
AUTOCESTA A1: ZAGREB>SPLIT

Zagreb > Bosiljevo
DULJINA SEKTORA
67 km
Bosiljevo > Sveti
DULJINA SEKTORA
143 km
Rok
Sveti Rok > Dugopolje
170 km
DULJINA SEKTORA
»VOR
19.950 m 18.638 m 11.412 m 12.905 m 3.855 m
20.018 m 28.365 m 9.680 m 12.924 m 31.948 m 11.266 m
22.971 m 5.651 m
32.781 m 7.185 m 3.820 m 8.959 m 16.295 m 21.529 m 10.037 m 8.982 m 14.515 m 17.331 m 13.700 m 13.600 m
LU»KO
PUO Desinec
JASTREBARSKO
Most Kupa : L = 180 m
KARLOVAC
Vijadukt Dreænik : L = 2485 m
Vijadukt Velika Jelsa : L = 188 m
Vijadukt Katuπin : L = 161 m
Tunel Sv. Marko : L = 280 m
Most Dobra : L = 546 m
Vijadukt Dobra : L = 376 m
NOVIGRAD (u planu)
PUO Vukova Gorica A/-
BOSILJEVO 1
Vijadukt Varoπ : L = 402 m
ST >
BOSILJEVO 2
BOSILJEVO 2
Most Dobra : L = 173 m
PUO Dobra B/B
Most Bistrica : L = 171 m
OGULIN
Vijadukt Krajine : L = 356 m
Most Miljanica : L = 488 m
Most BjelobrajdiÊi : L = 293 m
Vijadukt Modruπ 1 : L = 545 m
Vijadukt Modruπ 2 : L = 253 m
Vijadukt Modruπ 3 : L = 172 m
PUO Modruπ C/C
Tunel Mala Kapela : L = 5801 m
PUO Jezerane -/D+
Vijadukt Mokro Polje : L = 655 m
Vijadukt Jezerane : L = 665 m
BRINJE
Vijadukt Zeleni Most : L = 150 m
Vijadukt BoriÊi : L = 496 m
PUO Brinje B /B
Tunel Brinje : L = 1561 m
ÆUTA LOKVA
Most BabiÊa most : L = 251 m
PUO Brloπka Dubrava B /B
Vijadukt OreπkoviÊi : L = 339 m
OTO»AC
Tunel Brezik : L = 398 m
Most Gacka : L = 466 m
Vijadukt Obilje : L = 251 m
Vijadukt Vrπci : L = 337 m
Tunel Plasina : L = 2300 m
PUO LiËko LeπÊe D+/D+
Vijadukt PeÊine : L = 361 m
Tunel GriË : L = 1244 m
PUO JanjËe C/C
PERU©I∆
PUO LiËki Osik C/C
GOSPI∆
Vijadukt VuËjak : L = 368 m
PUO Jadova D/D
PUO Zir B/B
GORNJA PLO»A
SVETI ROK
Vijadukt Krpani : L = 350 m
Tunel Krpani : L = 179 m
Tunel Sveti Rok : L = 5727 m
PUO Marune D+/D+
Vijadukt Crna Draga : L = 301 m
Tunel Ledenik : L = 760 m
Tunel Bristovac : L = 688 m
Tunel »elinka : L = 213 m
Vijadukt BariËeviÊ : L = 208 m
Vijadukt BoæiÊi : L = 261 m
PUO Jasenice C/C
Vijadukt Rovanjska : L = 258 m
MASLENICA
Most Maslenica : L = 378 m
Vijadukt Posedarje : L = 215 m
POSEDARJE
ZADAR 1
ZADAR 2
PUO Nadin B/B
Vijadukt RaπteviÊ : L = 161 m
Most KliËevica : L = 222 m
BENKOVAC
PUO Pristeg C/C
PIROVAC
Most GuduËa : L = 251 m
PUO Prokljan C/C
Vijadukt Mokrice : L = 341 m
SKRADIN
Most Krka : L = 391 m
PUO Krka D+/D+
Vijadukt Draga : L = 315 m
©IBENIK
Vijadukt Protege : L = 262 m
Vijadukt Dubrava : L = 179 m
Most Dabar : L = 350 m
PUO Vrpolje C/B
VRPOLJE
Vijadukt Piπtet : L = 179 m
PUO Sitno D/D
Tunel Dubrava : L = 853 m
Vijadukt Gariπta : L = 399 m
Vijadukt LjubeË : L = 214 m
Vijadukt KesiÊa Draga : L = 162 m
PRGOMET
Vijadukt Gajina : L = 319 m
PUO RadoπiÊ D/D
Vijadukt BejiÊi : L = 217 m
Vijadukt Rodine u Glavice : L = 150 m
VU»EVICA
PUO Kozjak A/C
Tunel Konjsko : L = 1198 m
DUGOPOLJE
ZG<
< RI
< RI
DU >
Centar za odræavanje i kontrolu prometa
PUO
>
>
61.500 m
>
>
22.074 m
>
>
8.395 m
>
>
9.755 m
>
>
15.096 m
>
>
19.035 m
>
>
6.930 m
>
>
15.300 m
>
>
15.466 m
>
>
10.410 m
>
>
26.691 m
>
>
12.114 m 31.600 m 18.910 m 15.850 m 8.595 m 16.740 m 11.426 m 13.343 m 13.300 m
>
>
>
>
>
>
>
>
>
>
>
>
>
>
>
>
>
>
PUO DESINEC
PUO DOBRA
PUO MODRU©
PUO JEZERANE
PUO BRINJE
PUO BRLO©KA DUBRAVA
PUO LI»KO LE©∆E
PUO JANJ»E
PUO LI»KI OSIK
PUO JADOVA
PUO ZIR
PUO MARUNE PUO JASENICE PUO NADIN PUO PRISTEG PUO PROKLJAN PUO KRKA PUO VRPOLJE PUO SITNO PUO RADO©I∆ PUO KOZJAK
P WC
P WC
P WC
P WC
P WC
P WC
P WC
P WC
P WC
P WC P WC P WC
P WC P WC
P WC P WC P WC P WC P WC P WC P WC
>
>
Autocesta ZAGREB - SPLIT
Autocesta je podjeljena na tri sektora:
Sektor Zagreb - Bosiljevo 2
Duljina sektora Zagreb - Bosiljevo 2 iznosi 67 km. Sektor je podijeljen na 4 dionice:
Zagreb - Karlovac, l = 38,0 km
Karlovac - Vukova Gorica, l = 18,2 km
Vukova Gorica - Bosiljevo I, l = 7,5 km
Bosiljevo 1 - Bosiljevo 2, l = 3,1 km
Sektor Bosiljevo 2 - Sveti Rok
Duljina sektora Bosiljevo 2 - Sveti Rok iznosi 143 km. Sektor je podijeljen na 6 dionica:
Bosiljevo 2 - Josipdol, l = 27,1 km
Josipdol - Tunel Mala Kapela (jug), l = 14,5 km
Tunel Mala Kapela (jug) - Æuta Lokva, l = 20,3 km
Æuta Lokva - LiËko LeπÊe, l = 24,0 km
LiËko LeπÊe - LiËki Osik, l = 24,5 km
LiËki Osik - Sveti Rok, l = 32,2
Na sektoru Zagreb - Bosiljevo 2 ukupno ima 55 objekata, od
toga su 3 mosta, 9 vijadukata, 13 nadvoænjaka, 13 podvoænjaka,
16 prolaza i 1 tunel.. Na sektoru je 1 prateÊe usluæni objekt (PUO)
te 1 centar za odræavanje i kontrolu prometa (COKP).
Na sektoru Bosiljevo 2 - Ëvor Sveti Rok ukupno ima 116 objekata,
od toga je 16 mostova, 17 vijadukata, 38 nadvoænjaka, 29 podvoænjaka,
3 prolaza, 5 tunela i 4 prijelaza za æivotinje (zeleni mostovi). Na
sektoru je u funkciji 10 prateÊe usluænih objekata (PUO) te 5 centara
za odræavanje i kontrolu prometa (COKP).
Izgradnja autoceste Zagreb - Split bila je
jedan je od najveÊih graappleevinskih i
investicijskih pothvata u Republici Hrvatskoj.
Zbog graappleevinskih karakteristika i
specifiËnosti s obzirom na vrstu terena kojim
prolazi (Lika, Velebit, Dalmacija), ova
autocesta je izuzetno sloæena i skupa
graappleevina. Ukupna vrijednost investicije
iznosila je 17 mld. kn bez PDV-, a obuhvaÊala
je izgradnju 380 km trase na kojoj je
izgraappleeno 292 objekta (mostovi, vijadukti,
nadvoænjaci, podvoænjaci, prolazi, prijelazi za
æivotinje, tuneli). Prema izraËunima 18,6 %
trase je u objektima, πto je izuzetno velik
postotak u odnosu na druge autoceste.
ZAGREB je veliko turistiËko srediπte. I to ne
samo tranzitno, na putu iz zapadne i srednje
Europe prema Jadranskom moru, nego je i
sam cilj i odrediπte turistiËkih kretanja. Grad
gotovo tisuÊgodiπnje tradicije 1994. proslavio
je svoj 900. roappleendan. Zagreb ima brojne
kulturno-povijesne spomenike, muzeje i
galerije, ali i suvremene trgovine, kvalitetno
i raznovrsno ugostiteljstvo i sportskorekreacijske
objekte. Jako je srediπte
kongresnog turizma i gospodarsko-poslovnih
manifestacija i sajmova, ne samo u Hrvatskoj
nego i u ovom dijelu Europe. Kao znaËajno
europsko prometno Ëvoriπte povezan je
cestovnim, zrakoplovnim, æeljezniËkim i
autobusnim linijama s europskim
metropolama, i sa svim veÊim gradovima i
turistiËkim mjestima u Hrvatskoj.
KARLOVAC se razvio oko renesansnoga utvrappleenoga grada
u XVI. st., izmeappleu rijeka Kupe i Korane. Atraktivan smjeπtaj
grada na Ëetiri rijeke i izuzetno dobar prometni poloæaj na
glavnoj vezi Zagreba s Jadranom pridonose razvoju
turizma, posebice tranzitnog. NajznaËajnije sportskorekreacijske
aktivnosti vezane su uz karlovaËke rijeke
(kupanje, ribolov, rafting i dr.), a u okolici su moguÊi lov te
planinarenje.
BOSILJEVO 2: Rijeka, Pula
BRINJE: Velebit
BRINJE je gradiÊ u sjeverozapadnom dijelu Like,
Nekada je bilo vaæno povijesno mjesto, a danas je
tranzitni gradiÊ na vaænoj prometnici prema moru.
Posebna je zanimljivost trokatna gotiËka kapela,
monumentalno djelo hrvatske arhitekture.U Brinju
djeluje lovaËko druπtvo, a podruËje bogato divljaËi
privlaËi brojne strane lovce.
ÆUTA LOKVA: Senj, Rijeka, Krk, Cres,
Loπinj, Rab, Pag
OTO»AC: NP PlitviËka jezera,
NP Sjeverni Velebit, Park prirode Velebit
OTO»AC, grad u sjeverozapadnom dijelu Like;
smjeπten na rijeci Gacki. Smjeπten je unutar
pejsaæne cjeline Gackoga polja. Gacka spada
meappleu najpoznatije pastrvske vode u svijetu, pa
je nadaleko poznata po sportskom ribolovu. Ovaj
planinski kraj hrvatski je turistiËki fenomen.
Posebna je vrijednost spiljsko-jamski sustav
(1100 m) BezdanjaËa u brdu Vatinovcu kraj
Vrhovina.
PERU©I∆: Velebit
GOSPI∆: Karlobag
GOSPI∆ je upravno srediπte LiËko-senjske
æupanije. Grad je utemeljen u XVII. st., razvio se
za Vojne krajine kao srediπte liËkoga stoæera. Od
graappleevina istiËu se kula age SenkoviÊa i
kasnobarokna æupna crkva sv. Marije iz 1780. U
GospiÊu djeluje Muzej Like, osnovan 1958., s
arheoloπkom, etnografskom te zbirkom novije
povijesti i umjetnina.
ZADAR 1: Zadar, Nin, Vir, Silba
ZADAR 2: Zadar, Ugljan, Paπman, Æut, Dugi otok,
Park prirode TelaπÊica, Sukoπan, Zemunik
ZADAR i zadarska turistiËka regija smjeπteni su u samom srediπtu hrvatskog
Jadrana, u najrazvedenijem dijelu jadranskog arhipelaga. Prirodne ljepote,
brojni zaljevi i plaæe, kulturno-povijesni spomenici, raznovrsna ugostiteljska
ponuda s probranim domaÊim specijalitetima, sve to Ëini Zadar i njegovu
okolicu jednim od najatraktivnijih turistiËkih podruËja u Hrvatskoj. Turizam
u Zadru ima dugu tradiciju... Uokolo su, na veÊoj ili manjoj udaljenosti,
smjeπteni nacionalni parkovi Plitvice, Paklenica, Krka i Kornati, parkovi
prirode Velebit i TelaπÊica, te niz od viπe od 300 otoka i otoËiÊa. Trajektne
veze s Prekom, Zaglavom, Malim Loπinjem, Rijekom, Splitom, Dubrovnikom,
Anconom. ZraËna luka "Zadar" je u Zemuniku Donjem.
BENKOVAC: Biograd, NP Kornati, Park prirode Vransko Jezero,
Park prirode TelaπÊica, Filip Jakov, Pakoπtane
BENKOVAC, grad u sjevernoj Dalmaciji, 20 km sjeveroistoËno od Biograda
na Moru. Kroz Benkovac, gradiÊ na raskriæju putova u Ravnim kotarima,
prolaze mnogobrojni motorizirani turisti koji iz unutraπnjosti Hrvatske putuju
na Jadran. NekoÊ su ga turisti rado posjeÊivali radi kvalitetne domaÊe hrane
(vino, prπut, voÊe). Danas se u Benkovcu osjeÊaju posljedice rata, meappleutim,
zbog blizine mora i dobrih prometnih veza (Zadar, Biograd, ©ibenik) oËekuje
se brz turistiËki oporavak.
PIROVAC: Murter, Vodice, Jezera, NP Kornati
PIROVAC, se smjestio u dubokom PirovaËkom
zaljevu, a slikovite uvale Sitnica, Vrulje, Vrilo, Makirina
imaju lijepe plaæe. U uvali Makirina ima naslaga
ljekovitoga peloidnog blata, kojim se u lijeËenju koristi
velik broj stranih i domaÊih turista. Kupanje je moguÊe
i na otoËiÊu Sustipanac. Danas se u 20-ak restauracija
gostima nude riblji i mesni specijaliteti, a tijekom
turistiËke sezone ugostitelji svake subote naveËer
organiziraju feπtu plodova mora. Sportski ribolovci
mogu i do Vranskog jezera, gdje je moguÊ ulov
kapitalnih primjeraka πtuke, soma i πarana. Postoje
organizirani izleti (slapovi Krke).
©IBENIK: Knin, Drniπ, PrviÊ, Zlarin, Æirje, Kaprije, Obonjan
©IBENIK, je povijesni grad vezan uz prostorno πirenje i razvitak ranohrvatske dræave, bogat je kulturnim
i povijesnim spomenicima. Meappleu njima je, nesumnjivo, najpoznatija Ëuvena ©ibenska katedrala, jedna od
najoriginalnijih graappleevina europskoga kasnosrednjovjekovlja, ponajviπe vezana uz Ëuvenoga domaÊeg
majstora Jurja Matejeva Dalmatinca. Danas je ©ibenik turistiËko srediπte smjeπteno na prostoru gdje se
najrazvedenija otoËna skupina u Europi (Kornatsko otoËje) i krπki hidrografski fenomeni (Skradinski buk,
Visovac, Roπki slap) stapaju u najatraktivniji ekoloπko-estetski i turistiËko-rekreativni prostor na hrvatskome
Jadranu. Meappleu kulturnim priredbama i manifestacijama istiËe se Meappleunarodni djeËji festival (posljednji
tjedan u srpnju i prvi tjedan u kolovozu), Ljetna orguljaËka πkola (druga polovica kolovoza) i ©ibensko ljeto.
SveËano se slavi sv. Jakov (25. srpnja), zaπtitnik grada.
VRPOLJE: Primoπten, PerkoviÊ
SKRADIN: NP Krka, otoËiÊ Visovac na Krki
SKRADIN, Skradin, sjediπte Nacionalnog parka Krka,
jedno je od najstarijih hrvatskih naselja sa statusom
grada (od 2 st. prije Krista). Smjeπten je nedaleko
od svjetskog fenomena Skradinskog Buka, kojim
mirno teËe rijeka Krka. Suvremeni organizirani
turizam poËeo se razvijati tek 1960. godine. Dobro
odræavana javna plaæa, kvalitetan smjeπtaj, poznati
specijaliteti (riæoto, plodovi mora) te vina (Debit,
Plavina), marikulturno uzgajaliπte i marina, razlozi
su zbog kojih je Skradin odrediπte brojnih turista,
osobito zaljubljenika u prirodu i prirodne fenomene.
> PRGOMET: Kaπtela, Trogir > VU»EVICA: Klis, Sinj
DUGOPOLJE: Split, Dubrovnik
>
Sektor Sveti Rok - Split
Duljina sektora Sveti Rok - Split iznosi 170 km. Sektor je podijeljen na 11 dionica:
»vor Sv. Rok - Tunel Sv. Rok - Maslenica, l = 32,4 km
Maslenica - Zadar 1, l = 12,5 km
Zadar 1 - Zadar 2, l = 9,6 km
Zadar 2 - Benkovac, l = 15,7 km
Benkovac - Pirovac, l = 21,3 km
Pirovac - Skradin, l = 10,0 km
Skradin - ©ibenik, l = 9,3 km
©ibenik - Vrpolje, l = 14,2 km
Vrpolje - Prgomet, l = 15,5 km
Prgomet - Dugopolje, l = 29,2 km
DIONICE
Zagreb (LuËko)
38.000 m
Na sektoru Sveti Rok - Split ukupno ima 121 objekt, od
toga je 7 mostova, 24 vijadukata, 40 nadvoænjaka, 36
podvoænjaka, 6 prolaza, 8 tunela i 1 prijelaz za æivotinje.
Na sektoru je u funkciji 10 prateÊe usluænih objekata (PUO)
te 5 centara za odræavanje i kontrolu prometa (COKP).
Karlovac
Vukova Gorica
Bosiljevo 1
18.210 m 7.477 m 3.073 m
Bosiljevo 2
Bosiljevo 2
27.072 m
Josipdol
14.497 m
Tunel M. Kapela
BOSILJEVO je naselje u Pokuplju, 24 km jugozapadno od
Duge Rese; nadmorska visina 190 m; 114 stan. Prvi se put
spominje 1334. kao sjediπte æupe. Najvredniji turistiËki
objekt je atraktivni Frankopanski dvorac s parkom, koji bi
trebao uskoro biti preureappleen u mali hotel. ©umovita okolica
i blizina velikih rijeka Kupe i Dobre pruæaju moguÊnosti
za lov i ribolov,
OGULIN: Klek, Olimpijski centar Bjelolasica
OGULIN je grad na rijeci Dobri u Gorskom kotaru podno
Kleka u masivu Velike Kapele. U samom srediπtu grada
je izuzetni hidrogeoloπki fenomen - gdje ispod strmih litica
ponire rijeka Dobra u ogroman otvor nazvan –ulin ponor.
Dio rijeke Dobre prema LeπÊu na Dobri pogodan je za
izazovni rafting, Blizina planinskih vrhova Kleka i Bjelolasice
Ëini ogulinski kraj privlaËnim tijekom cijele godine
20.251 m
Æuta Lokva
23.965 m
LiËko LeπÊe
24.466 m
LiËki Osik
32.181 m
»vor Sv. Rok
MASLENICA: Starigrad, NP Paklenica, Obrovac
MASLENICA, zaselak naselja Jasenice i uvala na ulazu u Novsko ædrilo,
koje spaja Novigradsko more s Velebitskim kanalom; smjeπtena ispod
strme vapnenaËke padine koja je donekle zaπtiÊuje od Ëeste i jake bure.
Zapadno od Maslenice sagraappleen je preko uskoga (200 m) Novskog ædrila
novi veliki most (dug 378 m, visina nad morem 90 m).
POSEDARJE: Pag
POSEDARJE, naselje i luËica na sjeverozapadnoj obali Novigradskog
mora. Kraj obale ima obilje daganja i kamenica. Poznato je po domaÊoj
hrani, kako morskim specijalitetima tako i po proizvodnji vrsnih prπuta.
U njemu se rado zaustavljaju mnogi putnici. Brojne plaæe, guste borove
πume, toplo more - idealno za tihi odmor. Posedarsko je more osim po
ribljem ulovu poznato i po πkoljkama te ga posjeÊuju brojni gosti i izletnici.
Maslenica
Zadar 1
Zadar 2
Benkovac
Pirovac
32.422 m 12.450 m 9.550 m 15.710 m 21.300 m 10.000 m 9.345 m 6.966 m 7.200 m 15.543 m 29.200 m
Skradin
©ibenik
Vrpolje I
Vrpolje II
Prgomet
SPLIT je ne samo glavno urbano, kulturno i prometno
srediπte Dalmacije. Grad s 1700 godina postojanja uz
mnoπtvo arheoloπkih, povijesnih i kulturnih spomenika,
meappleu kojima posebno mjesto svakako zauzima Ëuvena
Dioklecijanova palaËa. Zbog povijesnosti grada danas
najprije valja uputiti na splitske muzeje: Muzej hrvatskih
arheoloπkih spomenika, Arheoloπki muzej, Riznicu
splitske katedrale, Etnografski muzej, Povijesnopomorski
muzej, Prirodoslovni muzej. Split obiluje
restauracijama i konobama u kojima se moæe uæivati
u domaÊim specijalitetima. Brojne su i plaæe i kupaliπta
u gradu i bliæoj okolici. Napose su popularne BaËvice,
pjeπËana plaæa gotovo u samom srediπtu Splita. Bogat
je i kulturni i zabavni æivot, osobito ljeti, kada se Split
sa svojim trgovima, dvoriπtima i drugim prostorima
pretvara u veliku pozornicu pod vedrim nebom.
Dugopolje

ZNA»AJNIJI OBJEKTI NA AUTOCESTI ZAGREB - SPLIT
TUNELI
Tunel Plasina
Tunel Mala Kapela
najznaËajniji je objekt na autocesti Zagreb - Split, sa svojih 5761
m duæine najduæi je tunel u Republici Hrvatskoj. U prvoj fazi
eksploatacije tunela, od lipnja 2005. godine, bit Êe puπtena u promet
samo desna tunelska cijev i kroz nju Êe se odvijati dvosmjerni
promet, jednako kao i u tunelu Sveti Rok. Lijeva tunelska cijev Êe
u toj fazi eksploatacije sluæiti kao servisni tunel, za sigurnosne
intervencije ili evakuaciju putnika u izvanrednim situacijama. Kada
intenzitet prometa poraste i lijeva tunelska cijev Êe se potpuno
dovrπiti, Ëime Êe se omoguÊiti odvojeni promet za svaki smjer.
Tunel Plasina
nalazi se na dionici Æuta lokva - LiËko LeπÊe, autoceste Zagreb -
Split. Plasina je dvocijevni tunel, svaka cijev je dugaËka 2300 m i ima
dva vozna traka. Sjeverni portal tunela nalazi se na nadmorskoj
visini od 532,00 m.n.m., a juæni na 547,00 m.n.m. Dozvoljena brzina
voænje iznosi 100 km/h.
MOSTOVI I VIJADUKTI
MOST KUPA
VIJADUKT DREÆNIK
MOST DOBRA
VIJADUKT DOBRA
VIJADUKT VARO©
VIJADUKT KRAJINE
Bosiljevo 1
Bosiljevo 2
Karlovac
Jastrebarsko
LuËko
TUNELI
Vijadukt DRAGA
Tunel GRI»
Tunel Sveti Rok
nalazi se na dionici Tunel Sveti Rok - Maslenica,
autoceste Zagreb - Split. Sveti Rok je dvocijevni tunel,
duljine 5670 m. U promet je puπten 30. lipnja 2003.
godine, a promet se odvija dvosmjerno kroz desnu
(zapadnu) tunelsku cijev, a lijeva (istoÊna) tunelska
cijev izvedena je u ROHBAU izvedbi (iskop i zaπtita
iskopa) te se koristi za servisne i sigurnosne potrebe.
Dovrπit Êe se i pustiti u promet kada to intenzitet
prometa bude zahtjevao. Sjeverni portal tunela nalazi
se na nadmorskoj visini od 561,00 m.n.m., a juæni na
510,00 m.n.m. Najviπa dozvoljena brzina voænje
kroz tunel iznosi 80 km/h, a najniæa 50 km/h.
Tunel Sveti Rok
MOST MILJANICA
VIJADUKT MODRU© 1
VIJADUKT MOKRO POLJE
VIJADUKT JEZERANE
VIJADUKT BORI∆I
VIJADUKT ORE©KOVI∆I
Æuta Lokva
OtoËac
Brinje
Ogulin
Tunel Mala Kapela
TUNEL SVETI MARKO
TUNEL MALA KAPELA
TUNEL BRINJE
TUNEL BREZIK
Most DABAR
MOST GACKA
TUNEL PLASINA
MOSTOVI
Most Maslenica
Most Gacka
Most preko rijeke Gacke nalazi se na dionici Æuta Lokva - LiËko
LeπÊe, autoceste Zagreb - Split. Duljina mosta iznosi 466,3 m.
Most Gacka ima po dva vozna i jedan zaustavni trak za svaki
smjer voænje. Dozvoljena brzina voænje iznosi 130 km/h.
Most Maslenica
nalazi se na dionici Maslenica - Zadar 1, autoceste Zagreb - Split.
Duljina mosta iznosi 378,80 m. Most Maslenica ima po
dva vozna traka za svaki smjer voænje. Dozvoljena brzina voænje
iznosi 100 km/h.
VIJADUKT VR©CI
VIJADUKT PE∆INE
VIJADUKT VU»JAK
VIJADUKT KRPANI
GospiÊ
PeruπiÊ
Gornja PloËa
TUNEL GRI»
Most GUDU»A
Most Krka
nalazi se na dionici Skradin - ©ibenik, autoceste Zagreb - Split.
Duljina mosta iznosi 391,16 m. Most Krka ima po dva vozna traka
za svaki smjer voænje. Dozvoljena brzina voænje iznosi 100 km/h.
Most Gacka
Most Krka
VIJADUKT CRNA DRAGA
VIJADUKT BARI»EVI∆
MOST MASLENICA
Maslenica
Zadar 1
Posedarje
Sv. Rok
TUNEL KRPANI
TUNEL SVETI ROK
TUNEL LEDENIK
Zadar 2
TUNEL BRISTOVAC
TUNEL »ELINKA
Vijadukt MOKRICE
Benkovac
VIJADUKTI
Vijadukt Modruπ
Vijadukt Modruπ 1
nalazi se na dionici Josipdol-Tunel Mala Kapela, autoceste Zagreb-
Split. Duljina vijadukta iznosi 547,00 m. Vijadukt Modruπ 1 ima dva
vozna traka i jedan zaustavni trak za svaki smjer voænje.
Maksimalna dozvoljena brzina iznosi 120 km/h.
Vijadukt Mokro Polje
nalazi se na dionici Tunel Mala Kapela-Æuta Lokva, autoceste
Zagreb-Split. Duljina vijadukta iznosi 650,10 m. Vijadukt Mokro
Polje ima dva vozna traka i jedan zaustavni trak za svaki smjer
voænje. Maksimalna dozvoljena brzina iznosi 120 km/h.
Vijadukt Jezerane
nalazi se na dionici Tunel Mala Kapela-Æuta Lokva, autoceste
Zagreb-Split. Duljina vijadukta iznosi 661,60 m. Vijadukt Jezerane
ima dva vozna traka i jedan zaustavni trak za svaki smjer voænje.
Maksimalna dozvoljena brzina iznosi 120 km/h.
MOST GUDU»A
VIJADUKT MOKRICE
MOST KRKA
VIJADUKT DRAGA
MOST DABAR
VIJADUKT GARI©TA
VIJADUKT GAJINA
Pirovac
Skradin
©ibenik
Vrpolje
Prgomet
VuËevica
TUNEL DUBRAVA
TUNEL KONJSKO
Vijadukti MOKRO POLJE i JEZERANE

Sustav nadzora i upravljanja prometom
Na autocesti je uspostavljen automatski sustav
nadzora i upravljanja prometom koji se sastoji
od mjernih, upravljaËkih i signalnih ureappleaja.
Na svim mjestima moguÊih izmjena uvjeta voænje: na
Ëvorovima, ispred tunela, u zonama vijadukata i mostova,
u zonama Ëeste pojave magle, ili pojaËanog vjetra
instalirana je promjenjiva signalizacija i mjerni ureappleaji.
Instalirane su mjerne stanice koje mjere meteoroloπke
karakteristike okoline i stanje kolnika, Ëime omoguÊavaju
trenutnu reakciju sluæbe odræavanja te automatsko
prosljeappleivanje informacije u vidu upozorenja ili ograniËenja
vozaËima kroz sustav svjetlosne promjenjive signalizacije.
Promjenjiva signalizacija i mjerni ureappleaji instalirani su
na svim mjestima moguÊih izmjena uvjeta voænje; na
Ëvorovima, ispred tunela, u zonama vijadukata i mostova,
u zonama Ëeste pojave magle, ili pojaËanog vjetra itd.
Postavljene su i video kamere koje omoguÊavaju prikaz
situacije na monitorima u centrima za odræavanje i kontrolu
prometa (COKP), a imaju i moguÊnost automatske
detekcije zastoja, voænje u suprotnom smjeru, oËitovanja
broja, vrste i brzine kretanja vozila. Detektorske petlje, s
podacima automatskog video sustava, daju potpune
podatke prometnoj centrali u cilju prevencije zastoja.
Korisnicima je na raspolaganju i sustav telefonskih
pozivnih stupiÊa duæ Ëitave autoceste putem kojih se u
sluËaju kvara, ili nezgode obavjeπtava i poziva pomoÊ
operatera COKP-e.
Najmoderniji sustavi za nadzor prometa.
Tuneli su opremljeni najmodernijim sustavima nadzora i zaπtite od svih predvidljivih,
neæeljenih situacija, a upravljanje i nadzor vrπi se svakodnevno 24 sata iz centara za
upravljanje i kontrolu prometa. Nadzor prometa vrπi se preko mnogobrojnih kamera
s moguÊnoπÊu kontrole brzine meappleutim snimljene fotografije ne sluæe, niti se prihvaÊaju,
kao dokaz o identitetu poËinitelja prekrπaja. SOS niπe nalaze se na svakih 300 m,
sigurnosni evakuacijski pjeπaËki prolazi na svakih 300 do 400 m sa sigurnosnim
vratima koja vode u drugu, servisnu cijev tunela, a zaustavne niπe na svakih 800 m.
U tunelima preko 2000 m duljine postoje joπ i prolazi za preusmjeravanje vozila,
semafori te sustav razglasa. U tunelima su oborena svjetla obvezna, a pretjecanje je
najstroæe zabranjeno, πto je naglaπeno znakovima i dvostrukom punom crtom. Svi
Centri za odræavanje i kontrolu prometa opremljeni su vozilima za gaπenje poæara.
Za sve krizne situacije detaljno su razraappleeni scenariji. Koriπtenje mobilnih ureappleaja
osigurano je na frekvencijama CRONET-a i VIPNET-a, a obavjeπÊivanje putnika vrπi
se putem radio prijemnika i to na frekvenciji HR 2 - 98,2 MHz.
HAC I EKOLOGIJA
Neminovno je da izgradnja autoceste uzrokuje diskontinuitet brojnih sustava kroz odreappleeno podruËje kojim
prolazi. Meappleutim kako prije same gradnje, prilikom sloæenog procesa projektiranja tako i tijekom izgradnje
te za vrijeme uporabe autoceste negativni utjecaji na okoliπ se izbjegavaju. Naime, prvo se izraappleuje analiza
koridora planirane autoceste prostorno - tehniËkom studijom, koja prethodi prostornom planu. Nakon toga
se pristupa izradi idejnog rjeπenja koridora planirane autoceste, te se temeljem toga izraappleuje Studija utjecaja
na okoliπ. Zatim se pristupa postupku Procjene studije na okoliπ kojom Êe se dati ocjena prihvatljivosti zahvata,
mjere zaπtite okoliπa i program praÊenja stanja okoliπa. Rjeπenje o prihvatljivosti zahvata za okoliπ, odnosno
mjere zaπtite okoliπa i program praÊenja stanja okoliπa se u kasnijem postupku ishoappleenja lokacijske dozvole
preuzimaju, odnosno postaju sastavni dio lokacijske dozvole. Mjere zaπtite okoliπa i program praÊenja stanja
okoliπa (monitoring) propisane su prema vremenskim fazama: tijekom pripreme zahvata, tijekom graappleenja
zahvata i tijekom koriπtenja zahvata. Sustavnim provoappleenjem zakonski propisanih mjera zaπtite okoliπa i
programom praÊenja stanja okoliπa (monitoringa) za sve autoceste u nadleænosti HAC-a, Hrvatske autoceste
mogu se smatrati visokoekoloπki svjesnom tvrtkom.
ZELENI MOST
Dio autoceste Zagreb - Split, toËnije 96 km trase, prolazi
kroz Liku, a kako je Lika prirodno staniπte velikom broju
æivotinja (u odnosu na druge krajeve kojima prolaze
autoceste), na ovom dijelu trase izgraappleeni su, osim tunela,
vijadukata i mostova (koji su sami po sebi prijelazi za
æivotinje) joπ i posebni prijelazi za æivotinje - zeleni mostovi.
Zeleni most je prijelaz za æivotinje koji æivotinje koriste da
prijeappleu autocestu s jednog podruËja na drugo, da da se
istovremeno na autocesti moæe nesmetano odvijati promet.
Kao graappleevina zeleni most je umjetni tunel na koji se
nasipava zemlja, koja se zatim ozelenjava kako bi se πto
bolje uklopio u prirodno staniπte æivotinja. Svi prijelazi za
æivotinje na autocesti Zagreb - Split projektirani su i
izgraappleeni u skladu Studije utjecaja na okoliπ. Na izradi
Studije angaæiraju se eminentni struËnjaci, eksperti prema
pojedinim podruËjima okoliπa.
Hrvatske autoceste d.o.o. zahvaljuju se HRVATSKOJ TURISTI»KOJ ZAJEDNICI,
koja je izvor fotografija tiskanih u svrhu promocije Hrvatske u ovoj broπuri.
Autori fotografija su slijedeÊi: IVO PERVAN ( Krk, Biograd, Sukoπan, Split ) ,
RENZO KOSINOÆI∆ ( gastronomija ), DAMIR FABIJANI∆ ( ©ibenik, Bol, Split ),
MILAN BABI∆ ( Kornati, Paklenica, Karlovac), NINO MARCUTTI ( Velebit ),
ANDRIJA CARILLI ( Ëipkarnica ), JURAJ KOPA» (Plitvice).