Crnogorski Telekom Godišnji izvještaj za 2011. godinu
Crnogorski Telekom Godišnji izvještaj za 2011. godinu
Crnogorski Telekom Godišnji izvještaj za 2011. godinu
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
<strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong><br />
Godišnji izvještaj <strong>za</strong> <strong>2011.</strong> <strong>godinu</strong><br />
Life is for sharing.<br />
1<br />
Naša misija / Naša vizija
Sadržaj:<br />
Naša misija<br />
Naša vizija<br />
Naša strategija<br />
Našim akcionarima<br />
Pismo našim akcionarima<br />
Odbor direktora Crnogorskog <strong>Telekom</strong>a<br />
Upravljački odbor Crnogorskog <strong>Telekom</strong>a<br />
Uvod<br />
Opšte informacije<br />
Konkurencija<br />
Regulatorni ambijent<br />
Ljudski resursi<br />
Društvena odgovornost<br />
Servisi<br />
Usluge mobilne telefonije<br />
Usluge fiksne telefonije<br />
Finansijska <strong>2011.</strong>godina<br />
Izvještaj menadžmenta <strong>za</strong> finansijsku <strong>2011.</strong><strong>godinu</strong><br />
Finansijski izvještaji:<br />
Izvještaj ne<strong>za</strong>visnog revizora<br />
Izvještaj o finansijskom položaju<br />
Izvještaj o sveobuhvatnom prihodu<br />
Izvještaj o protoku gotovine<br />
Izvješaj o promjenama na kapitalu<br />
Napomene uz finansijke izvještaje<br />
Dodatne informacije<br />
1<br />
Naša misija / Naša vizija
Naša misija<br />
Pružamo vrhunski korisnički doživljaj.<br />
Vodimo Crnu Goru ka informacionom društvu.<br />
Konstantno inoviramo i istražujemo nove mogućnosti koje obogaćuju život naših korisnika.<br />
I dalje ćemo biti najbolje mjesto <strong>za</strong> rad i razvoj.<br />
Vodimo računa o operativnoj efikasnosti u svemu što radimo.<br />
Naša vizija<br />
Činimo vaš život boljim, povezujemo vas i <strong>za</strong>bavljamo<br />
gdje god da ste i šta god da radite.<br />
2 3<br />
Naša misija / Naša vizija
Naša strategija<br />
U <strong>2011.</strong> godini, CT je nastavio uspješno da izvršava strategiju <strong>za</strong>snovanu na svojih VELIKIH 6 (BIG 6) ciljeva. Glavni strateški ciljevi Crnogorskog<br />
<strong>Telekom</strong>a su bili:<br />
1. Ojačati tržišnu poziciju<br />
CT je već povratio svoju poziciju lidera u postpejdu, postao prvi izbor <strong>za</strong> poslovne korisnike, poboljšao udio mobilnog Interneta <strong>za</strong> skoro<br />
10 procentnih poena i poboljšao lidersku poziciju na tržištu TV operatera, osvojivši 41 % tržišnog udjela u <strong>2011.</strong>godini. Na polju govornih i<br />
širokopojasnih servisa, stabilna vodeća pozicija na tržištu, <strong>za</strong>držana je uglavnom <strong>za</strong>hvaljujući uspješnom prihvatanju Extra Trio paketa koji je<br />
dodatno podržan sa prvim korisnicima optike. CT će <strong>za</strong>držati i nadalje osnaživati ovu jaku poziciju tako što će stalno stvarati atraktivne ponude<br />
<strong>za</strong> postojeće i nove korisnike, održavati visoki kvalitet i pružati konzistentnu brigu kako bi se osiguralo najbolje iskustvo T-brenda.<br />
2. Poboljšati efikasnost<br />
Uspješno sprovođenje trogodišnjeg programa kontrole troškova na nivou kompanije – Save for Service (S4S), osigurao je održive uštede,<br />
konkurentnu strukturu troškova, poboljšanje kvaliteta usluge i povećanje produktivnosti. Ovaj program (S4S) postao je sinonim <strong>za</strong> operativnu<br />
efikasnost. Kontrola troškova i efikasnost postali su i biće i dalje ključni djelovi naše etike poslovanja i osnovni principi održive poslovne<br />
učinkovitosti.<br />
3. Pružati vrhunsku uslugu<br />
Tokom proteklog perioda uspjeli smo značajno da poboljšamo uslugu koju pružamo i uzdignemo je na superioran nivo na tržištu u mnogim<br />
aspektima. Međutim, odlučni smo da dalje promovišemo kulturu vrhunske usluge i omogućavamo jedinstveno korisničko iskustvo i visok<br />
kvalitet. Duboko vjerujemo da je ključ našeg dugoročnog uspjeha upravo razvijanje i održavanje slike kompanije u kojoj je korisnik u centru,<br />
koja je društveno odgovorna i tehnološki superiorna.<br />
4. Razvijati informaciono društvo u Crnoj Gori<br />
<strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> opredijeljen je <strong>za</strong> razvoj i oblikovanje informacionog društva u Crnoj Gori, što predstavlja jedan od ključnih savremenih<br />
uslova <strong>za</strong> prosperitet. Pustili smo u rad i razvijamo “Optiku do kuće” (fiber to the home – FTTH) sa potencijalom koji se mjeri stotinama megabita<br />
po sekundi. Omogućavamo najbrži mobilni širokopojasni pristup čak do 42 megabita po sekundi sa HSPA+ tehnologijom. Razvijamo<br />
najsavremeniju IP infrastrukturu, najnaprednije uređaje i pružamo kompletna rješenja firmama, time im pomažući da budu konkurentne. Na<br />
ovaj način pomažemo im da premoste nedostatke i budu u korak sa naprednim zemljama u Evropi. Nastavićemo da razvijamo brže i pametnije<br />
mreže kako bismo omogućili super brzi Internet visokog kvaliteta na bilo kom mjestu, u bilo koje vrijeme i uz pomoć bilo kog uređaja, <strong>za</strong><br />
moderan stil života, šireći poslovne potrebe a time i razvoj informacionog društva.<br />
5. Uvećati prihode kroz sve ”ekrane”<br />
U Crnogorskom <strong>Telekom</strong>u vjerujemo da korisnici ne treba da budu ograničeni i primorani na neki posebni ekran kada koriste usluge koje<br />
su im potrebne. Stoga mi konzistentno radimo na tome da im omogućimo neometano iskustvo na svim ekranima kao što su mobilni telefoni,<br />
kompjuteri, tableti ili TV ekrani. Ubuduće obogaćene aplikacije i funkcionalnosti, prilagođene grupe usluga u jednom paketu, neometano<br />
iskustvo i visokokvalitetna usluga na svim ekranima, koji se cijene od strane korisnika, pojačaće naše konkurentne prednosti i odabir od strane<br />
korisnika kod kuće, u kancelariji i dok su u pokretu.<br />
6. Biti lider biznis rješenjima<br />
Uspjeh Integrisa, što je ime <strong>za</strong> IT rješenje <strong>za</strong> poslovne korisnike koje je omogućio CT, doka<strong>za</strong>o je da smo mi inovativna kompanija i pouzdani<br />
poslovni partner koji posjeduje fleksibilna IT rješenja i verifikovanu ekspertizu. Sa našom mrežom partnera nastavićemo širenje ICT tržišta uz<br />
ambiciju da postanemo lideri na polju rješenja i usluga širenjem ponude Itegrisa <strong>za</strong> mala i srednja preduzeća kao i <strong>za</strong> velika preduzeća, uz<br />
najsavremeniju infrastrukturu, platforme, aplikacije i rješenja bazirana na “oblaku” (cloud-based solutions).<br />
4 5<br />
Naša Our strategy misija / Naša vizija
Dragi<br />
akcionari,<br />
Nakon preuzimanja odgovornosti kao novi<br />
Izvršni direktor u oktobru prošle godine,<br />
<strong>za</strong>dovoljstvo mi je da vas obavijestim o<br />
najznačajnijim dostignućima tokom <strong>2011.</strong><br />
godine kada je riječ o razvoju biznisa. U<br />
godini punoj teških ekonomskih i<strong>za</strong>zova<br />
kako u regionu tako i u Crnoj Gori, <strong>Crnogorski</strong><br />
<strong>Telekom</strong> još jednom je potvrdio svoju<br />
lidersku poziciju na crnogorskom tržištu<br />
telekomunikacija, i ponosno objavljujem<br />
da je <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong>, uprkos<br />
konkurenciji koja se konstantno povećava,<br />
uprkos smanjenju cijena i smanjenju<br />
ukupne potrošnje, dostigao svoje operativne<br />
i finansijske ciljeve, u skladu sa<br />
očekivanjima i još jednom poka<strong>za</strong>o svoj<br />
jaki finansijski učinak.<br />
Poslovna <strong>2011.</strong> godina bila je veoma<br />
uspješna i to doživljavamo kao direktan rezultat<br />
naše strategije i punog pridržavanja<br />
našim strateškim ciljevima (BIG 6): Ojačati<br />
tržišnu poziciju, Poboljšati efikasnost,<br />
Pružiti vrhunsku uslugu, Razvijati informaciono<br />
društvo u Crnoj Gori, Uvećati<br />
prihode kroz sve “ekrane” i Biti lider u<br />
biznis rješenjima.<br />
Kao i prethodnih godina, nastavili smo<br />
da održavamo značajan obim investicija<br />
od 14,9 miliona eura. Postigli smo dobre<br />
poslovne rezultate i značajan iznos uložili<br />
u najsavremeniju tehnologiju i modernu<br />
infrastrukturu i ojačali smo svoju integrisanu<br />
organi<strong>za</strong>ciju u čijem je centru korisnik.<br />
<strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> je uz to značajno<br />
poboljšao tehnološku bazu kompanije i<br />
nastavio sa moderni<strong>za</strong>cijom fiksne i mobilne<br />
mreže uz najsavremeniju tehnologiju.<br />
Ponosan sam što <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong><br />
prati najsavremenije tehnološke trendove<br />
u svakom smislu.<br />
Kao jedini integrisani telekomunikacioni<br />
operator u Crnoj Gori, <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong><br />
je sada u mogućnosti da pruži potpunu<br />
uslugu u slučaju prirodne katastrofe uz<br />
pomoć našeg sajta <strong>za</strong> oporavljanje od<br />
katastrofe (disaster recovery site) koji smo<br />
pustili u rad u prvom dijelu <strong>2011.</strong>godine.<br />
Ove godine smo naročito imali priliku da<br />
vidimo koliko je važno da smo pripremljeni<br />
<strong>za</strong> određene vanredne situacije. I mi <strong>za</strong>ista<br />
jesmo!<br />
Uprkos velikoj <strong>za</strong>sićenosti telekomunikacionim<br />
uslugama i visokoj stopi<br />
penetracije, <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> uspio<br />
je da održi nivo prihoda koji je tek umjereno<br />
opao u poređenju sa prethodnom<br />
godinom (-1.5%). Ovim je kompanija<br />
nadmašila većinu članica grupe u regionu<br />
i Evropi. Zahvaljujući povjerenju i odanosti<br />
naših korisnika bili smo čak i u poziciji<br />
da povećamo maloprodajne prihode <strong>za</strong><br />
3,6%. Prihodi u <strong>2011.</strong> godini dostigli su<br />
117,2 miliona eura, što je 8,0 miliona eura<br />
(ili 7,3%) više od planiranog, i to potvrđuje<br />
vodeću poziciju kompanije na tržištu.<br />
Većinom je to podstaknuto segmentom<br />
fiksne veleprodaje (3,9 miliona eura), data<br />
servisima (2,5 miliona eura), mobilnim<br />
Internetom (0,5 miliona eura) i prihodima<br />
od turista (0,6 miliona eura). Ovi poka<strong>za</strong>telji<br />
u skladu su sa globalnim trendovima<br />
na polju telekomunikacija.<br />
Glavni pokretač poslovnog uspjeha<br />
Crnogorskog <strong>Telekom</strong>a u <strong>2011.</strong> godini<br />
bio je kontinuirani rast fiksnih i mobilnih<br />
širokopojasnih servisa, razvoj visokokvalitetnih<br />
TV servisa, kao i data i ICT<br />
servisa.<br />
<strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> je primarno fokusiran<br />
na to da se širokopojasne konekcije čine<br />
još dostupnijim svim građanima Crne<br />
Gore, kako mobilna tako i fiksna telefonija.<br />
Zbog toga smo pustili u rad servis “optika<br />
do kuće” (FTTH) i imali probni period,<br />
i priključili prve korisnike na ovu fiksnu<br />
mrežu visokih performansi. Ovo će sve<br />
većem broju naših klijenata omogućiti da<br />
imaju vrhunski kvalitet usluge i pozitivno<br />
korisničko iskustvo. Takođe smo uložili i u<br />
moderni<strong>za</strong>ciju naše mobilne mreže (RAN),<br />
a oboje predstavljaju preduslov <strong>za</strong> buduću<br />
LTE mrežu kako bismo pružili veći kvalitet<br />
širokopojasnih servisa i u mobilnoj mreži.<br />
Konstantan fokus koji imamo na širenje<br />
ADSL servisa <strong>za</strong> rezultat je imao visok<br />
rast baze korisnika na 64.700 (13%) uz<br />
povećanje prihoda <strong>za</strong> 16 % na 11,1 milion<br />
eura. U ovom segmentu, ambicija naše<br />
kompanije jeste da osigura rastući prihod<br />
od fiksnih širokopojasnih servisa, a da<br />
održi stabilnim nivoe prosječnog prihoda<br />
po korisniku time što će pojačavati brzinu<br />
i uvoditi naprednije proizvode koji su <strong>za</strong>snovani<br />
na servisu optika do kuće.<br />
U segmentu koji obuhvata mobilni Internet,<br />
T- Mobile pokazuje pozitivan razvoj <strong>godinu</strong><br />
na <strong>godinu</strong> i rast od 9%, dostižući time<br />
jaku drugu poziciju na tržištu. Mobilni<br />
širokopojasni servisi povećali su se 25%<br />
i iznose 3 miliona eura. Za ovakav razvoj<br />
koji nam ide u korist <strong>za</strong>služne su veoma<br />
privlačne ponude pametnih telefona<br />
(smartphones) i s njima u vezi inovativni<br />
data servisi.<br />
U oblasti TV servisa, <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong><br />
uspješno je održao svoju lidersku poziciju<br />
na tržištu i povećao tržišni udio tako što je<br />
ba<strong>za</strong> korisnika povećana <strong>za</strong> 22% na 50<br />
200 korisnika. Uprkos umanjenju tehničkih<br />
ograničenja na tržištu i sprovođenju strožije<br />
regulative o sadržaju, IPTV je i dalje TV platforma<br />
koja najbrže raste <strong>za</strong>hvaljujući naprednim<br />
interaktivnim osobinama. <strong>Crnogorski</strong><br />
<strong>Telekom</strong> uspješno je održao i ojačao svoju<br />
lidersku poziciju (41%). Ovaj uspjeh naše<br />
interaktivne televizijske ponude <strong>za</strong>sniva se<br />
na odličnom odabiru kanala, konstantnom<br />
poboljšanju servisa i unapređivanju kao i na<br />
privlačnim marketinškim ponudama. Uz ponudu<br />
privlačnih TV uređaja visokog kvaliteta<br />
u kombinaciji sa kvalitetnim kanalima i<br />
videotekom, ponudili smo jedinstveno<br />
iskustvo našim korisnicima. Prihodi od toga<br />
povećali su se 23% na 5,4 miliona eura.<br />
Kompanija je učvrstila jaku vodeću<br />
tržišnu poziciju u oblasti fiksne telefonije i<br />
sačuvala bazu korisnika uz pomoć paketa<br />
koji nude više servisa u jednom i uz pomoć<br />
programa <strong>za</strong> <strong>za</strong>državanje korisnika,<br />
održavajući na taj način nivo korisnika koji<br />
su otka<strong>za</strong>li servis najnižim širom grupe DT<br />
(Deutsche <strong>Telekom</strong>). Takođe, kako bismo<br />
pružili servise visokih kvaliteta, otpočeli<br />
smo prvu migraciju korisnika na novu platformu<br />
(IMS). Kada je u pitanju prihod od<br />
fiksne telefonije koji je iznosio 25,9 miliona<br />
eura, <strong>2011.</strong><strong>godinu</strong> karakteriše blagi pad<br />
od 5,1%.<br />
Kada govorimo o mobilnoj telefoniji, u<br />
dijelu postpejd mobilne telefonije T-Mobile<br />
je u martu <strong>2011.</strong> godine preuzeo lidersku<br />
poziciju u biznis segmentu, a u novembru<br />
<strong>2011.</strong> godine u kompletnom postpejd<br />
segmentu. Ukupan broj korisnika u bazi<br />
T-Mobile iznosi 489.000. Vjerujemo da<br />
se ovaj uspjeh <strong>za</strong>sniva na inovativnom i<br />
privlačnom cjenovniku usluga i stalnom<br />
poboljšanju kvaliteta servisau. Uspjeh linije<br />
proizvoda iz postpejd segmenta <strong>za</strong>sniva<br />
se na inovativnim uređajima i ponudama<br />
širokopojasnih i govornih servisa.<br />
Tokom <strong>2011.</strong> godine, <strong>Crnogorski</strong> Telkom<br />
razvio je novu liniju tehnološki naprednog<br />
proizvoda, IT i tehnološke servise komunikacije<br />
(ICT) koji integriše telekomunikacione<br />
i IT servise kao proizvod uglavnom<br />
<strong>za</strong> mala i srednja preduzeća i, na osnovu<br />
projekata, <strong>za</strong> velika preduzeća. Data<br />
servisi uključujući ICT servise značajno su<br />
se povećali iz godine u <strong>godinu</strong>, <strong>za</strong> 8,6%<br />
na 6,2 miliona eura. ICT poslovni cilj bio<br />
ostvaren i preko planiranog <strong>za</strong> 75% i dalje<br />
će jačati u narednim godinama kao ključni<br />
stub poslovanja.<br />
Uložili smo značajne napore da povećamo<br />
<strong>za</strong>dovoljstvo kako korisnika tako i naših <strong>za</strong>poslenih,<br />
jer <strong>za</strong>poslene vidimo kao ključni<br />
faktor našeg uspjeha. Snažna posvećenost<br />
Crnogorskog <strong>Telekom</strong>a da u kontinuitetu<br />
poboljšava usluge <strong>za</strong> korisnike ogleda se<br />
u pozitivnom razvoju indeksa <strong>za</strong>dovoljstva<br />
korisnika.<br />
Da sumiramo, posmatrajući naša dva<br />
brenda T-Com i T-Mobile, oba su se razvijala<br />
veoma dobro.<br />
Što se tiče T-Com-a, ukupno funkcionisanje<br />
fiksne telefonije je stabilno. Uz snažan<br />
fokus na naše strateške širokopojasne<br />
servise, rast korisnika ADSL-a <strong>za</strong> 13%<br />
omogućio je značajan rast prihoda koji<br />
su ve<strong>za</strong>ni <strong>za</strong> ADSL <strong>za</strong> 1,5 miliona eura<br />
ili 16%. Servis IPTV takođe je generisao<br />
povećanje prihoda <strong>za</strong> 1,0 miliona eura ili<br />
<strong>za</strong> 23 %, uglavnom <strong>za</strong>hvaljujući porastu<br />
broja pretplatnika <strong>za</strong> 22%. IPTV servis<br />
Crnogorskog <strong>Telekom</strong>a, Extra TV, jeste<br />
lider na tržištu pružalaca TV usluga, sa<br />
udjelom od 41% na kraju <strong>2011.</strong>godine.<br />
S druge strane, prihodi T-Mobile <strong>za</strong> <strong>2011.</strong><br />
<strong>godinu</strong> iznosili su 60,2 miliona eura, tj.<br />
<strong>za</strong> 1,1 milion eura ili 1,8% manje nego<br />
u 2010.godini. Ovaj pad uglavnom je<br />
uzrokovan slabljenjem prihoda generisanih<br />
putem govornih servisa zbog jake<br />
konkurencije. Istovremeno, prihodi od Interneta<br />
povećali su se <strong>za</strong> 0,6 miliona eura<br />
ili 25%. Uprkos tome, T-Mobile je vodeći<br />
brend u postpejdu, veoma cijenjen u segmentu<br />
pripejda, i nadalje će se razvijati u<br />
pogledu mobilnih širokopojasnih servisa.<br />
Gledajući nadalje finansije u <strong>2011.</strong> godini,<br />
<strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> nastavio je da sprovodi<br />
program kontrole troškova (Save for Service<br />
- S4S) kako bi ograničio troškove (OPEX)<br />
a, u isto vrijeme, poboljšao kvalitet usluge.<br />
To što smo postali efikasnijija organi<strong>za</strong>cija<br />
doprinijelo je tome da bolje ispunjavamo<br />
potrebe naših korisnika. Uz uštedu koja je<br />
iznosila 3,6 miliona eura (što predstavlja<br />
111% cilja postavljenog u <strong>2011.</strong> godini),<br />
sve funkcionalne jedinice značajno su<br />
doprinijele posti<strong>za</strong>nju ovog cilja.<br />
<strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> uspio je da poveća<br />
<strong>za</strong>radu prije odbijanja kamata, pore<strong>za</strong> i<br />
amorti<strong>za</strong>cije (EBITDA) prije posebnih uticaja<br />
<strong>godinu</strong> na <strong>godinu</strong> <strong>za</strong> 0,6 miliona eura<br />
(1,3%) na nivo od 45,2 miliona eura. Neto<br />
profit koji je <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> postigao<br />
u <strong>2011.</strong> godini ukupno iznosi 16,5 miliona<br />
eura. U <strong>2011.</strong> godini isplaćena je dividenda<br />
u iznosu od 18 miliona eura, a prinos<br />
po osnovu dividende iznosio je 10,7%.<br />
<strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> je vodeća kompanija<br />
u oblasti društvene odgovornosti u Crnoj<br />
Gori. Ključne inicijative u <strong>2011.</strong> godini bile<br />
su omogućavanje besplatnog pristupa<br />
Internetu putem ADSL-a <strong>za</strong> škole i to peta<br />
godina <strong>za</strong> redom, omogućavanje besplatnog<br />
Wi-Fi Interneta na mnogim lokacijama,<br />
nastavljanje sponzorstava u ključnim<br />
sportovima., Mnogi od naših <strong>za</strong>poslenih<br />
su proveli dosta svog privatnog vremena i<br />
utrošili energije na pomoć drugima.<br />
Sada bih ovu priliku iskoristio da se <strong>za</strong>hvalim<br />
našim <strong>za</strong>poslenim <strong>za</strong> posvećenost i<br />
doprinos uspjehu kompanije. Njihov marljiv<br />
rad, odanost i posvećenost bili su od<br />
ključnog značaja <strong>za</strong> prevazilaženje i<strong>za</strong>zova<br />
kroz koje je kompanija prošla u periodu<br />
koji je prika<strong>za</strong>n.<br />
Na kraju, dragi akcionari, vaše povjerenje<br />
bilo je uvijek velika podrška <strong>za</strong> nas.<br />
Menadžment je posvećen tome da se održi<br />
pozicija na tržištu na poljima na kojima je<br />
rast ograničen i da se fokusira i razvija u<br />
oblastima u kojima je rast moguć. Sa svim<br />
svojim interesantnim aktivnostima tokom<br />
2012. godine ponovo ćemo poka<strong>za</strong>ti da<br />
smo broj jedan provajder telekomunikacionih<br />
usluga na crnogorskom tržištu,<br />
visoko poštovani pružalac usluga i jedan<br />
od najboljih poslodavaca u zemlji.<br />
Rüdiger J. Schulz<br />
Izvršni direktor<br />
6 7<br />
Naša misija / Naša vizija Našim akcionarima
Odbor direktora Crnogorskog <strong>Telekom</strong>a<br />
Róbert Pataki<br />
Susanne Krogmann<br />
Melinda S<strong>za</strong>bo<br />
Tripko Krgović<br />
Gábor Pál<br />
János S<strong>za</strong>bo<br />
Thomas Panhans<br />
Róbert Pataki<br />
Róbert Pataki diplomirao je kao ekonomista na Univerzitetu Corvinus u Budimpešti, a <strong>za</strong>tim je dovršio svoje<br />
studije međunarodnih finansija i marketing menadžmenta na Univerzitetu Erasmus u Roterdamu. Svoju karijeru<br />
otpočeo je kao investicioni analitičar na Projektu međunarodnih finansija d.o.o (Project Finance International<br />
Ltd.), a <strong>za</strong>tim radio <strong>za</strong> Nutricia Netherlands BV. Pridružio se Accenture (Andersen Consulting) radeći <strong>za</strong> strateške<br />
servise na nekoliko menadžerskih pozicija. Svoju karijeru potom je nastavio u A.T. Kearney, a kasnije je postao<br />
viši menadžer evropskog tima <strong>za</strong> telekomunikacije u A.T. Kearney. Od septembra 2006.godine bio je glavni<br />
strategista u Magyar <strong>Telekom</strong>u. Od 1.aprila 2009.godine imenovan je <strong>za</strong> operativnog direktora alternativnih<br />
preduzeća i Jedinice <strong>za</strong> korporativni razvoj, u isto vrijeme <strong>za</strong>državajući i svoju poziciju strategiste u Magyar <strong>Telekom</strong>u.<br />
Postao je član menadžment komiteta u Magyar <strong>Telekom</strong>u. Od 1.septembra 2009.godine radi kao Direktor<br />
<strong>za</strong> strategiju i korporativni razvoj.<br />
Susanne Krogmann<br />
Susanne Krogmann, rođena 1964.godine, diplomirala je ekonomiju na Univerzitetu Georg-August u Gotingenu u<br />
Njemačkoj. Zatim je nastavila sa studijama evropskih integracija na Evropskom koledžu u Brižu, u Belgiji.<br />
Svoju karijeru otpočela je u Treuhandanstalt, državnoj agenciji odgovornoj <strong>za</strong> privati<strong>za</strong>ciju preduzeća i imovine bivše<br />
Njemačke Demokratske Republike. Tokom pet godina rada u Treuhandanstalt, ona je radila u kontrolingu i u sektoru<br />
upravljanja ugovorima. Posljednje dvije godine provela je na poziciji menadžera ključnih računa <strong>za</strong> nekoliko kompanija<br />
u hemijskoj industriji.<br />
Susanne Krogmann pridružila se Deutsche <strong>Telekom</strong>u 1999.godine. U periodu od više od godina radila je na različitim<br />
pozicijama u direkciji <strong>za</strong> regulatorne i javne poslove, naročito na polju regulatorne ekonomije i regulatorne strategije.<br />
Zatim je preuzela poziciju rukovodioca grupe “Strategija društvene odgovornosti i kontroling”, gdje je razvila novu<br />
strategiju društvene odgovornosti <strong>za</strong> Deutsche <strong>Telekom</strong> grupu. Nakon što se pojavila pojačana svijest o sigurnosti<br />
podataka i <strong>za</strong>štiti podataka u grupi, ona je radila na projektu sigurnosti podataka sa ličnim fokusom na bezbjednost<br />
podataka korisnika. Od kraja 2009.godine nalazi se na poziciji potpredsjednika korporativnog upravljanja <strong>za</strong> Evropi u<br />
Deutsche <strong>Telekom</strong>u.<br />
Tripko Krgović<br />
Tripko Krgović je rođen 1977. godine u Beogradu. Završio je osnovne i postdiplomske studije na Ekonomskom<br />
fakultetu u Podgorici. Njegova profesionalna karijera <strong>za</strong>počela je 1996. godine u porodičnom biznisu. Od 2004.<br />
godine radi u Komisiji <strong>za</strong> hartije od vrijednosti, u Sektoru <strong>za</strong> nadzor tržišta. Godine 2005. nalazi se na poziciji investicionog<br />
menadžera u Investicionom fondu Moneta. Od 2006. do 2008. godine je izvršni direktor Moneta Broker-<br />
Dilera AD Podgorica. Od 2008 - 2011 bio je član Odbora direktora u Moneti i Otrantkomercu AD, Ulcinj. Predstavnik<br />
je manjinskih akcionara u najvećim crnogorskim kompanijama. U Crnogorskom <strong>Telekom</strong>u i<strong>za</strong>bran je <strong>za</strong> člana<br />
Odbora direktora, Revizorskog komiteta i Komiteta <strong>za</strong> kompen<strong>za</strong>cije, prvi put 2008 godine.<br />
Gábor Pál<br />
Rođen je u Budimpešti 1968. godine. Diplomirao je na Fakultetu <strong>za</strong> finansije i menadžment logistike Univerziteta <strong>za</strong><br />
ekonomske nauke u Budimpešti 1993. godine, nakon čega je 1994. godine magistrirao na Fakultetu <strong>za</strong> programiranje<br />
u matematici na Univerzitetu Eötvös Lóránd. Učesnik je doktorskog programa na Univerzitetu <strong>za</strong> ekonomske nauke<br />
u Budimpešti od 1996. godine. Diplomirao je kao MBA student udruženog programa međunarodnog mastera <strong>za</strong><br />
menadžment na Univerzitetu Purdue, Indijana, SAD, Univerzitetu Centralne Evrope, Budimpešta, GISMA, Hanover, i<br />
Tias-Nimbas poslovnoj školi, Holandija, 2008.godine. Od 2005.godine posjeduje i kurs u industrijskoj organi<strong>za</strong>ciji na<br />
Univerzitetu Corvinus, Budimpešta, sa posebnim fokusom na strukture tržišta i marketinške taktike. Počeo je da radi <strong>za</strong><br />
NN Osiguravajuću kompaniju Mađarske kao matematičar <strong>za</strong> osiguranje 1993. godine, nakon čega je od 1994. godine<br />
radio u Westel Mobile Co. kao finansijski analitičar. Godine 2000. je unaprijeđen u finansijskog direktora kompanije<br />
Westel, koja je kasnije preimenovana u T–Mobile Hungary. Od januara 2008.godine bio je direktor strategije i finansija<br />
jedinice <strong>za</strong> poslovne korisnike u Magyar <strong>Telekom</strong> odgovornom <strong>za</strong> brendove T-Home i T-Mobile. Od 1. jula 2010.godine<br />
imenovan je <strong>za</strong> direktora portfolia u Magyar <strong>Telekom</strong>u i bio odgovoran <strong>za</strong> međunarodne i domaće jedinice. Učestvovao<br />
je u nekoliko projekata akvizicije u jugoistočnoj Evropi. Član je odbora direktora u Makedonskom <strong>Telekom</strong>u i T-Mobile<br />
Makedonija, i Odbora direktora u Crnogorskom <strong>Telekom</strong>u.<br />
János S<strong>za</strong>bó<br />
János S<strong>za</strong>bó rođen je u Hódmezovásárhely (Mađarska) 1961. godine. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u<br />
Budimpešti 1986. godine u oblasti međunarodnih odnosa. Nakon tri godine rada u službi inostranih poslova, nastavio<br />
je karijeru na različitim finansijskim i konsalting pozicijama u sektoru privatnog biznisa. Postao je finansijski direktor<br />
mađarske kompanije Delco Remy (podružnice američkog proizvođača automobilskih komponenti i materijala) 1995.<br />
godine. Kasnije je radio kao <strong>za</strong>mjenik generalnog direktora <strong>za</strong> operativno poslovanje, nadležan <strong>za</strong> prodaju, nabavku i<br />
operativne poslove. Godine 1998. prešao je na poziciju finansijskog direktora <strong>za</strong> Evropu, gdje je bio <strong>za</strong>dužen <strong>za</strong> finansijsko<br />
poslovanje i akvizicije <strong>za</strong> Evropu. Kasnije je postao finansijski direktor i generalni direktor joint venture kompanija<br />
Delco Remy i Hitachi. Od aprila 2003. godine je finansijski direktor segmenta servisa fiksne mreže u Magyar <strong>Telekom</strong>-u,<br />
kasnije T-Com. Uloga mu je 2006. godine proširena na mrežne i IT poslove. Od januara 2008.godine je na poziciji direktora<br />
<strong>za</strong> planiranje i kontroling Grupe u Magyar <strong>Telekom</strong> Grupi. Član je Odbora direktora MakTel-a i kompanije TMMK.<br />
Melinda S<strong>za</strong>bo<br />
Melinda S<strong>za</strong>bo rođena je u Budimpešti, 1971.godine. Diplomirala je na Fakultetu <strong>za</strong> trgovinu i ugostiteljstvo<br />
Thomas Panhans<br />
1994.godine, a <strong>za</strong>tim je dobila i drugi bečelor stepen u marketing na Fakultetu <strong>za</strong> Inostranu trgovinu 1997.<br />
Tomas Panhans rođen je u Aschaffenburg/Njemačka 1970.godine. Završio je poslovne studije Politehničkog Univerziteta<br />
u Würzburg-u 1994.godine sa specijali<strong>za</strong>cijom marketinškog i medijskog/informacionog menadžmenta.<br />
godine. Master studije <strong>za</strong>vršila je na WEBSTMBA 2007.godine u oblasti poslovne administracije.<br />
Počela je da radi <strong>za</strong> Westel Mobile Co. Ltd. 1999.godine kao menadžer marketinga. Tokom proteklih 10 godina<br />
vodila je različite projekte u oblasti korisničkog marketinga. Nakon nekoliko dobrih pote<strong>za</strong> u karijeri,<br />
Tokom 1997. godine se priključio Deutsche <strong>Telekom</strong> –u, nakon rada u marketingu različitih IT kompanija. Njegova<br />
međunarodna karijera je počela tokom 2001.godine u sektoru marketinga Slovak <strong>Telekom</strong>-a. Tokom 2005.godine,<br />
unaprijeđena je na mjesto <strong>za</strong>mjenika direktora marketinga 2005.godine. Od januara 2008.godine bila je <strong>za</strong>mjenik<br />
direktora marketinga u jedinici <strong>za</strong> korisnike u Magyar <strong>Telekom</strong>u, odgovorna <strong>za</strong> brenodove T-Home i T-Mobile.<br />
priključio se Magyar <strong>Telekom</strong>-u kao viši savjetnik <strong>za</strong> razvoj novog biznisa, te je <strong>za</strong> to vrijeme je predvodio projekat lansiranja<br />
T-Com and T-Mobile brendova u Crnoj Gori). Tokom 2007.godine Tomas Panhans se vratio u T-Home Njemačka,<br />
Imenovana je <strong>za</strong> direktora direkcije <strong>za</strong> korisnički marketing, a to je stupilo na snagu 1. jula 2010.godine. Ona je<br />
gdje je radio na komercijalnom upravljanju IPTV. Od 1.aprila 2010. godine je na poziciji regionalnog menadžera <strong>za</strong><br />
član odbora <strong>za</strong> nadzor kompanije Origo Media and Communication Services Plc. (članica telekom grupe) od<br />
Crnu Goru.<br />
avgusta 2010.godine.<br />
8 9<br />
Naša misija / Naša vizija Našim akcionarima
Menadžment komitet<br />
Crnogorskog <strong>Telekom</strong>a<br />
Predsjednik menadžment komiteta i izvršni direktor, Rüdiger Schulz<br />
Zamjenik izvršnog direktora i Direktor Sektora <strong>za</strong> brigu o korisnicima, Slavoljub Popadić<br />
Direktor marketinga, Jason King<br />
Direktor Sektora <strong>za</strong> razvoj strategije i biznisa, Vuk Gojnić<br />
Direktor Sektora <strong>za</strong> ljudske resurse, Endre Horanyi<br />
Direktor Sektora <strong>za</strong> tehniku, Eva Ulićević<br />
Direktor Sektora <strong>za</strong> finansije, Manfred Knapp<br />
Direktor Sektora <strong>za</strong> korporativne poslove, Vladimir Beratović<br />
Direktor Sektora prodaje, Milija Zeković<br />
Rüdiger Schulz, Izvršni direktor i Predsjednik Menadžment komiteta<br />
Rudiger Schulz, biznis lider koji posjeduje međunarodno iskustvo, <strong>za</strong>vršio je svoje studije elektroinženjerstva na<br />
Univerzitetu u Hamburgu a studije biznis menadžmenta na Univerzitetu u Koblenzu. Karijeru je otpočeo službom<br />
u njemačkoj ratnoj mornarici kao glavni inženjer na brodu, nakon čega se pridružio grupi Deutsche <strong>Telekom</strong>,<br />
1991.godine. Na samom početku bio je odgovoran <strong>za</strong> tehnološke platforme, a kasnije <strong>za</strong> marketing i prodaju u<br />
rezidencijalnom i korporativnom segment. Godine 2005. otpočeo je raditi <strong>za</strong> T-Systems kao viši izvršni potpredsjednik<br />
<strong>za</strong> poslovne korisnike i velika preduzeća u sjeveroistočnoj regiji Njemačke, jedan od šest u Njemačkoj,<br />
i razvijao svoje iskustvo u oblasti IT-a. U novembru 2006.godine pridružio se Slovak <strong>Telekom</strong>u, preuzimajući<br />
poziciju višeg izvršnog potpredsjednika <strong>za</strong> marketing, prodaju i tehnologiju/ COO, i bio član izvršnog<br />
menadžment odbora koji je bio odgovoran <strong>za</strong> portfolio proizvoda i usluga T-Com-a u segmentima poslovnih i rezidencijalnih<br />
korisnika i veleprodaje. Od jula 2010.godine, nakon spajanja Slovak <strong>Telekom</strong>a i T-Mobile-a u jednu<br />
kompaniju – Slovak <strong>Telekom</strong>, on je imenovan direktora mreže i IT-a.<br />
Slavoljub Popadić, Zamjenik izvršnog direktora i Direktor Sektora <strong>za</strong> brigu o korisnicima<br />
Rođen je 1965. godine. Diplomirao je elektroniku i telekomunikacije na Univerzitetu Crne Gore. Započeo je karijeru<br />
1991. godine u Republičkom sekretarijatu <strong>za</strong> razvoj, u Podgorici, prvo kao glavni inženjer <strong>za</strong> mreže i sistem,<br />
a potom kao rukovodilac <strong>za</strong> razvoj mreže i IT sistema u državnim institucijama Crne Gore. Godine 2001. počeo je<br />
da radi u <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> Grupi kao izvršni direktor Interneta Crna Gora. U aprilu 2005. godine, nakon što je<br />
<strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> postao dio Magyar <strong>Telekom</strong>-a, postao je direktor Grupe <strong>za</strong> razvoj mreže i član Menadžment<br />
komiteta Crnogorskog <strong>Telekom</strong>a. U avgustu 2006. godine imenovan je <strong>za</strong> izvršnog direktora Crnogorskog<br />
<strong>Telekom</strong>a, nadležnog <strong>za</strong> segment fiksnih servisa u Kompaniji (T-Com). 2008. godine je postao član Odbora <strong>za</strong><br />
međunarodni marketing T-Com-a. Od decembra 2008. godine je potpredsjednik Menadžment komiteta, a od<br />
maja 2009.godine, nakon formalnog spajanja u jednu kompaniju, počeo je da radi kao izvršni direktor spojene<br />
kompanije. Tokom <strong>2011.</strong> godine <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> dodatno je izmijenio korporativno upravljanje i gospodin<br />
Popadić imenovan je <strong>za</strong> Direktora jedinice <strong>za</strong> brigu o korisnicima i <strong>za</strong>mjenika izvršnog direktora.<br />
Jason King, Direktor marketinga<br />
Jason King, rođen 1974.godine, ima master diplomu u oblasti međunarodnog marketinga Univerziteta<br />
Strathclyde u Glazgovu, Ujedinjeno Kraljevstvo. Ima nekoliko godina iskustva u marketingu u oblasti tehnologije<br />
u Evropi (nordijske zemlje, jugoistočna Evropa, Ujedinjeno Kraljevstvo), a u Sjevernoj Americi u oblastima softvera,<br />
tehnologije i telekomunikacija. Njegova karijera podrazumijeva rad i u privatnim i u javnim kompanijama,<br />
pri čemu drugo navedeno uključuje vođenje prodaje i marketinga u Vodafone (Oskar) i menadžer <strong>za</strong> Apple, obje<br />
pozicije u Republici Češkoj. Prije nego je postavljen <strong>za</strong> direktora marketinga u aprilu 2010. godine, radio je u<br />
Spatial View, lideru u 3D tehnologiji gdje je vodio prodaju i marketing <strong>za</strong> cijeli svijet. Od aprila 2010. radi kao<br />
direktor marketinga CT.<br />
10 11<br />
Naša misija / Naša vizija Našim akcionarima
Vuk Gojnić, Direktor Sektora <strong>za</strong> razvoj strategije i biznisa<br />
Vuk Gojnić rođen je 1978.godine. Diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu u Podgorici 2003.godine. Karijeru<br />
je <strong>za</strong>počeo 1997. godine kao jedan od osnivača i urednika crnogorskog vebsajta Cafe del Montenegro. Od<br />
1998.godine radio je kao sistemski inženjer u Internetu Crna Gora, a 2001.godine unaprijeđen je u menadžera<br />
Sektora <strong>za</strong> razvoj i održavanje sistemskih platformi. Godine 2003. počeo je da radi u Laboratoriji <strong>za</strong> telekomunikacije<br />
pri Elektrotehničkom fakultetu u Ljubljani. Nakon što je Magyar <strong>Telekom</strong> preuzeo <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong>,<br />
dolazi na mjesto menadžera, a kasnije direktora <strong>za</strong> razvoj fiksnih širokopojasnih mreža i usluga u Crnogorskom<br />
<strong>Telekom</strong>u. Godine 2008 diplomira na IEDC – Škola <strong>za</strong> menadžment u Bledu u Sloveniji, gdje stiče titulu MBA.<br />
Od kraja 2009.godine do početka 2010. godine obavlja funkciju vršioca dužnosti tehničkog direktora u Crnogorskom<br />
<strong>Telekom</strong>u. U junu 2010. postavljen je <strong>za</strong> direktora Jedinice <strong>za</strong> razvoj biznisa i strategiju u Crnogorskom<br />
<strong>Telekom</strong>u.<br />
Manfred Knapp, Direktor Sektora <strong>za</strong> finansije<br />
Manfred Knapp rođen je 1955.godine u Frankfurtu/Main u Njemačkoj. Diplomirao je Biznis administraciju i<br />
menadžment. Prije nego što je počeo da radi <strong>za</strong> Deutsche <strong>Telekom</strong> Grupu 1997. godine, Manfred Knapp je<br />
pokrivao nekoliko viših pozicija u kontrolingu i finansijskom menadžmentu u različitim privrednim djelatnostima,<br />
gdje je stekao široko iskustvo iz menadžmenta u svim oblastima<br />
finansijskog menadžementa, merdžerima i akvizicijama kao i menadžmentu preokreta. G-din. Knapp je počeo<br />
da radi <strong>za</strong> Deutsche <strong>Telekom</strong> 1997. godine. Godine 1998. je prešao u Wind, italijanski mobilni operator, na<br />
mjesto direktora kontrolinga. Od 1999. godine upravljao je sektorom kontrolinga u Deutsche <strong>Telekom</strong> Carrier<br />
Services Business. U 2001. godini se pridružio Slovak <strong>Telekom</strong>u kao direktor kontrolinga i <strong>za</strong>mjenik finansijskog<br />
direktora. Od 1. maja 2009. godine odgovoran je <strong>za</strong> oblast finansija u Crnogorskom <strong>Telekom</strong>u kao finansijski<br />
direktor.<br />
Endre Horanyi, Direktor Sektora <strong>za</strong> ljudske resurse<br />
Endre Horanyi je prethodno bio HR partner Jedinice <strong>za</strong> rad sa poslovnim korisnicima u Magyar <strong>Telekom</strong>u. Prema<br />
organi<strong>za</strong>cionom modelu MT, bio je <strong>za</strong>dužen <strong>za</strong> više od 4.000 službenika. Sa te pozicije g-din Horanyi je prešao u<br />
Magyar <strong>Telekom</strong> 2003. godine. Njegov profesionalni razvoj u oblasti upravljanja ljudskim resursima uglavnom se<br />
odnosi na karijeru u MT. Od 2003.godine do sada pokrivao je nekoliko radnih mjesta ve<strong>za</strong>nih <strong>za</strong> funkciju ljudskih<br />
resursa kao što je: viši rukovodilac sektora <strong>za</strong> operativni razvoj ljudskih resursa, rukovodilac sektora <strong>za</strong> operativni<br />
razvoj ljudskih resursa, direktor <strong>za</strong> ljudske resurse u jedinici <strong>za</strong> mobilno poslovanje i najnovija pozicija: HR partner<br />
jedinice <strong>za</strong> rad sa korisnicima. Od juna 2010. radi kao direktor Jedinice <strong>za</strong> ljudske resurse u Crnogorskom<br />
<strong>Telekom</strong>u.<br />
Vladimir Beratović, Direktor Sektora <strong>za</strong> korporativne poslove<br />
Rođen je 1970. u Podgorici. Diplomirao je međunarodni menadžment, a trenutno je na postdiplomskim studijama.<br />
Njegova gotovo 16-godišnja karijera u telekomunikacijama <strong>za</strong>počela je u crnogorskom operatoru mobilne<br />
telefonije Promonte (današnji Telenor). Posljednjih 10 godina u Telenoru obavljao je različite direktorske funkcije<br />
i bio je član top menadžmenta. Telenor je napustio sa pozicije direktora direkcije <strong>za</strong> korporativne poslove,<br />
<strong>za</strong>dužen <strong>za</strong> odnose sa vladom, pravne i regulatorne poslove, interkonekciju i veleprodaju, i korporativnu komunikaciju.<br />
Njegova karijera u Crnogorskom <strong>Telekom</strong>u <strong>za</strong>počela je 1. septembra, 2010.godine, na mjestu savjetnika<br />
predsjednika Odbora. Za direktora jedinice <strong>za</strong> korporativne poslove imenovan je 1. novembra, 2010. godine.<br />
Eva Ulićević, Direktor Sektora <strong>za</strong> tehniku<br />
Rođena je 1970. godine. Diplomirala je i magistrirala matematičke nauke. Započela je karijeru 1993. Godine<br />
na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta Crne Gore u Podgorici, kao asistent profesora. Od 1996.<br />
godine radila je u ProMonte GSM Podgorica kao <strong>za</strong>mjenik direktora <strong>za</strong> informacione tehnologije. Godine 2000.<br />
angažovana je kao vođa tima na Projektu <strong>za</strong> akademsku inicijativu Oracle, dok je 2001. godine radila u SEMA<br />
(LHS) Communications Systems Inc, u Majamiju, Florida, SAD, kao viši inženjer analitičar softvera <strong>za</strong> BSCS. Od<br />
2002. godine u Crnogorskom <strong>Telekom</strong>u radi na nekoliko direktorskih pozicija: direktor <strong>za</strong> IT T-Mobile-a, direktor<br />
<strong>za</strong> IT Crnogorskog <strong>Telekom</strong>a (2005.godine), a trenutno je direktor Jedinice <strong>za</strong> tehniku u Crnogorskom <strong>Telekom</strong>u<br />
(od 2006 godine).<br />
Milija Zeković, Direktor Sektora prodaje<br />
Rođen je 1971. godine. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, Univerzitet Crne Gore. Nakon<br />
<strong>za</strong>vršetka studija 1995. Godine <strong>za</strong>počeo je karijeru u preduzeću “Kartonka”, u Podgorici, gdje je radio kao<br />
menadžer proizvodnje i prodaje. 2000. godine počeo je da radi kao menadžer prodaje u T-Mobile-u (tadašnji<br />
Monet). U 2006. godini postao je direktor prodaje <strong>za</strong> rezidencijalne korisnike i mala i srednja preduzeća. U julu<br />
2008. godine imenovan je <strong>za</strong> direktora jedinice prodaje u Crnogorskom <strong>Telekom</strong>u.<br />
12 13<br />
Naša misija / Naša vizija Našim akcionarima
Uvod<br />
Opšte informacije<br />
<strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> (CT) je najveća telekomunikaciona kompanija u Crnoj Gori. Pruža kompletan spektar fiksnih, mobilnih i Internet<br />
telekomunikacionih usluga na crnogorskom tržištu.<br />
<strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> je glavni provajder fiksne telefonije u Crnoj Gori i on pruža usluge na lokalnom, nacionalnom i<br />
međunarodnom nivou, uključujući i iznajmljivanje linija i mrežu <strong>za</strong> prenos podataka.<br />
1. aprila 2005. godine, Magyar <strong>Telekom</strong> je kupio 76,53% akcijskog kapitala u Crnogorskom <strong>Telekom</strong>u.<br />
Deutsche <strong>Telekom</strong> je većinski vlasnik Magyar <strong>Telekom</strong>-a sa vlasništvom od 59,21% akcija. Deutsche <strong>Telekom</strong> i Magyar <strong>Telekom</strong><br />
posjeduju brojne kompanije podružnice širom svijeta sa kojima <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> ostvaruje redovne transakcije. Detalji o tim<br />
transakcijama prika<strong>za</strong>ni su u finansijskim izvještajima kompanije, u Napomeni 32.<br />
Tokom prethodnih šest godina, glavni operativni ciljevi Crnogorskog <strong>Telekom</strong>a bili su <strong>za</strong>vršetak digitali<strong>za</strong>cije fiksne telefonske<br />
mreže i povećanje kapaciteta i pouzdanosti mreže <strong>za</strong> prenos podataka, i na taj način stvaranje uslova <strong>za</strong> veći broj pretplatnika<br />
širokopojasnih i govornih servisa. Stopa digitali<strong>za</strong>cije je do kraja 2007. godine dostigla 100%, a pokrivenost ADSL-om je dostigla<br />
preko 96% PSTN korisničke baze do kraja <strong>2011.</strong> godine.<br />
U 2006. godini lansirani su brendovi T-Com i T-Mobile, a u decembru 2007. godine <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> pustio je u rad IPTV servis.<br />
T-Mobile Crna Gora je na crnogorsko tržište mobilne telefonije ušao kao drugi operater i na kraju <strong>2011.</strong> imao je udio na tržištu mobilne<br />
telefonije (SIM kartica) od 34.7%. Od osnivanja 2000. godine, T-Mobile je uvijek nudio inovativne i napredne servise crnogorskom<br />
tržištu, doživljavajući dinamičan rast.<br />
T-Mobile koristi sve napredne tehnologije, kao što su UMTS, HSDPA, GPRS i EDGE. 3G mreža puštena je u rad 2007. godine.<br />
1. maja 2009. godine <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> a.d., T-Mobile Crna Gora d.o.o. i Internet Crna Gora d.o.o. su pravno integrisani u jednu<br />
kompaniju, <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> a.d. Na tržištu se usluge nude pod brendovima T-Com i T-Mobile.<br />
14 15<br />
Naša misija / Naša vizija Uvod
Konkurencija<br />
Regulatorni ambijent<br />
T-Com<br />
U 2007.godini na crnogorsko tržište telekomunikacija pojavio se<br />
treći mobilni operator, kao jedan od licenciranih operatora <strong>za</strong> razvoj<br />
i eksploataciju mreže <strong>za</strong>snovane na WiMAX tehnologiji. Tokom<br />
2008. godine taj operator pustio je u rad fiksnu telefoniju i servise<br />
širokopojasnog Interneta.<br />
Do kraja <strong>2011.</strong> godine, samo su 3 od 10 licenciranih VoIP operatora<br />
počeli sa radom. Potpisani su sporazumi o interkonekciji/<br />
pristupu sa njima. Shodno ovim ugovorima, ponuđeni su odlazni<br />
pozivi korisnicima CT-a preko usluga odabira provajdera i besplatnih<br />
telefonskih razgovora.<br />
Devet licenci <strong>za</strong> MMDS (Multichannel Multipoint Distribution Service)<br />
i kablovsku televiziju (CATV) su dodijeljene u 2007. godini.<br />
Prve ponude širokopjasnih internet servisa su se pojavile na tržištu<br />
u poslednjem kvartalu 2009. godine.<br />
Podzemnu infrastrukturu Crnogorskog <strong>Telekom</strong>a trenutno koristi<br />
konkurencija, ali u ograničenom obimu.<br />
U segmentu veleprodaje razvija se jaka konkurencija.<br />
U <strong>2011.</strong>godini, <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> uspio je da poveća svoj udio<br />
na tržištu pretplatničke televizije <strong>za</strong> više od 4%, ostvarivši time<br />
udio od 41%.<br />
U septembru 2009.godine <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> pustio je u<br />
komercijalni rad servise VoIP (glas preko IP mreže) <strong>za</strong> poslovne<br />
korisnike, uz upotrebu platforme IP Centrex.<br />
<strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> ušao je na crnogorsko tržište informacionih<br />
i komunikacionih tehnologija (ICT) u oktobru 2010.godine, predstavljanjem<br />
svog rješenja Integris <strong>za</strong> poslovne korisnike.<br />
T-Mobile<br />
T- Mobile otpočeo je svoje komercijalne aktivnosti kao drugi<br />
pružalac mobilnih telekomunikacionih usluga u Crnoj Gori 2000.<br />
godine, četiri godine nakon što je prvi mobilni operator otpočeo<br />
aktivnosti na crnogorskom tržištu. U 2007. godini na crnogorsko<br />
tržište ušao je treći operator.<br />
Tokom <strong>2011.</strong> godine T-Mobile smanjio je svoj udio na tržištu SIM<br />
kartica <strong>za</strong> 2,3 procentna poena na 34,7%, a razlog tome jeste<br />
smanjeno pripejd tržište. Međutim, T-Mobile ostao je lider na<br />
tržištu u segmentu postpejda sa 40,9% tržišnog udjela.<br />
Konkurencija u pružanju usluga mobilne telefonije je izuzetno<br />
jaka i pokreću je cijene, tarifne opcije, subvencionisani telefonski<br />
aparati i pokrivenost, kao i kvalitet i portfolio ponuđenih usluga.<br />
T-Mobile ima <strong>za</strong> cilj da poveća svoj udio na tržištu tako što će uvesti<br />
cjenovne planove usmjerene na korisničke segmente, stalno<br />
imati u ponudi atraktivne mobilne aparate, eksploatisati sinergiju<br />
Deutsche <strong>Telekom</strong>a i poboljšati postojeće odnose sa korisnicima<br />
i učešće u život <strong>za</strong>jednice kroz sponzorisanje važnih društvenih,<br />
kulturnih, sportskih i obrazovnih događaja.<br />
Skorašnji regulatorni ambijent karakteriše sprovođenje <strong>za</strong>kona o elektronskim komunikacijama sa ciljem osiguravanja konkurentnosti na<br />
tržištu. Na osnovu analize tržišta iz 2010. godine, <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong>, kao “značajan tržišni akter”, bio je u obavezi da ponudi pet novih<br />
veleprodajnih proizvoda: Automatsko biranje davatelja usluge (Carrier Pre-Selection), Razve<strong>za</strong>na lokalna petlja (Local Loop Unbundled),<br />
veleprodaja iznajmljenih linija (Wholesale Leased Lines), veleprodaja ADSL-a (Wholesale ADSL) i veleprodajno iznajmljivanje linija<br />
(Wholesale Line Rental). Ovo je <strong>za</strong>htijevalo tehničke pripreme <strong>za</strong> pružanje novih servisa, kao i poslovnu orijentaciju ka veleprodajnom<br />
segmentu. Tokom <strong>2011.</strong> godine, novi proizvodi još uvijek nisu bili ponuđeni usljed nedovoljnog interesovanja drugih strana. Jedino<br />
interesovanje je bilo <strong>za</strong> iznajmljivanje telekomunikacione kanali<strong>za</strong>cije. Nacionalna regulatorna agencija je takođe usvojila Pravilnik o<br />
usklađivanju maloprodajnih cijena onih servisa koji se pružaju na fiksnoj lokaciji kao i model troškovnog računovodstva i metodologiju<br />
odvojenog računovodstva. <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> je u obavezi da dostavi prve regulatorne izvještaje do 30. juna 2012. godine. Tokom<br />
<strong>2011.</strong> godine, Nacionalna regulatorna agencija je pokrenula novi proces tržišne analize <strong>za</strong> pet novih značajnih tržišta. U radnim verzijama<br />
dokumenata, prepoznato je da <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> ima značajnu tržišnu moć na četiri tržišta: dva maloprodajna tržišta <strong>za</strong> pozive,<br />
<strong>za</strong> poslovne i rezidencijalne korisnike, koji se pružaju na fiksnoj lokaciji, veleprodajno tržište <strong>za</strong> segment međumjesnih iznajmljenih linija<br />
i veleprodajno tržište o pristupu i poticanju poziva u mobilnoj telefoniji. Standardni pravni ljekovi koji se koriste u Evropskoj uniji, biće<br />
uvedeni Crnogorskom <strong>Telekom</strong>u, osim na tržištu mobilne telefonije na kom će pored mobilnog virtuelnog operatora (MVO) i domaćeg<br />
rominga, biti uvedeno i automatsko biranje davatelja usluge. Na početku <strong>2011.</strong> godine, Nacionalna regulatorna agencija je odredila<br />
operatore <strong>za</strong> univer<strong>za</strong>lne servise (US): Telenor <strong>za</strong> pozive i pristup Internetu na fiksnim lokacijama i MCA (operator iz Slovenije) <strong>za</strong> US Univer<strong>za</strong>lnog<br />
telefonskog imenika i Univer<strong>za</strong>lne službe <strong>za</strong> davanje informacija korisnicima. US je komercijalno pušten u rad tokom trećeg<br />
kvartala <strong>2011.</strong> godine, ali bez značajnog interesovanja od strane korisnika <strong>za</strong> US servis (naročito <strong>za</strong> govorne servise i pristup Internetu).<br />
Javne govornice <strong>za</strong> univer<strong>za</strong>lne servise su uklonjene iz njihovog djelokruga. Usluga prenosa broja je komercijalno <strong>za</strong>početa 1. decembra.<br />
Tokom prvog mjeseca nakon puštanja usluge, poka<strong>za</strong>lo se da je oko 50% prenešenih brojeva prenešeno na mrežu Crnogorskog<br />
<strong>Telekom</strong>a (U pitanju je samo T-Mobile dok <strong>za</strong> prenos brojeva u fiksnom segmentu nije postojalo interesovanje).<br />
Mobilni operatori su <strong>za</strong>vršili registraciju pripejd korisnika do 15. januara 2012. godine i trajno su deaktivirali neregistrovane korisnike.<br />
Regulatorne nadoknade<br />
Nakon uvođenja novog regulatornog režima, <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> plaća naknade <strong>za</strong> nadzor tržišta, numeraciju i korišćenje radio<br />
frekvencija. Te naknade su više nego one koje su se prethodno koristile dok je stari <strong>za</strong>kon bio na snazi kada je plaćano 1% od bruto<br />
prihoda.<br />
Odabir provajdera<br />
Automatsko biranje davatelja usluge već je bilo uključeno u verziji Referentne ponude <strong>za</strong> interkonekciju (RIO). U skladu sa odlukom<br />
Nacionalne regulatorne agencije o određivanju Crnogorskog <strong>Telekom</strong>a kao značajnog tržišnog aktera, novi RIO podrazumijeva takođe<br />
automatsko biranje davatelja usluge.<br />
Samo tri operatora su potpisala dogovor o interkonekciji sa <strong>Crnogorski</strong>m <strong>Telekom</strong>om uključujući i odabir provajdera.<br />
Dijeljenje infrastrukture<br />
RIO takođe definiše uslove kolokacije <strong>za</strong> potrebe interkonekcije koja je ostvarena u prostorijama Crnogorskog <strong>Telekom</strong>a. Ovo uključuje<br />
iznajmljivanje prostora u zgradama, tornjevima i kanalima.<br />
RIO uslovi su važeći samo <strong>za</strong> operatore koji traže interkonekcioni pristup, dok je korišćenje infrastrukture od strane operatora <strong>za</strong> druge<br />
svrhe predmet komercijalnih pregovora. Pored RIO-a Referentna ponuda <strong>za</strong> pristup razve<strong>za</strong>noj lokalnoj petlji (RUO) definiše uslove kolokacije<br />
<strong>za</strong> svrhu korišćenja infrastrukture od strane drugih firmi, uključujući iznajmljivanje prostora <strong>za</strong> kolokaciju u prostorijama Crnogorskog<br />
<strong>Telekom</strong>a i kanalske infrastrukture.<br />
Terminacija poziva<br />
Naknada <strong>za</strong> terminaciju fiksnih poziva (FTR) izmijenjena je u novembru <strong>2011.</strong> godine odlukom Nacionalne regulatorne agencije o<br />
određivanju Crnogorskog <strong>Telekom</strong>a kao značajnog tržišnog aktera. Definisana cijena od 1,88 centi po minutu <strong>za</strong> jednu tranzitnu terminaciju<br />
i 1,59 centi po minutu <strong>za</strong> lokalnu terminaciju, uvedena je tokom aprila <strong>2011.</strong> godine, dok su u novembru <strong>2011.</strong> godine bile nove<br />
definisane cijene od 1,07 centi po minutu <strong>za</strong> jednu tranzitnu terminaciju i 0,93 centi po minutu <strong>za</strong> lokalnu terminaciju .<br />
Naknada <strong>za</strong> terminaciju mobilnih poziva (MTR) izmijenjena je u novembru 2010. godine odlukom Nacionalne regulatorne agencije.<br />
Definisana cijena od 8,5 centi po minutu uvedena je tokom aprila <strong>2011.</strong> godine, dok je nova cijena od 7,06 centi po minutu uvedena u<br />
novembru <strong>2011.</strong> godine.<br />
Budući regulatorni razvoj<br />
Nadležno ministarstvo najavilo je radove na novom <strong>za</strong>konu u kojem će se primjeniti okvir iz Evropske Unije iz 2009. godine.<br />
Crna Gora i Evropska Unija<br />
Crna Gora je podnijela <strong>za</strong>htjev <strong>za</strong> članstvo u Evropskoj Uniji u decembru 2008. godine i 15. decembra 2010. godine dobila je status<br />
kandidata. Preporuke koje su iznešene u mišljenju Komisije su ispunjene i u junu 2012. godine, Crna Gora očekuje početak pregovora<br />
sa Evropskom Unijom.<br />
16 17<br />
Naša misija / Naša vizija Uvod
Ljudski resursi<br />
Održivo poboljšanje poslovanja<br />
Na putu ka poslovnoj izvrsnosti, <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> u kontinuitetu ulaže velike napore da optimizuje organi<strong>za</strong>cionu strukturu, poveća<br />
poslovnu efikasnost kao i ukupan konkurentni potencijal na tržištu. Sva poboljšanja koja su uvedena <strong>2011.</strong> godine <strong>za</strong> rezultat su imala<br />
visok nivo <strong>za</strong>dovoljstva <strong>za</strong>poslenih i njihovu posvećenost, što su doka<strong>za</strong>le i ankete <strong>za</strong> <strong>za</strong>poslene tokom godine.<br />
Sektor ljudskih resursa uspio je da poveća ukupnu efikasnost procesa u kompaniji, da uvede nove šeme <strong>za</strong> bonuse, razvije nove poslovne<br />
alatke <strong>za</strong> upravljanje ljudskim resursima kao i da uspješno poboljša ukupno <strong>za</strong>dovoljstvo i motivaciju <strong>za</strong>poslenih.<br />
Novi HR servisi<br />
Tokom <strong>2011.</strong> godine, uspješno je puštena u rad Menadžment akademija Crnogorskog <strong>Telekom</strong>a kao novi HR servis. Menadžment<br />
akademija predstvlja prvi sveobuhvatni i sistematski razvojni program <strong>za</strong> sve menadžere. Ima <strong>za</strong> cilj „Jedan liderski stil“ koji bi bio standard<br />
<strong>za</strong> menadžment kompanije i uvodi mnoge najnovije inicijative na polju menadžmenta i liderstva.<br />
Takođe, uspješno je pušten i program upravljanja stresom radi sprječavanja sindroma izgaranja (burnout), koji predstavlja potpuno novi<br />
način da se pomogne <strong>za</strong>poslenima u smislu balansiranja između posla i privatnog života.<br />
Elektronski HR<br />
U cilju dalje optimi<strong>za</strong>cije operativne i poslovne podrške koju sektor ljudksih resursa pruža kompaniji, razvijeno je nekoliko novih i naprednih<br />
alata <strong>za</strong> komunikaciju i poslovanje, kao što su: elektronska platna lista (kao prva kompanija u crnogorskom poslovnom okruženju);<br />
elektronsko praćenje vremena provedenog na poslu (e-time sheet); IT alat <strong>za</strong> PPR (<strong>za</strong> mjerenje potencijala i učinka); HR veb stranica <strong>za</strong><br />
menadžere i Ulica povoljnosti (Street of Benefits) - veb stranice posebno napravljene <strong>za</strong> <strong>za</strong>poslene koje sadrže informacije o različitim<br />
povoljnostima.<br />
Organi<strong>za</strong>cioni razvoj i osnaživanje izvrsnosti usluge<br />
Kako bi se poboljšala međusektorska saradnja, sektor <strong>za</strong> ljudske resurse organizovao je mnoge radionice <strong>za</strong> izgradnju timova, a kako<br />
bi poboljšao kulturu pružanja usluge organozovao je i Dan u poslovnici/Dan u centru <strong>za</strong> telefonski kontakt sa korisnicima/Dan <strong>za</strong> instalacije,<br />
kada je više od 80% menadžera Crnogorskog <strong>Telekom</strong>a provelo dan u poslovnici, u kontakt centru, a takođe pomagali tokom<br />
instalacija.<br />
Upravljanje anketama i kultura u kompaniji<br />
<strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> stavlja snažan akcenat na <strong>za</strong>dovoljstvo <strong>za</strong>poslenih i na to da CT učini što privlačnijim poslodavcem na crnogorskom<br />
tržištu rada. Sektor ljudskih resursa pokrenuo je i sproveo nekoliko korektivnih mjera ve<strong>za</strong>nih <strong>za</strong> <strong>za</strong>dovoljstvo <strong>za</strong>poslenih i poboljšanje<br />
radnog okruženja.<br />
18 19<br />
Naša misija / Naša vizija Human resources
Društvena odgovornost<br />
Kao jedna od vodećih kompanija u zemlji, <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> ima <strong>za</strong> cilj da bude uključen u sve sfere koje su važne <strong>za</strong> crnogorsko<br />
društvo. Pored toga što našim korisnicima pružamo telekomunikacione servise na najvišem nivou, takođe vidimo našu ulogu u aktivnom<br />
i trajnom doprinosu razvoju društva u okviru kojeg poslujemo i čiji smo dio.<br />
Oblasti na koje se fokusiramo su razvoj informacionog društva, <strong>za</strong>štita životne sredine i razvoj lokalne <strong>za</strong>jednice, kroz podršku projektima<br />
i saradnju sa neprofitnim organi<strong>za</strong>cijama i institucijama u oblasti kulture, sporta, obrazovanja, ljudskih prava itd.<br />
Tokom <strong>2011.</strong> godine, <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> je postao učesnik najveće svjetske inicijative <strong>za</strong> uvođenje društveno odgovornog poslovanja -<br />
Globalni dogovor Ujedinjenih nacija. Globalni dogovor Ujedinjenih nacija je prvenstveno posvećen usaglašavanju sa deset univer<strong>za</strong>lnih<br />
principa u poslovnim aktivnostima širom svijeta. Ovi principi su iz oblasti ljudskih prava, radnih odnosa, <strong>za</strong>štite životne okoline i borbe<br />
protiv korupcije.<br />
20 21<br />
Naša misija / Naša vizija Korporativna odgovornost
5. godišnjica T brenda u Crnoj Gori<br />
U septembru <strong>2011.</strong> godine, <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> je proslavio<br />
5. godišnjicu T-brendova u Crnoj Gori. Kao poklon crnogorskoj<br />
javnosti i korisnicima, organizovano je pet koncerata na otvorenom<br />
gdje je gostovalo pet međunarodnih zvijezda.<br />
Razvoj informacionog društva u Crnoj Gori<br />
Kao vodeća kompanija u zemlji na polju širokopojasnih usluga,<br />
<strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> ima odgovornost da bude prvi partner države<br />
na putu da ona postane informaciono društvo. Da bi omogućili da<br />
Internet postane dio svakodnevnog života <strong>za</strong> većinu crnogorskih<br />
građana, kompanija je pokrenula nekoliko projekata u partnerstvu<br />
sa nadležnim organima i organi<strong>za</strong>cijama -<br />
Vladom Crne Gore, obrazovnim institucijama, nevladinim organi<strong>za</strong>cijama,<br />
itd.<br />
Već petu <strong>godinu</strong> <strong>za</strong> redom, <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong>, putem ADSL-a,<br />
omogućava besplatan Internet pristup svim osnovnim i srednjim<br />
školama u zemlji. Tokom <strong>2011.</strong> godine, 150 crnogorskih škola je<br />
iskoristilo ovu pogodnost. Ovaj projekat sproveden je u saradnji sa<br />
Ministarstvom prosvjete i nauke.<br />
Tokom <strong>2011.</strong> godine, <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> je crnogorskim<br />
građanima i inostranim posjetiocima omogućio besplatno<br />
korišćenje usluge bežičnog Interneta (WiFi) na približno 20<br />
lokacija širom zemlje uključujuci i teritorije nacionalnih parkova.<br />
U saradnji sa Nacionalnim parkovima Crne Gore, kompanija će<br />
nastaviti da pruža uslugu bežičnog Interneta (WiFi) na lokacijama<br />
u nacionalnim parkovima, sa ciljem pružanja ugodnijeg boravka<br />
tokom divljenja prirodnim ljepotama.<br />
Sport, muzika i kultura pokreću ljude<br />
U okviru kompanijske strategije sponzorstva, sport ima posebno<br />
mjesto jer je važno polje <strong>za</strong> razvoj zdravog, modernog i naprednog<br />
društva.<br />
T-Com je zlatni sponzor crnogorske fudbalske reprezentacije i<br />
generalni sponzor T-Com Prve crnogorske fudbalske lige. Pored<br />
ovog, tokom <strong>2011.</strong> godine, T-Com je nastavio da pruža podršku<br />
fudbalskoj ligi u osnovnim školama - T-Com dječji kup.<br />
Već devetu <strong>godinu</strong> <strong>za</strong> redom, T-Mobile je sponzor ženskog<br />
rukometnog tima Budućnost, jednog od najuspješnijih sportskih<br />
timova u zemlji.<br />
Kompanija takođe sponzoriše muziku, pošto se muzika smatra<br />
univer<strong>za</strong>lnim jezikom <strong>za</strong> sve generacije i kao takva je savršena<br />
<strong>za</strong> isticanje našeg slogana “Podijeli doživljaj” i pruža velike<br />
mogućnosti <strong>za</strong> ne<strong>za</strong>boravne momente <strong>za</strong> dijeljenje.<br />
Na polju kulture, <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> je ušao u partnerstvo sa<br />
nekoliko organi<strong>za</strong>cija sa ciljem podrške različitim projektima, sa<br />
fokusom na omladinu i obrazovanje.<br />
Tokom <strong>2011.</strong> godine, <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> je postao zvanični<br />
partner sa Gradskim pozorištem u Podgorici čime je pomogao<br />
ovoj instituciji da obilježe 60. godišnjicu kroz ponudu novih i<br />
uzbudljivih predstava mlađoj publici.<br />
Kompanije ja takođe bila i glavni sponzor međunarodnog festivala<br />
dokumentarnog filma u Podgorici, <strong>Telekom</strong> Underhill fest-a, gdje<br />
je prika<strong>za</strong>na serija koncerata, filmskih projekcija i predavanja.<br />
Pored toga, kompanija sarađuje sa većim brojem nevladinih organi<strong>za</strong>cija<br />
koje štite interese ljudi sa posebnim potrebama kao i sa<br />
organi<strong>za</strong>cijama koje rade na razvoju civilnog društva u Crnoj Gori.<br />
Kompanija je takođe pružila podršku lokalnoj <strong>za</strong>jednici i <strong>za</strong>jedno<br />
sa svojim <strong>za</strong>poslenim organizovanla je akciju dobrovoljnog davanja<br />
krvi, u saradnji sa Crvenim krstom Crne Gore i crnogorskim<br />
<strong>za</strong>vodom <strong>za</strong> transfuziju.<br />
Pedeset <strong>za</strong>poslenih <strong>za</strong>jedno sa članovima menadžmenta, dali su<br />
krv i pomogli u podi<strong>za</strong>nju svijesti o činjenici da bi broj dobrovoljnih<br />
davalaca krvi u Crnoj Gori trebao biti dvostruko veći da bi se dostigao<br />
standard koji propisuje Svjetska zdravstvena organi<strong>za</strong>cija.<br />
Takođe, kompanija je Zavodu <strong>za</strong> transfuziju donirala specijalnu<br />
medicinsku opremu, koja je mu je nedostajala.<br />
Zaštita okoline i energetska efikasnost<br />
Tokom <strong>2011.</strong> godine, <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> je uveo različite mjere<br />
sa ciljem smanjenja energetske potrošnje.<br />
U odnosu na prethodnu <strong>godinu</strong>, kompanija je kroz različite mjere<br />
štednje koje su uspješno sprovedene, smanjila potrošnju <strong>za</strong><br />
1,100MWh<br />
U martu <strong>2011.</strong> godine, <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> je učestvovao u<br />
globalnoj kampanji “Čas <strong>za</strong> Zemlju” sa ciljem podi<strong>za</strong>nja svijesti o<br />
klimatskim promjenama. Među svojim korisnicima i <strong>za</strong>poslenim,<br />
kompanija stalno promoviše korišćenje održivih rješenja, npr.<br />
promovisanje računa putem i-mejla, onlajn registracija, itd.<br />
Kompanija je takođe učestvovala u kampanji “Ekološka nit koja<br />
nas povezuje” koju je organizovalo Ministarstvo <strong>za</strong> održivi razvoj<br />
i turi<strong>za</strong>m kao i grupa nevladinih organi<strong>za</strong>cija. Cilj je bio da se<br />
javnost obrazuje i podigne njen nivo svijesti po pitanju <strong>za</strong>štite<br />
okoline i takođe da se promoviše odgovorniji odnos prema prirodi.<br />
Cnogorski <strong>Telekom</strong> posjeduje dvije bazne stanice koje koriste<br />
obnovljive izvore energije. Pomenuta oprema je posljednja riječ<br />
tehnologije i koristi energije sunca i vjetra. Projekat je dio šire kompanijske<br />
incijative o razmatranju tema o globalnom <strong>za</strong>grijavanju i<br />
<strong>za</strong>štiti okoline.<br />
22 23<br />
Naša misija / Naša vizija Korporativna odgovornost
Servisi<br />
Usluge mobilne telefonije<br />
Postpejd<br />
Pripejd<br />
U februaru <strong>2011.</strong> godine, <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> je proširio mobilnu<br />
ponudu <strong>za</strong> poslovne korisnike. Predstavljene su nove tarife, Smart<br />
Team Plus paketi, sa besplatnim minutima uključenim u pretplatu<br />
koji se mogu koristiti prema svim mrežama u Crnoj Gori, <strong>za</strong>tim istu<br />
cijenu <strong>za</strong> sve pozive u Crnoj Gori kao i besplatne pozive između<br />
<strong>za</strong>poslenih u kompaniji.<br />
U novembru <strong>2011.</strong> godine, <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> je poboljšao<br />
Smart Team Plus paket predstavljanjem najpovoljnije cijene <strong>za</strong><br />
SMS – 2 centa kao i prenos neiskorištenih minuta na sljedeće<br />
mjesece.<br />
U isto vrijeme, <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> je preuzeo tržišno vođstvo<br />
u postpejd segmentu mobilne telefonije <strong>za</strong> poslovne korisnike<br />
i održao tu poziciju tokom godine, čime je postao prvi izbor <strong>za</strong><br />
poslovne korisnike.<br />
U septembru <strong>2011.</strong> godine, predstavljene su nove Smart Plus<br />
tarife <strong>za</strong> rezidencijalne korisnike. Kompanija je koristila sličan<br />
pristup kao <strong>za</strong> Smart Team Plus pakete, tj. minuti ka svim crnogorskim<br />
mrežama su uključeni u paket, jedinstvena cijena prema<br />
svim destinacijama u zemlji i najpovoljnija cijena <strong>za</strong> SMS. Uz<br />
to, novi Smart plus paket uključuje i pet f&f (family and friends)<br />
brojeva koji su besplatni u oba smjera, što predstavlja jednistvenu<br />
ponudu na tržištu.<br />
Zahvaljujući novom postpejd portfoliju, <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> je<br />
postao lider u postpejd segmentu mobilne telefonije sa 40,9%<br />
udjela na tržištu na kraju <strong>2011.</strong> godine.<br />
Zajedno sa Smart Team Plus paketom, predstavljene su nove<br />
SMS i Internet opcije:<br />
SMS Unlimited (neograničeni SMS): besplatne SMS poruke u<br />
Crnoj Gori i ka Srbiji <strong>za</strong> samo 3 eura mjesečno.<br />
Internet 5 (250MB Internet saobraćaja na mobilnom telefonu)<br />
i Internet Unlimited (neograničeni pristup Internetu <strong>za</strong> 15 eura<br />
mjesečno).<br />
U novembru <strong>2011.</strong> godine, crnogorskom tržištu predstavljena je<br />
usluga prenosa broja i prema zvaničnim izvještajima regulatorne<br />
agencije, preko 48% korisnika koji su prenijeli broj, odabrali su da<br />
pređu na T-Mobile mrežu.<br />
U martu <strong>2011.</strong> godine, <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> je predstavio<br />
unaprijeđenu Internet ponudu sa besplatnim korišćenjem Fejsbuka<br />
<strong>za</strong> korisnike “Pleme” paketa.<br />
U maju <strong>2011.</strong> godine, lansiran je novi pripejd paket (“Ajmo svi”) –<br />
sa najpovoljnijom cijenom prema svim mrežama <strong>za</strong> pet odabranih<br />
brojeva i dodatno besplatni pozivi prema jednom T-Com broju.<br />
Specijalna ponuda – Holiday paket <strong>za</strong> turiste u Crnoj Gori<br />
lansiran je u maju <strong>2011.</strong> godine. Jedinstvena turistička ponuda<br />
na tržištu uključivala je pripejd kartice sa mobilnim telefonom po<br />
najpovoljnijim cijenama.<br />
Mogućnost vremenski ograničenog pristupa Internetu <strong>za</strong> pripejd<br />
korisnike lansirana je u maju <strong>2011.</strong> godine. Korisnici mogu<br />
i<strong>za</strong>brati ponudu od jednog dana, sedam dana ili petnaest dana.<br />
24 25<br />
Internet<br />
Do kraja semtembra <strong>2011.</strong> godine, <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> je sa<br />
HSDPA+ tehnologijom unaprijedio Internet brzinu <strong>za</strong> 42Mbps, što<br />
je bila jedinstvena ponuda na tržištu.<br />
Super meni<br />
U julu <strong>2011.</strong> godine, <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> je predstavio Super<br />
meni <strong>za</strong> mobilne korisnike. Korišćenjem ovog servisa, korisnik bira<br />
i na jednostavan način aktivira mogućnosti i tarifne dodatke na<br />
osnovu svojih potreba.<br />
Data Roming<br />
Za korisnike koji koriste Internet kada su u romingu, <strong>Crnogorski</strong><br />
<strong>Telekom</strong> je predstavio jedinstvenu ponudu, prvu te vrste u<br />
regionu: data roming u 13 najposjećenijih zemalja (T-Mobile<br />
mreže i VIP Srbija) po fiksnoj cijeni. Korisnik može koristiti dnevnu<br />
ili nedeljnu kartu i dobiti 50MB ili 250MB <strong>za</strong> korišćenje Interneta.<br />
Nakon iskorištenja tih resursa, brzina Interneta se ograničava na<br />
16Kbs.<br />
Biznis kalkulator<br />
<strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> je pozicioniran kao potpuni Telco i ICT<br />
provajder <strong>za</strong> poslovanje u Crnoj Gori. U aprilu, kompanija je<br />
predstavila Biznis kalkulator <strong>za</strong> poslovne korisnike. Kampanja je<br />
namijenjana <strong>za</strong> mala i srednja preduzeća i integriše sve servise<br />
i opremu u jedno rješenje. Specijalni veb alat di<strong>za</strong>jniran je u ove<br />
svrhe. Korištenjem ovog alata, korisnici mogu kombinovati servise<br />
i odabrati najbolju ponudu i dobiti specijalne popuste.<br />
Naša misija / Naša vizija Servisi
Usluge fiksne telefonije<br />
Da bi se pokrili svi “tehnički aspekti veze sa korisnikom” u aprilu <strong>2011.</strong> godine, <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> predstavio je novu organi<strong>za</strong>ciju u<br />
Tehnici koje je fokusirana na korisnika. Koncept novog univer<strong>za</strong>lnog tehničara osigurava kompletno, pravilno i blagovremeno pružanje<br />
servisa i otklanjanje grešaka od početka do kraja. Novi organi<strong>za</strong>cioni koncept veoma je podržan kroz predstavljeni Sistem toka rada i upravljanja<br />
radnom snagom (Workflow and Workforce Management system) koji je dobio prvu nagradu na Evropskoj nagradi <strong>za</strong> softversko<br />
rješenje (European Software Excellence Awards), koja je održana u Berlinu na Evropskoj konvenciji ne<strong>za</strong>visnih prodavaca softvera (European<br />
ISV Convention) 2012. godine. Novi sistem je integrisan sa okolnim IT/NT sistemima i ima automatsko slanje <strong>za</strong>dataka (<strong>za</strong>daci se<br />
automatski dodjeljuju tehničaru na osnovu njegove lokacije, broja već dodijeljenih prijava, itd).<br />
U junu <strong>2011.</strong> godine, PSTN mreža je centralizovana kroz smanjenje glavnih mrežnih elemenata centrala od približno 50%. Centralizovana<br />
i modernizovama PSTN mreža je spremna <strong>za</strong> gladak i postepeni prela<strong>za</strong>k na fiksnu mrežu koja je bazirana na IP-u. Da bi bio<br />
u mogućnosti da pruži inovativne servise u bliskoj budućnosti, <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> je uveo IP Multimedia System i <strong>za</strong>počeo sa prebacivanjem<br />
korisnika na novu IMS platformu.<br />
Programi lojalnosti<br />
Program lojalnosti po nazivu “Ritam Klub”je u junu <strong>2011.</strong> godine postao dostupan i <strong>za</strong> pripejd korisnike data usluga. Tokom <strong>2011.</strong><br />
godine, portfolio poklona <strong>za</strong> Ritam Klub je takođe unaprijeđen.<br />
Lojalnost korisnika raste iz godine u <strong>godinu</strong>, što pokazuje 35.000 korisnika T-Com usluga, 35.000 postpejd korisnika T-Mobile usluga i<br />
preko 154.000 pripejd korisnika T-Mobile usluga koji su se pridružili Ritam Klubu do kraja <strong>2011.</strong> godine.<br />
U oktobru <strong>2011.</strong> godine, <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> je, <strong>za</strong>jedno sa Hipotekarnom Baknom, predstavio Premium kartice, bankovne kartice koje<br />
su <strong>za</strong>jednički brendirane. Korisnici Crnogorskog <strong>Telekom</strong>a, koristeći ovu karticu, mogu ostvariti popuste u više od 100 objekata širom<br />
Crne Gore dok god korsite usluge Crnogorskog <strong>Telekom</strong>a. Za tri mjeseca, 6.000 korisnika se prijavilo <strong>za</strong> ovu uslugu.<br />
Peta godišnjica T-Brenda<br />
U aprilu <strong>2011.</strong> godine, da bi još više povećao kvalitet i pouzdanost servisa, <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> je u Bijelom Polju pustio u rad rješenje<br />
<strong>za</strong> oporavak od katastrofe (Disaster Recovery Site). <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> je prva i jedina telekomunikaciona kompanija u Crnoj Gori koja<br />
ima rješenje <strong>za</strong> oporavak od katastrofe (Disaster Recovery Site) čime se omogućuje neprekidnost poslovanja.<br />
ADSL<br />
Druga polovina 2011 godine je obilježena energičnom marketinškom kampanjom <strong>za</strong> promociju ADSL-a <strong>za</strong> poslovne i rezidencijalne<br />
korisnike gdje je ponuđena besplatna oprema, što je predstavljalo promotivnu ponudu koja je osigurala da na kraju <strong>2011.</strong> godine bude<br />
skoro 65 hiljada korisnika koji su pretplaćeni na neki od ADSL paketa, što predstavlja povećanje od 7.000 ili 13% iz godine u <strong>godinu</strong>.<br />
Na kraju <strong>2011.</strong> godine, ADSL je <strong>za</strong>uzimao 84.8% tržišta širokopojasnog Interneta.<br />
Extra TV<br />
Extra TV platforma je unaprijeđena krajem marta <strong>2011.</strong> godine čime su omogućeni bolji signal i dodatne mogućnosti. Tokom godine,<br />
interaktivne mogućnosti na Extra TV-u su dalje unaprijeđene kroz novi portal, aplikaciju koja je razvijena u saradnji sa vodećim crnogorskim<br />
novinskim kućama. Uz to, korisnici Extra TV-a, od <strong>2011.</strong> godine mogu pristupiti Fejsbuku putem njihovih TV ekrana.<br />
Na kraju <strong>2011.</strong> godine, više od 50.000 korisnika koristilo je usluge Extra TV-a, što je povećanje od 9.000 ili 22% u odnosu na prethodnu<br />
<strong>godinu</strong>. Korisničko <strong>za</strong>dovoljstvo korisnika Extra TV-a je veoma visoko. Extra TV je imao najznačajniji udio u povećanju tržišnog udjela, pa<br />
je tokom <strong>2011.</strong> godine kompanija učvrstila svoju vodeću poziciju na televizijskom tržištu dostigavši 41% tržišnog udjela.<br />
Projekat ‘optika do kuće’ (FTTH)<br />
Tokom <strong>2011.</strong> godine, <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> je nastavio da uvodi optičku infrastrukturu do zgrada gdje već postoje bakarni kablovi, što je<br />
podržavano drugim ponudama, npr. povećanje brzine po atraktivnim cijenama, dvije telefonske linije i mogućnost <strong>za</strong> povezivanje više<br />
prijemnika u slučaju Extra TV-a. U Podgorici, važna rezidencijalna područja su tokom <strong>2011.</strong> godine pokrivena uslugom optike do kuće.<br />
Integris – ICT (Information and Communication Technology) servis<br />
<strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> je tokom <strong>2011.</strong> godine odabran kao provajder ICT usluga od strane više od 20 kompanija na crnogorskom tržištu.<br />
Banke, maloprodajni objekti, kompanije, mala i srednja preduzeća, odlučili su da koriste Integris servis. Integris čine tri grupe rješenja:<br />
Integrinet – najbliže rješenje našem ključnom poslovanju, rješenja koja omogućavaju brzu i efikasnu komunikaciju na osnovu razvijene i<br />
pove<strong>za</strong>ne mrežne infrastrukture; Integridesk – rješenja koja omogućavaju integraciju softvera i hardvera na korisničkim radnim stanicama;<br />
Integribiz – rješenja koja su prilagođena individualnim potrebama korisnika.<br />
U septembru <strong>2011.</strong> godine, <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> je proslavio petu godišnjicu T-brendova u Crnoj Gori sa specijalnim ponudama <strong>za</strong> korisnike:<br />
5 nedelja besplatnog mobilnog Interneta (250MB je uključeno)<br />
5 nedelja svih kanala i paketa uključenih svim Extra Trio korisnicima (dodatni paketi)<br />
5 Smart telefona <strong>za</strong> 5 eura<br />
Kanali prodaje<br />
<strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> je razvio kanale prodaje sa ciljem pružanja najboljeg servisa svojim rezidencijalnim i poslovnim korisnicima.<br />
Direktni kanali prodaje Crnogorskog <strong>Telekom</strong>a sastoje se od mreže od 12 T-šopova, 2 front deska i veb šopa.<br />
Indirektni kanali prodaje Crnogorskog <strong>Telekom</strong>a uključuju partnersku mrežu šopova (koja se sastoji od 12 ekskluzivnih partnerskih<br />
šopova koji koriste sličan di<strong>za</strong>jn kao šopovi Crnogorskog <strong>Telekom</strong>a), mrežu dilera, rezidencijalnu teleprodaju, prodaja “od vrata do<br />
vrata”. Mreža dilera se sastoji od približno 1100 ugovorenih tačaka prodaje <strong>za</strong> pripejd vaučere i SIM kartice.<br />
Poslovne korisnike uslužuju menadžeri prodaje <strong>za</strong> ključne korisnike koji vode brigu o 400 ključnih klijenata, koordinatori <strong>za</strong> mala i srednja<br />
preduzeća koji su <strong>za</strong>duženi <strong>za</strong> SME (mala i srednja preduzeća) i male kancelarije i kancelarije u domovima - SOHO (Small office/<br />
home office), kao i kroz poslovnu teleprodaju. Ključni korisnici su podijeljeni po djelatnosti (npr. banke, hoteli, veliki proizvođači, vlada,<br />
itd.) I manje kompanije su podijeljene po regijama.<br />
26 27<br />
Naša misija / Naša vizija Servisi
Finansijska <strong>2011.</strong> godina<br />
Izvještaj menadžmenta <strong>za</strong> finansijsku <strong>2011.</strong> <strong>godinu</strong><br />
Uprkos tome što je <strong>2011.</strong> godina je bila godina i<strong>za</strong>zova u operativnom i finansijskom smislu, usljed ekonomskog pada i otežanih uslova<br />
na tržištu, <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> se fokusirao na proširivanje i fiksnih i mobilnih širokopojasnih servisa, omogućivanje pristupa kroz<br />
optiku, proširenje ICT servisa (Integris) kao i na poboljšanje govornih servisa. U segmentu fiksnih govornih servisa, <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong><br />
je <strong>za</strong>držao stabilnu bazu korisnika, dok se broj korisnika ADSL-a i Extra TV-a značajno povećao. U postpejd segmentu mobilne telefonije,<br />
<strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> je <strong>za</strong>držao vodeću poziciju, ali je i postao prvi izbor poslovnih korisnika u Crnoj Gori.<br />
Iako je broj korisnika rastao, <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> je iskusio umjeren i ograničen pad prihoda. Sa ograničavanjem smanjenja iz godine<br />
u <strong>godinu</strong> na samo 1,5%, <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> je sa prihodima od 117,2 miliona eura, imao bolje rezultate u odnosu na većinu članica<br />
grupe. Maloprodajni prihodi su povećani. Glavni efekti smanjenja prihoda, u odnosu na 2010. <strong>godinu</strong>, pove<strong>za</strong>ni su sa: prihodima<br />
interkonekcije (-17%) kao posljedica umanjenja cijene mobilne terminacije kao i manjeg dolaznog saobraćaja, maloprodajnih fiksnih<br />
govornih prihoda (-5,1%) i prihoda pripejda mobilne telefonije (-2,4%). Takva situacija je djelimično nadomještena povećanjem ADSL<br />
prihoda (+16%), prihodima od IPTV-a (+23%), postpejd prihoda mobilne telefonije (+6,2%) i prihodima od data servisa (+8,6%), što je<br />
uslovljeno Integris servisom.<br />
Kao rezultat neprekidnog i uspješnog truda da se poveća efikasnost i poboljša ba<strong>za</strong> troškova, u isto vrijeme su i operativni troškovi<br />
isključujući specijalne efekte opali <strong>godinu</strong> <strong>za</strong> godinom <strong>za</strong> 2,3 miliona eura (-3,1%).<br />
Neznatan pad prihoda i ekonomičnost, rezultirali su povećanjem <strong>za</strong>rade prije odbijanja kamata, pore<strong>za</strong> i amorti<strong>za</strong>cije (EBITDA) iz godine<br />
u <strong>godinu</strong> na 45,2 miliona eura, isključujući specijalne uticaje, u iznosu od 1.3%.<br />
Glavna postignuća<br />
Pad prihoda je ograničen na 1,5%, sa ukupnim prihodom u iznosu od 117,2 miliona eura uglavnom <strong>za</strong>hvaljujući razvojem prihoda u<br />
govornim servisima, što je djelimično nadoknađeno povećanjem prihoda u segmentu Interneta, TV-a i ICT servisa.<br />
Zarada prije odbijanja kamata, pore<strong>za</strong> i amorti<strong>za</strong>cije (EBITDA), isključujući specijalne uticaje, povećana je <strong>za</strong> 1,3%, na 45,2 miliona<br />
eura, čime je postignuta margina od 38,6%.<br />
Kapitalni rashodi su iznosili 14,9 miliona eura, od čega je 10 miliona eura <strong>za</strong> T-Com (uglavnom <strong>za</strong> IPTV, IMS, razvoj optičke mreže,<br />
razvoj infrastructure i IT sistema) i 4,9 miliona eura <strong>za</strong> T-Mobile (većinom ulaganja u jezgro mreže i radio mrežu, razvoj platform i IT<br />
sistema)<br />
Dividenda <strong>za</strong> 2010. <strong>godinu</strong> u iznosu od 18 miliona eura, isplaćena je u julu<br />
28 29<br />
Naša misija / Naša vizija Finansijska <strong>2011.</strong> godina
Udio u prihodima i EBITDA bez specijalnih efekata, nakon konsolidacije<br />
U <strong>2011.</strong> godini, broj korisnika fiksne telefonije je bio stabilan. Povećanje prihoda od ADSL-a je usljed povećanja baze korisnika <strong>za</strong> 7.300<br />
ili 13%. Prihodi <strong>za</strong> IPTV su uvećani usljed povećanja broja korisnika <strong>za</strong> 9.000 iz godine u <strong>godinu</strong> ili 22%.<br />
Kretanje broja korisnika fiksnih servisa<br />
T-Mobile<br />
46%<br />
Millioni EUR<br />
46<br />
45<br />
44<br />
43<br />
42<br />
41<br />
40<br />
T-Com<br />
54%<br />
44,6<br />
2010<br />
T-Mobile<br />
48%<br />
EBITDA (bez specijalnih efekata)<br />
45,2<br />
2012<br />
T-Com<br />
52%<br />
30 31<br />
Hiljade<br />
180<br />
160<br />
140<br />
120<br />
100<br />
80<br />
60<br />
40<br />
20<br />
0<br />
166.7<br />
167.5<br />
Pretplatnici fiksne<br />
telefonije<br />
57.4<br />
64.7<br />
ADSL pretplatnici<br />
2010 2011<br />
41.2<br />
50.2<br />
Extra TV pretplatnici<br />
Na kraju <strong>2011.</strong> godine, 402.000 korisnika je koristilo usluge T-Mobile mreže što je 55.800 manje u odnosu na kraj 2010. godine,<br />
što predstavlja pad od 12%. Smanjenje u segmentu korisnika postpejd usluga (-22.800; -15%) je uzrokovano promjenom zvanične<br />
metodologije izvještavanja. Na kraju <strong>2011.</strong> godine, broj korisnika mobilne telefonije koji koriste Internet, povećao se <strong>za</strong> 35% iz godine u<br />
<strong>godinu</strong>.<br />
Hiljade<br />
500.0<br />
450.0<br />
400.0<br />
350.0<br />
300.0<br />
250.0<br />
200.0<br />
150.0<br />
100.0<br />
50.0<br />
0.0<br />
Kretanje broja korisnika mobilnih servisa<br />
152.7<br />
129.9<br />
Postpaid<br />
korisnici<br />
305.1<br />
272.0<br />
Prepaid<br />
korisnici<br />
457.8<br />
2010 2011<br />
Total<br />
402.0<br />
80.1<br />
59.3<br />
Korisnici mobilnog<br />
interneta<br />
Naša misija / Naša vizija Finansijska <strong>2011.</strong> godina
33<br />
Naša misija / Naša vizija Finansijska <strong>2011.</strong> godina
CRNOGORSKI TELEKOM A.D. PODGORICA<br />
Finansijski izvještaji sastavljeni u skladu sa<br />
Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja<br />
Za <strong>godinu</strong> <strong>za</strong>vršenu 31. decembra <strong>2011.</strong><br />
34 35<br />
This version of our report/ the accompanying documents is a translation from the original, which was prepared in Montenegrin. All possible care has been taken to ensure that the translation is an<br />
accurate representation of the original. However, in all matters of interpretation of information, views or opinions, the original language version of our report takes precedence over this translation.<br />
Naša misija / Naša vizija Finansijska <strong>2011.</strong> godina
SADRŽAJ<br />
Strana<br />
Izvještaj o Finansijskom Položaju 39<br />
Izvještaj o Sveobuhvatnom Prihodu 40<br />
Izvještaj o Tokovima Gotovine 41<br />
Izvještaj o Promjenama na Kapitalu 42<br />
Napomene uz finansijske izvještaje 43-108<br />
36 37<br />
Naša misija / Naša vizija Finansijska <strong>2011.</strong> godina
IZVJEŠTAJ O FINANSIJSKOM POLOŽAJU<br />
Iznosi u EUR<br />
Na dan,<br />
Napomene 31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
AKTIVA<br />
Stalna imovina<br />
Nematerijalna ulaganja 5 12.816.165 13.317.857<br />
Gudvil 6 941.624 941.624<br />
Nekretnine i oprema 7 104.433.855 113.818.346<br />
Finansijska sredstva raspoloživa <strong>za</strong> prodaju 8 25.374 25.374<br />
Dugoročni krediti i ostala potraživanja 9 7.262.081 8.202.692<br />
Ukupna stalna imovina 125.479.099 136.305.893<br />
Obrtna imovina<br />
Gotovina i gotovinski ekvivalenti 10 1.871.155 1.737.783<br />
Kratkoročni depoziti u bankama 11 45.200.000 36.200.000<br />
Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja 12 20.054.375 22.703.715<br />
Dati avansi i aktivna vremenska razgraničenja 13 2.506.096 2.411.387<br />
Zalihe 14 2.131.604 2.757.894<br />
Izdvojena novčana sredstva 15 222.252 1.465.667<br />
Ukupna obrtna imovina 71.985.482 67.276.446<br />
Ukupno aktiva 197.464.581 203.582.339<br />
PASIVA<br />
Kratkoročne obaveze<br />
Obaveze prema dobavljačima i ostale obaveze 19 9.163.056 12.692.821<br />
Pasivna vremenska razgraničenja i primljeni avansi 20 14.736.682 15.186.990<br />
Obaveze <strong>za</strong> porez na dobit 2.470.652 2.494.610<br />
Rezervisanja 21 1.727.157 1.962.359<br />
Ukupne kratkoročne obaveze 28.097.547 32.336.780<br />
Dugoročne obaveze<br />
Odložene poreske obaveze 22 2.159.941 2.583.144<br />
Rezervisanja 21 768.464 722.030<br />
Ostale dugoročne obaveze 3.449 3.449<br />
Ukupne dugoročne obaveze 2.931.854 3.308.623<br />
Ukupne obaveze 31.029.401 35.645.403<br />
KAPITAL<br />
Kapital i rezerve pripisive akcionarima<br />
Akcijski kapital 17 140.996.394 140.996.394<br />
Statutarne rezerve 18 8.046.359 7.074.778<br />
Neraspoređena dobit 17.392.427 19.865.764<br />
Ukupan akcijski kapital i rezerve 166.435.180 167.936.936<br />
Ukupno pasiva 197.464.581 203.582.339<br />
Napomene na stranama od 43 do 108 čine sastavni dio ovih finansijskih izvještaja.<br />
Ovi finansijiski izvestaji su odobrene od strane Odbora direktora Crnogorskog <strong>Telekom</strong>a A.D. i potpisani u njihovo ime od<br />
strane:<br />
Ruediger Schulz<br />
Chief Executive Officer<br />
Manfred Knapp<br />
Chief Financial Officer<br />
39<br />
Naša misija / Naša vizija Finansijska <strong>2011.</strong> godina
IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOM PRIHODU<br />
<br />
Prihodi<br />
Iznosi u EUR<br />
Za <strong>godinu</strong> <strong>za</strong>vršenu 31. decembra<br />
Napomena 2011 2010<br />
Usluge fiksne telefonije i interneta 23 a 63.092.700 63.900.781<br />
Usluge mobilne telefonije 23 b 53.796.428 54.551.467<br />
Ukupni prihodi 116.889.128 118.452.248<br />
Ostali poslovni prihodi 458.687 459.707<br />
Troškovi poslovanja<br />
Troškovi <strong>za</strong>poslenih 24 (24.791.586) (25.445.499)<br />
Troškovi amorti<strong>za</strong>cije i obezvređenja 25 (24.694.691) (22.280.082)<br />
Troškovi usluga drugih operatera 26 (19.977.764) (22.943.869)<br />
Nabavna vrijednost prodate telekomunikacione opreme (6.153.642) (4.688.161)<br />
Ostali troškovi poslovanja 27 (25.598.505) (25.062.636)<br />
Ukupno troškovi poslovanja (101.216.188) (100.420.247)<br />
Dobit iz poslovanja 16.131.627 18.491.708<br />
Finansijski prihodi 28 2.729.957 3.925.398<br />
Finansijski rashodi 28 (315.890) (593.846)<br />
Finansijski prihodi -neto 2.414.067 3.331.552<br />
Dobit prije oporezivanja 18.545.694 21.823.260<br />
Porez na dobit 29 (2.047.450) (2.391.641)<br />
Ukupni sveobuhvatni prihod <strong>za</strong> <strong>godinu</strong> pripisiv: 16.498.244 19.431.619<br />
Akcionarima društva 16.498.244 19.431.619<br />
Zarada po akciji Društva u toku perioda<br />
(izražena u EUR po akciji)<br />
- osnovna 30 0,3490 0,4110<br />
- čista <strong>za</strong>rada po akciji 30 0,3490 0,4110<br />
Napomene na stranama od 43 do 108 čine sastavni dio ovih finansijskih izvještaja.<br />
IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOM PRIHODU<br />
Tokovi gotovine iz poslovnih aktivnosti<br />
40 41<br />
Iznosi u EUR<br />
Za <strong>godinu</strong> <strong>za</strong>vršenu 31. decembra<br />
Napomena 2010 2009<br />
Gotovina generisana iz poslovnih aktivnosti 36 39.798.799 40.057.772<br />
Plaćene kamate 28 (55.875) (14.164)<br />
Plaćen porez na dobit 29 (2.533.205) (1.499.330)<br />
Neto priliv gotovine iz poslovnih aktivnosti 37.209.719 38.544.278<br />
Tokovi gotovine iz aktivnosti investiranja<br />
Nabavka osnovnih sredstava i nematerijalnih ulaganja 5,7 (13.922.285) (15.993.280)<br />
Smanjenje/(povećanje) kratkoročnih depozita u bankama 11 (9.000.000) 9.000.000<br />
Naplaćene kamate<br />
Smanjenje/(povećanje) dugoročnih kredita<br />
28 2.303.825 3.065.503<br />
<strong>za</strong>poslenima i ostalih potrazivanja 9 452.235 159.742<br />
Neto odliv gotovine iz aktivnosti investiranja (20.166.225) (3.768.035)<br />
Tokovi gotovine iz aktivnosti finansiranja<br />
Placene dividende vecinskim I manjinskim akcionarima (16.910.122) (36.220.052)<br />
Neto odliv gotovine iz aktivnosti finansiranja (16.910.122) (36.220.052)<br />
Neto smanjenje gotovine i gotovinskih ekvivalenata 133.372 (1.443.809)<br />
Gotovina i gotovinski ekvivalenti na početku perioda 1.737.783 3.181.592<br />
Gotovina i gotovinski ekvivalenti na kraju perioda 10 1.871.155 1.737.783<br />
Napomene na stranama od 43 do 108 čine sastavni dio ovih finansijskih izvještaja.<br />
Naša misija / Naša vizija Finansijska <strong>2011.</strong> godina
IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NA KAPITALU<br />
Akcijski kapital Statutarne rezerve Neraspoređena dobit Ukupno<br />
Stanje 1. januara 2010. godine 140.996.394 5.644.103 88.864.820 235.505.317<br />
Dividende - - (87.000.000) (87.000.000)<br />
Prenos u statutarne rezerve (Napomena 18) - 1.430.675 (1.430.675) -<br />
Ukupni sveobuhvatni prihod <strong>za</strong> <strong>godinu</strong> 2010 - - 19.431.619 19.431.619<br />
Stanje 31. decembra 2010. godine 140.996.394 7.074.778 19.865.764 167.936.936<br />
Stanje 1. januara <strong>2011.</strong> godine 140.996.394 7.074.778 19.865.764 167.936.936<br />
Dividende - - (18.000.000) (18.000.000)<br />
Prenos u statutarne rezerve (Napomena 18)<br />
Ukupni sveobuhvatni prihod <strong>za</strong> <strong>godinu</strong> 2011 - 971.581 (971.581) -<br />
Stanje 31. decembra <strong>2011.</strong> godine - - 16.498.244 16.498.244<br />
Balance at December 31, 2011 140.996.394 8.046.359 17.392.427 166.435.180<br />
Napomene na stranama od 43 do 108 čine sastavni dio ovih finansijskih izvještaja.<br />
OPŠTE INFORMACIJE<br />
<strong>Telekom</strong> Crne Gore A.D. (u daljem tekstu: “<strong>Telekom</strong>“ ili “Društvo“), pruža usluge fiksne i mobilne telefonije, internet i ostale telekomunikacione<br />
usluge u Crnoj Gori.<br />
Društvo obezbjeđuje pružanje usluga fiksne telefonije u Republici Crnoj Gori, lokalne, nacionalne i međunarodne telefonske usluge, kao<br />
i širok spektar ostalih telekomunikacionih usluga, uključujući rentiranje mreža, mreže podataka i usluge kablovske televizije. U skladu sa<br />
Zakonom o elektronskim komunikacijama Republike Crne Gore, Društvu je 31. decembra 2003. godine zvanično ukinuto ekskluzivno<br />
pravo u pružanju usluga fiksne telefonije u Republici Crnoj Gori.<br />
<strong>Telekom</strong> Crne Gore A.D., Podgorica je osnovan i registrovan u Privrednom sudu u Podgorici 31. decembra 1998. godine Rješenjem broj<br />
Fi. 5490/98, nakon statusne transformacije i razdvajanja telekomunikacija i pošte iz Javnog preduzeća Pošta, Telegraf i <strong>Telekom</strong>unikacije<br />
Crne Gore (u daljem tekstu “JP PTT Crne Gore”).<br />
U skladu sa Zakonom o privrednim društvima, dana 6. novembra 2002. godine izvršena je preregistracija Društva u Centralnom registru<br />
Privrednog suda u Podgorici pod registracionim brojem 4-0000618/001.<br />
Tokom 2000. godine, <strong>Telekom</strong> je razvio GSM 900 mrežu mobilne telefonije i u maju 2000. godine počeo sa njenim komercijalnim<br />
korišćenjem kao provajder mobilne telefonije. <strong>Telekom</strong> je 28. jula 2000. godine registrovao Monet d.o.o. (koji je kasnije preimenovan u<br />
T-mobile d.o.o.) kao svoje <strong>za</strong>visno preduzeće u potpunom vlasništvu, nakon čega je cjelokupno poslovanje mobilne telefonije prenešeno<br />
na Monet. Tržište mobilne telefonije u Crnoj Gori se liberalizovalo i <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> (T Mobile CG d.o.o., kao njegova kćerka kompanija<br />
prije datuma spajanja u 2009 godini) dijeli tržište sa još dva operatera - “Telenor” d.o.o. i M tel d.o.o.<br />
<strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> A.D. takodje pruža internet usluge, iznajmljivanje linija, reprodukciju kompjuterskih medija, savjetodavne usluge i<br />
izradu kompjuterskog softvera. Do datuma spajanja ove usluge je pružao Internet Crna Gora d.o.o., Podgorica, preduzeće u potpunom<br />
vlasništvu <strong>Telekom</strong>-a.<br />
Nakon uspješno sprovedenog privati<strong>za</strong>cionog tendera, Magyar <strong>Telekom</strong> Nyrt. (u daljem tekstu: Magyar <strong>Telekom</strong>) je postao većinski vlasnik<br />
Crnogorskog <strong>Telekom</strong>a A.D. Magyar <strong>Telekom</strong> je 31. marta 2005. godine preuzeo kontrolu nad 51,12% akcija Crnogorskog <strong>Telekom</strong><br />
A.D. i do kraja 2005. godine povećao učešće na 76.53% udjela u akcijskom kapitalu. Od tog datuma učećce Magyar <strong>Telekom</strong>a se nije<br />
mijenjalo. Deutsche <strong>Telekom</strong> AG je krajnji vlasnik Magyar <strong>Telekom</strong> koji posjeduje 59.21% akcija.<br />
Na dan 30. april 2009. godine, Društvo je posjedovalo 100% kapitala T-mobile CG d.o.o., crnogorskog provajdera mobilne telefonije i<br />
100% kapitala Interneta CG d.o.o.<br />
Skupština Akcionara Crnogorskog <strong>Telekom</strong> AD je 30. aprila 2009. godine donijela odluku o spajanju njegovih kćerki kompanija T Mobile<br />
CG d.o.o i Internet CG d.o.o u ‘<strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> AD’. U skladu sa Zakonom o privrednim društvima, spajanje je registrovano 11.<br />
maja 2009. godine u Centralnom registru Privrednog suda u Podgorici pod registracionim brojem 4-0000618/028.<br />
Sjedište <strong>Telekom</strong>a je u Podgorici, Republika Crna Gora, ulica Moskovska 29. Podgorica. Na dan 31. decembra <strong>2011.</strong> godine, Društvo je<br />
imalo 759 <strong>za</strong>poslenih (na dan 31. decembra 2010. godine 843 <strong>za</strong>poslenih).<br />
42 43<br />
Naša misija / Naša vizija Finansijska <strong>2011.</strong> godina
1. Opšte informacije (Nastavak)<br />
2. Pregled značajnih računovodstvenih politika<br />
Istraga određenih konsultantskih ugovora<br />
Kao što je i ranije navedeno, u toku obavljanja revizije finansijskih izvještaja Magyar <strong>Telekom</strong>a <strong>za</strong> 2005. <strong>godinu</strong>, PricewaterhouseCoopers<br />
Könyvvizsgáló és Gazdasági Tanácsadó Kft. (PWC) je identifikovao dva ugovora čija priroda i poslovne namjere nisu bile jasno<br />
iska<strong>za</strong>ne. U februaru 2006. godine, Odbor <strong>za</strong> reviziju Magyar <strong>Telekom</strong>a, većinskog vlasnika Društva, angažovao je White & Case LLP<br />
(“ne<strong>za</strong>visne istražitelje” ili “White & Case”), svoje ne<strong>za</strong>visne pravne savjetnike, kako bi obavili unutrašnju istragu po pitanju da li je Mađar<br />
<strong>Telekom</strong>, ili neka njegova kompanija, izvršio plaćanja po osnovu ovih ili nekih drugih ugovora, potencijalno <strong>za</strong>branjenih od strane<br />
Američkih <strong>za</strong>kona i regulativa, uključujući Dekret o postupcima strane korupcije („FCPA“), ili internu politiku Društva. Odbor <strong>za</strong> reviziju je<br />
informisao Američki odsjek <strong>za</strong> pravdu („DOJ“) i Američku komisiju <strong>za</strong> hartije od vrednosti („SEC“) i Mađarski nadležni organ <strong>za</strong> finansijsku<br />
kontrolu o unutrašnjoj istrazi.<br />
Odbor <strong>za</strong> reviziju je 2. decembra 2009. godine dostavio Bordu Direktora Mađar <strong>Telekom</strong>a „Izvještaj o istrazi Odboru <strong>za</strong> reviziju Magyar<br />
<strong>Telekom</strong>a“, od 30. novembra 2009. godine (Finalni Izvještaj). Odbor <strong>za</strong> reviziju je nagovijestio da smatra da je pripremanjem finalnog<br />
izvještaja, a na bazi trenutnih doka<strong>za</strong>, White & Case kompletirao svoju ne<strong>za</strong>visnu unutrašnju istragu.<br />
Finalni izvještaj sadrži sledeće <strong>za</strong>ključke i dokaze koji su na raspolaganju Odboru <strong>za</strong> reviziju i njegovim savjetnicima:<br />
Informacije koje je sakupio Odbor <strong>za</strong> reviziju i njegovi savetnici u toku istrage pokazuje grubo nepoštovanje i nedostatak posvećenosti<br />
<strong>za</strong> uspostavljanje saglasnosti na najvišim nivouima Magyar <strong>Telekom</strong>a, Crnogorskog <strong>Telekom</strong>a i Makedosnkog <strong>Telekom</strong>a tokom perioda<br />
<strong>za</strong> koji je sprovedena istraga.<br />
Kao što je i ranije navedeno, u slučaju pomenutih ugovora, nema „dovoljno doka<strong>za</strong> da se utvrdi da su 7 miliona eur troškova ve<strong>za</strong>nih <strong>za</strong><br />
četiri konsultantska ugovora...napravljeni <strong>za</strong> legitimne poslovne svrhe“ kao i da postoji „potvrdan dokaz da su pomenuti troškovi služili<br />
u neispravne svrhe“. Pomenuti ugovori nisu pravilno prika<strong>za</strong>ni u finansijskim izvještajima Magyar <strong>Telekom</strong>, kao ni njegovih pridruženih<br />
lica. Dva ugovora u ukupnom iznosu od EUR 2.88 miliona se odnose na <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong>, samim tim i u kćerke kompanije, dok se<br />
druga dva ugovora odnose na druge članice Grupe.<br />
Godine 2007., Vrhovni državni tužilac Republike Crne Gore obavijestio je Odbor direktora Crnogorskog <strong>Telekom</strong>a o svom <strong>za</strong>ključku da<br />
ugovori koji su predmet unutrašnje istrage u Crnoj Gori ne sadrže elemente koji se mogu protumačiti kao kriminalne radnje na osnovu<br />
kojih bi se u Republici Crnoj Gori mogle podnijeti tužbe. Međutim, Vrhovnom Državnom Tužiocu Crne Gore je dostavljana sva nova<br />
dokumentacija, svi novi podaci, koji su postali dostupni Crnogorskom <strong>Telekom</strong>u a pove<strong>za</strong>ni su sa slučajem.<br />
Takođe, Ministarstvo unutrašnjih poslova Makedonije i Kancelarija glanog tužioca Mađarske počeli su istražne ativnosti koje su prethodno<br />
bile predmet interne istrage. Ove istražne radnje se nastavljaju i svi relevantni partneri Crnogorskog <strong>Telekom</strong>a će nastaviti da<br />
sarađuju na ovim istragama.<br />
DOJ i SEC su takođe počele svoje istražne aktivnosti koje su prethodno bile predmet interne istrage. Tokom <strong>2011.</strong> godine Magyar <strong>Telekom</strong><br />
je <strong>za</strong>ključio finansijsko poravnanje sa DOJ i SEC kako bi se <strong>za</strong>tvorila njihova dalja istraga. Ovim poravnanjem je <strong>za</strong>tvorena istraga<br />
koju su DOJ i SEC vodili u vezi sa učešćem Magyar <strong>Telekom</strong>a u pomenutom slučaju.<br />
2.1. Osnova <strong>za</strong> sastavljanje<br />
Finansijski izvještaji Crnogorskog <strong>Telekom</strong>a A.D. su pripremljeni u skladu sa Međunarodnim Standardima Finansijskog Izvještavanja<br />
(MSFI) koje je objavio Odbor <strong>za</strong> međunarodne računovodstvene standarde (MRSO), koji su bili na snazi u periodu sastavljanja finansijskih<br />
izvještaja Društvo i u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji Crne Gore. Finansijski izvještaji su sastavljeni u skladu sa<br />
konvencijom istorijskog troška.<br />
Društvo ima obavezu da vodi svoje računovodstvene evidencije i sastavlja finansijske izvještaje u skladu sa Zakonom o računovodstvu<br />
i reviziji Republike Crne Gore (“Sl. list RCG”, br. 69/2005), i posebno u skladu sa relevantnom <strong>za</strong>konskom odlukom koja definiše<br />
obaveznu primjenu Međunarodnih računovodstvenih standarda (“MRS“) u Republici Crnoj Gori (“Sl. list RCG”, br. 69/2002). Shodno<br />
tome, Međunarodni standardi finansijskog izvještavanja (MSFI) su prvi put primenjeni <strong>za</strong> finansijske izvještaje koji obuhvataju <strong>godinu</strong><br />
koja počinje 1. januara 2003. godine.<br />
Zvanična valuta u Republici Crnoj Gori i funkcionalna valuta Crnogorskog <strong>Telekom</strong>a A.D. je Euro (EUR).<br />
Finansijski izvještaji Društva su predlaženi <strong>za</strong> odobrenje od strane Borda Direktora Društva. Godišnja Skupština akcionara, koja je autorizovana<br />
da odobri i prihvati finansijske izvještaje, ima pravo da <strong>za</strong>htijeva promjene prije prihvatanja. S obzirom da su većinski akcionari<br />
istovremeno i članovi Borda Direktora Duštva koje predlaže finansijske izvještaje, mogućnost potencijalnih izmjena od strane Skupštine<br />
akcionara je malo vjerovatna, i nije se dešavala u prošlosti.<br />
Standardi, dopune i tumačenja važeći i usvojeni u <strong>2011.</strong> godini<br />
U tekućem periodu Društvo je usvojilo sve nove i revidirane standarde i interpretacije, koje je objavio Odbor <strong>za</strong> međunarodne<br />
računovodstvene standarde (MRSO) i Komitet <strong>za</strong> Tumačenja Međunarodnih finansijskih standarda (IFRIC), a koje su važne <strong>za</strong> poslovanje<br />
Društva i koje su u primjeni u izvještajnom periodu koji je počeo 1. januara <strong>2011.</strong> godine. Njihova inicijalna primjena nije imala materijalnog<br />
uticaja na prika<strong>za</strong>ne rezultate poslovanja Društva, njegov finansijski položaj ili tokove gotovine. Pregled novih i revidiranih standarda<br />
i interpretacija uključuje sljedeće:<br />
44 45<br />
Naša misija / Naša vizija Finansijska <strong>2011.</strong> godina
2. Pregled značajnih računovodstvenih politika (Nastavak)<br />
2. Pregled značajnih računovodstvenih politika (Nastavak)<br />
2.1. Osnova <strong>za</strong> sastavljanje (nastavak)<br />
Standardi, dopune i tumačenja važeći i usvojeni u <strong>2011.</strong> Godini<br />
- MRS 24 (revidiran) – U novembru 2009, Odbor <strong>za</strong> međunarodne računovodstvene standarde (MRSO) je izdao revidiranu<br />
verziju MSR 24 Pove<strong>za</strong>na pravna lica - Objelodanjivanje. Prije revidiranja standarda, ukoliko je Vlada kontrolisala,<br />
ili imala značajan uticaj u društvu, društvo je bilo obavezno da objelodani informacije o svim transakcijama sa svim<br />
ostalim društvima koja su takodje bila kontrolisana od strane iste Vlade, ili u kojima je Vlada imala značajan uticaj.<br />
Revidirani standard takodje <strong>za</strong>htijeva odredjena objelodanjivanja koja su važna <strong>za</strong> korisnike finansijskih izvještaja,<br />
ali eliminiše <strong>za</strong>htjeve <strong>za</strong> objelodanjivanjem informacija o transakcijama, čije je prikupljanje skupo i koje su od manjeg<br />
značaja <strong>za</strong> korisnike. Uravnoteženje se postiže na način sto se <strong>za</strong>htijeva objelodanjivanje onih transakcija koje<br />
su individualno i kolektivno značajne. Takodje, MRSO je pojednostavio definiciju pove<strong>za</strong>nog lica i sklonio nekonzistentnosti.<br />
Revidirani standard će biti primijenjen <strong>za</strong> finansijske periode koji počinju na dan, ili poslije 1. januara<br />
<strong>2011.</strong> godine. Revidirani standard nije imao značajnog uticaja na finansijske iskaze Društva.<br />
Novi i revidirani Standardi i Interpretacije važeći u 2011 ali nisu relevantni <strong>za</strong> Društvo<br />
- Dopuna MRS 32 pod nazivom ’Klasifikacija prava preče kupovine akcija iz novih emisija ’ objavljena je u oktobru 2009.<br />
godine. Dopuna se bavi pitanjem računovodstvenog obuhvatanja prava na kupovinu akcija iz novih emisija<br />
denominovanih u valuti koja nije funkcionalna valuta emitenta pod uslovom da su određeni uslovi ispunjeni.<br />
Pomenuta prava na akcije sada se klasifikuju u okviru kapitala, bez obzira na valutu u kojoj je cijena<br />
izvršenja (odnosno cijena po kojoj će se opcija realizovati) iska<strong>za</strong>na. Izmjena i dopuna <strong>za</strong>htijeva da ovakva<br />
prava nude svim postojećim akcionarima i klasificiraju se kao kapital. Klasifikacija ne <strong>za</strong>visi od valute u<br />
kojoj je ostvarena cijena izražena. Izmjene i dopune nisu imali nikakav utjecaj na financijske izvještaje<br />
Društva <strong>za</strong>to što <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> nema takve instrumente.<br />
- MSFI 1 Odbor <strong>za</strong> međunarodne računovodstvene standarde (MRSO) je revidirao MSFI 1 u januru 2010 godine i u Decembru<br />
2010. Kako Društvo izvještava u skladu sa MSFI već duži niz godina, ni originalni standard ni njegova revizija nusu<br />
od uticaja na Društvo.<br />
4 (revidiran) MRS 19 - Limit <strong>za</strong> sredstva definisanih <strong>za</strong> beneficije, minimalni <strong>za</strong>htjevi financiranja i njihova interakcija. U<br />
novembru 2009, IASB izdao je dopunu IFRIC 14, koji se ispravlja nenamjerne posljedice IFRIC 14. Bez<br />
izmjena i dopuna, u nekim okolnostima Društva ne smiju da priznaju dobrovoljne pretplate <strong>za</strong> minimalni<br />
doprinos kao sredstvo. Izmjena i dopuna dopušta da Društvo prizna ovakve pretplate kao sredstvo.<br />
Ova izmjena se ne odnosi se na <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> kao Društvo jer ono definisano šeme benificija<br />
nakon penzionisanja.<br />
IFRIC 19, ‘Gašenje finansijskih obave<strong>za</strong> instrumentima kapitala’, Tumačenje predstavljeno u Novembru 2009. godine<br />
pojašnjava računovodstveni postupak preduzeća u situaciji kada preduzeće ponovo ugovara sa povjeriocem<br />
uslove izmirenja finansijske obaveze i kada pregovori rezultiraju emitovanjem akcija koje povjerilac prima, čime<br />
preduzeće izmiruje svoju finansijsku obavezu dijelom ili u cjelosti (<strong>za</strong>mjena duga <strong>za</strong> kapital). Izmjene i dopune<br />
nemaju uticaja na objelodanjivanje u finansijskim iskazima Društva kako ono ne koristi vlasničke instrumente <strong>za</strong><br />
gašenje finansijskih obave<strong>za</strong>.<br />
2.1. Osnova <strong>za</strong> sastavljanje (nastavak)<br />
Objavljeni standardi, interpretacije i izmjene standarda koji još nisu stupili na snagu i nisu ranije usvojeni od strane<br />
Društva<br />
- MRS 1 (revidiran) - IASB objavljene izmjene i dopune MRS 1 Prezentacija finansijskih izvještaja u junu <strong>2011.</strong> Izmjene i<br />
dopune MRS 1 <strong>za</strong>država pristup ‘jedan ili dva izvještaja’ po izboru Društva i samo se mijenja način kako se ostala<br />
sveobuhvatna dobit prikazuje: <strong>za</strong>htijeva posebno objelodanjivanje podzbirova <strong>za</strong> one elemente koji mogu biti reklasifikovani<br />
u račun dobitka ili gubitka u bilansu uspjeha (koji se mogu ponovo priznati) kao i one elemente koji neće<br />
biti reklasifikovani. Revidirani standard će biti primijenjen <strong>za</strong> finansijske periode koji počinju na dan, ili poslije 1. jula<br />
2012. Evropska unija još nije prihvatila izmjene i dopune standarda<br />
- MRS 19 (revidiran) - IASB je objavio izmjene i dopune MRS 19 - Primanja <strong>za</strong>poslenih u junu <strong>2011.</strong> Izmjene su usresređene<br />
na sljedeća ključna područja:<br />
- Priznavanje (samo unaprijed definisane benefit planove) - ukidanje “koridor pristupa “<br />
- Prezentacija(samo unaprijed definisane benefit planove) - dobici i gubici koji proizlaze iz ponovnog odmjeravanja<br />
trebao bi biti prika<strong>za</strong>n (samo) u ostalom sveobuhvatnom prihodu (eliminisanje preostalih opcija)<br />
- Objelodanjivanje - povećanje stavki <strong>za</strong> objelodanjivanje, npr.<br />
- karakteristike unaprijed definisanih benefit planova društva,<br />
- iznosi priznati u financijskim izvještajima,<br />
- rizici koji proizlaze iz unaprijed definisanih benefit planova i<br />
- učešće u planovima koje obuhvataju više poslodavaca<br />
- Poboljšane / pojašnjene smjernice koje se odnose na nekoliko područja standarda, npr.<br />
- klasifikacija benefita,<br />
- kriznavanje otpremnine i<br />
- kamatna stopa koja se odnosi na očekivani povraćaj sredstava iz plana.<br />
Revidirani standard će biti primijenjen <strong>za</strong> finansijske periode koji počinju na dan, ili poslije 1. januara 2013. Ne očekujemo<br />
da će usvajanje izmijenjenog standarda dovesti do značajnih promjena u financijskim izvještajima Društva. Evropska unija još<br />
nije prihvatila izmjene i dopune standarda.<br />
- MRS 32 (revidiran) - IASB je objavio izmjene i dopune MRS-a 32 Financijski instrumenti: Objava se desila u Decembru <strong>2011.</strong><br />
Izmjene i dopune MRS-a 32 pojašnjava IASB <strong>za</strong>htjeve <strong>za</strong> prebijanje finansijskih instrumenta. Amadman upućuje na<br />
nedoslednosti u dosadašnjoj praksi pri primjeni prebijanja na osnovu kriterijuma iz MRS-u 32. Odrađene izjave su<br />
pojašnjene, kao:<br />
- značenje “trenutno ima <strong>za</strong>konsko pravo prebiti priznate iznose”, a<br />
- da se bruto poravnanja mogu smatrati ekvivalentnim neto poravnanjima.<br />
Revidirani standard će biti primijenjen <strong>za</strong> finansijske periode koji počinju na dan, ili poslije 1. Januara 2014. Zahtijeva se<br />
retroaktivana primjena ovog amandmana. Ne očekujemo da će usvajanje izmijenjenog standarda dovesti do značajnih promjena<br />
u finansijskim izvještajima Društva. Evropska unija još nije prihvatila izmjenu standarda.<br />
46 47<br />
Naša misija / Naša vizija Finansijska <strong>2011.</strong> godina
2. Pregled značajnih računovodstvenih politika (Nastavak)<br />
2. Pregled značajnih računovodstvenih politika (Nastavak)<br />
2.1. Osnova <strong>za</strong> sastavljanje (nastavak)<br />
Objavljeni standardi, interpretacije i izmjene standarda koji još nisu stupili na snagu i nisu ranije usvojeni od strane Društva<br />
- MSFI 7 (revidiran) Odbor <strong>za</strong> međunarodne računovodstvene standarde (MRSO) je revidirao MSFI 7 Finansijski Instrumenti: Objelodanjivanje<br />
je odrađeno u oktobru 2010. Dopuna <strong>za</strong>htijeva dodatna objelodanjivanja o transferima finansijskih sredstava koja<br />
ne rezultiraju potpunim prestankom priznavanja, ili <strong>za</strong>htijevaju stalnu uključenost. Ovo je omogućilo korisnicima finansijskih<br />
instumenata da poboljšaju njihovo razumijevanje ovakakvih transakcija (na primjer, sekuriti<strong>za</strong>cije), uključujući razumijevanje<br />
mogućih uticaja preostalih rizika kod preduzeća koje vrši transfer sredstava. Dopuna takođe <strong>za</strong>htijeva početno priznavanje ukoliko<br />
neprorcionalan iznos ovakvih sredstava se koristi pri kraju perioda <strong>za</strong> izvještavanje. Revidirani standard će biti primijenjen <strong>za</strong><br />
finansijske periode koji počinju na dan, ili poslije 1. jula <strong>2011.</strong> godine. Ranija primjena ove dopune je sprovedena. Društvo ne<br />
očekuje da će usvajanje ovoga standarda imati značajnog evekta na finansijske izvještaje Društva. Evropska Unija još uvijek nije<br />
usvojila dopunu standarda.<br />
IASB objavio je amandmane MSFI 7 Financijski instrumenti: Objavljeana u decembru <strong>2011.</strong> IASB i FASB (Financial Accounting<br />
Standards Board) su izdali <strong>za</strong>jedničke <strong>za</strong>htjeve objavljivanja koji bi trebali pomoći da se bolje procijeni uticaj ili potencijalni<br />
uticaj dogovora o prebijanju na finansijski položaj društva. Zajednički <strong>za</strong>htjevi <strong>za</strong> objavljivanje su poboljšali transparentnost u<br />
izvještavanju u pogledu ublažavanja kreditnog rizika, uključujući objavljivanje kolaterala datih ili primljenih. Revidirani standard<br />
će biti primijenjen <strong>za</strong> finansijske periode koji počinju na dan, ili poslije 1. januara 2013. Obavezna je retroaktivna primjena<br />
standarda. Ne očekujemo da će usvajanje izmijenjenog standarda dovesti do značajnih promjena u finansijskim izvještajima<br />
objavljivanja Društva. Evropska unija još nije prihvatila izmijenjeni standarda.<br />
- MSFI 9 Finansijski instrumenti. Standard predstavlja prvi dio projekta <strong>za</strong>mjene MRS 39 („Finansijski instrumenti: priznavanje i mjerenje“)<br />
novim standardom MSFI 9 Finansijski instrumenti. MSFI 9 odredjuje klasifikaciju i priznavanje finansijskih sredstava i obave<strong>za</strong>.<br />
Preostala fa<strong>za</strong> projekta se odnosi na imparitet finansijskih instumenata i računovodstvene <strong>za</strong>štite, kao i budućih projekata u<br />
pogledu prestanka priznavanja su trenutno u toku.<br />
2.1. Osnova <strong>za</strong> sastavljanje (nastavak)<br />
Objavljeni standardi, interpretacije i izmjene standarda koji još nisu stupili na snagu i nisu ranije usvojeni od strane Društva<br />
Finansijiska Sredstva- Kod inicijalnog priznavanja, MSFI 9 <strong>za</strong>htijeva da finansijska sredstva budu vrednovana po fer vrijednosti. Nakon<br />
inicijalnog priznavanja finansijska sredstva nastavljaju da budu vrednovana u skladu sa klasifikacijama definisanim u MSFI 9. Kada je finansijsko<br />
sredstvo klasifikovano i vrednovano po amorti<strong>za</strong>cionoj vrijednosti, neophodno je da bude testirano na obezvredjenje u skladu<br />
sa MRS 39. MSFI 9 definiše pravila klasifikacije.<br />
- MSFI 9 <strong>za</strong>htijeva da se finansijska sredstva klasifikuju i naknadno vrednuju po amortizovanoj vrijednosti ili po fer vrijednosti.<br />
Dva su neophodna uslova da bi se finansijska sredstva klasifikovala po amortizovanoj vrijednosti: (1) cilj rukovodstva prilikom<br />
upravljanja finansijskim sredstvom jeste prikupljanje ugovorenih novčanih priliva; i (2) ugovoreni uslovi ve<strong>za</strong>ni <strong>za</strong> finansijsko<br />
sredstvo definišu specifične datume priliva gotovine koji predstavljaju glavnicu i kamatu na preostali dio duga. Tamo gdje oba<br />
uslova nisu <strong>za</strong>dovoljena, finansijsko sredstvo je klasifikovano po fer vrijednosti.<br />
Opcija fer vrijednosti: MSFI 9 dozvoljava društvu da klasifikuje po fer vrijednosti instrument, koji bi inače trebao biti klasifikovan<br />
po amorti<strong>za</strong>cionoj vrijednosti, u slučajevima kada klasifikacija eliminiše ili značajno smanjuje nekonzistentnost prilikom vrednovanja<br />
(računovodstveno neslaganje).<br />
Instumenti kapitala: Trenutna kategorija instumenata kapitala je fer vrijednost koja proizilazi iz dobitka i gubitka. Međutim standard<br />
kaže da preduzeće može da napravi neopozivi izbor u inicijalnom priznavanju i da predstavi sve promjene fer vijednosti<br />
<strong>za</strong> ulaganja u kapital koja se ne drže radi prodaje u ostalom sveobuhvatnom prihodu. Vrijednost ovih dobitaka i gubitak se ne<br />
izvještava kao dio bilansa uspjeha Društva čak i kada se dobici i gubici realizovani. Samo realizovane dividende po osnovu ovih<br />
investicija se priznaju u bilansu uspjeha.<br />
Derivativi: Zahtjev MRS 39 ve<strong>za</strong>no <strong>za</strong> derivative je promijenjen, u smislu što se više ne <strong>za</strong>htjeva da se derivativi vrednuju odvojeno<br />
od svojih izvornih ugovora.<br />
Reklasifikacija: MSFI 9 omogućava reklasifikaciju izmedju fer i amorti<strong>za</strong>cione vrijednosti samo u slučajevima kada postoji<br />
promjena u poslovnom modelu društva.<br />
Finansijske obaveze – MSFI 9 “Finansijski Instrumenti” određuje <strong>za</strong>htjeve <strong>za</strong> vođenje računovdstva finansijskih obave<strong>za</strong> i <strong>za</strong>mjenjuje<br />
odgovarajuća pravila iz MRS 39 “Finansijski Instumenti: Priznavanje i odmjeravanje”.<br />
I dalje se nastavlja sa MRS 39 pravilom priznavanja i prestanka priznavanja.<br />
I dalje se nastavlja sa većinom <strong>za</strong>htjeva MRS 39 <strong>za</strong> klasifikacijom i mjerenjem.<br />
Eliminiše se izuzetak <strong>za</strong> vrednovanje po fer vrijednosti <strong>za</strong> obaveze po osnovu derivata, sada su i one uključene i moraju se prika<strong>za</strong>ti pod<br />
instumentima kapitala.<br />
Mijenjajući <strong>za</strong>htjeve pove<strong>za</strong>ne sa fer vrijednošću opcija <strong>za</strong> finansijske obaveze je da upućuju na kreditni rizik.<br />
Društvo će primijeniti MSFI 9 <strong>za</strong> periode koji počinju na dan ili poslije 1. januara 2013. godine. Ranija primjena je dozvoljena.<br />
Izvještavanje prema MSFI 9 mora se sprovesti retrospektivno. Za preduzeća koja usvoje MSFI 9 <strong>za</strong> periode koji počinju 1. januara 2012<br />
godine MSFI obezbjeđuje tranzicioni period <strong>za</strong> prikaz uporednih podataka. Usvanjanje novih standarda će vjerovatno uticati na finansijke<br />
izvještaje Društva, sa uticajem koji se još uvijek procjenjuje. Evropska Unija još uvijek nije usvojila ovaj standard.<br />
48 49<br />
Naša misija / Naša vizija Finansijska <strong>2011.</strong> godina
2. Pregled značajnih računovodstvenih politika (Nastavak)<br />
2.1. Osnova <strong>za</strong> sastavljanje (nastavak)<br />
Objavljeni standardi, interpretacije i izmjene standarda koji još nisu stupili na snagu i nisu ranije usvojeni od strane Društva<br />
2. Pregled značajnih računovodstvenih politika (Nastavak)<br />
2.1. Osnova <strong>za</strong> sastavljanje (nastavak)<br />
Objavljeni standardi, interpretacije i izmjene standarda koji još nisu stupili na snagu i nisu ranije usvojeni od strane Društva<br />
-- MSFI 10, MSFI 11, MSFI 12, MRS 27 (revidiran) i MRS 28 (revidiran) - IASB je objavio MSFI 10 konsolidovani finansijski izvještaji, MSFI<br />
11 <strong>za</strong>jedničke aranžmane, MSFI 12 objelodanjivanje interesa u drugim društvima i dopune MRS 27 odvojeni financijski<br />
izvještaji i MRS 28 Ulaganja u pridružena društva i <strong>za</strong>jedničke poduhvate u maju <strong>2011.</strong><br />
MSFI 10 <strong>za</strong>mjenjuje konsolidacione smjernice MRS 27 Konsolidovani i odvojeni finansijski izvještaji i SIC-12 Konsolidacija<br />
– društva sa posebnom namjenom - uvođenjem jedinstvenog modela konsolidacije <strong>za</strong> sva društva na temelju kontrole, bez<br />
obzira na prirodu ulaganja (odnosno, da li je društvo kontrolisano putem glasačkih prava investitora ili putem drugih ugovornih<br />
odnosa kao što je uobičajeno kod društava sa posebnom namjenom). Prema MSFI 10, upravljanje se temelji na tome da<br />
li investitor ima:<br />
- kontrolu nad ulaganjima;<br />
- izloženost, ili prava na varijabilni povraćaj po osnovu svojeg učešća u ulaganja, i<br />
- sposobnost da koriste svoju kontrolu nad ulaganjima kako bi uticao na iznos povraćaja.<br />
MSFI 11 uvodi nove računovodstvene <strong>za</strong>htjeve <strong>za</strong> <strong>za</strong>jedničke dogovore, mijenjajući MRS 31 Investiranja u <strong>za</strong>jedničke<br />
poduhvate. Mogućnost primjene proporcionalne konsolidacione metode kada računovodstvo nije vođeno iz <strong>za</strong>jednički kontrolisanog<br />
društva. Osim toga, MSFI 11 eliminiše <strong>za</strong>jedničku kontrolu nad sredstvima, <strong>za</strong> sada, samo praveći razliku između<br />
<strong>za</strong>jednjičkih operacija i <strong>za</strong>jedničkih poduhvata. Zajednička operacija je <strong>za</strong>jednički aranžman kojim, stranke koje imaju<br />
<strong>za</strong>jedničku kontrolu, imaju pravo na sredstva i odgovornost <strong>za</strong> obaveze. Zajednički poduhvat je <strong>za</strong>jednički dogovor, kojim<br />
stranke koje imaju <strong>za</strong>jedničku kontrolu imaju pravo nad neto imovinom.<br />
MSFI 12 <strong>za</strong>htijevat će poboljšane objelodanjivanja u oba slučaja, kod konsolidovanih i nekonsolidovanih društava u kojima<br />
društvo ima učešće. Cilj MSFI 12 je da se <strong>za</strong>htijevaju informacije tako da korisnici finansijskih izvještaja mogu ocjenjivati osnovu<br />
kontrole, ograničenja na konsolidovanu imovine i obve<strong>za</strong>, bilo koji rizik koji priozilazi iz angažmana s nekonsolidovanim<br />
strukturiranim društvima i ne-kontrolisanog vlasničkog udjela i njegovog uticaja u konsolidovanim društvima.<br />
Zahtjevi koji se odnose na odvojenim finansijskim izvještajima se nisu mijenjali te su uključeni u izmjene i dopune MRS 27 odvojeni<br />
finansijski izvještaji. Ostali dijelovi MRS-a 27 <strong>za</strong>mijenjene su sa MSFI 10.<br />
MRS 28 Ulaganja u pridružena društva i <strong>za</strong>jedničke poduhvate mijenja se u skladu sa promjenama na uključenim u MSFI 10, MSFI 11 i<br />
MSFI 12.<br />
IASB je izdao amandmane na MSFI 9 u decembru <strong>2011.</strong> i odložio obvezni datum <strong>za</strong> primjenu MSFI 9 od 1. januara 2013 do 1. januara<br />
2015. Odlaganje će omogućiti <strong>za</strong> sve faze projekta MSFI 9 imaju isti datum primjene. Izmjene i dopune takođe pružaju oslobađanje od<br />
<strong>za</strong>htjeva <strong>za</strong> pripremom uporednih finansijskih izvještaja <strong>za</strong> efekat primjene MSFI 9. Ovo oslobađanje je originalno bilo dostupano samo<br />
<strong>za</strong> društva koja su odabrala primjenu MSFI 9 prije 2012. Umjesto toga, dodatna prelazna objelodanjivanja će biti potrebna kako bi se<br />
pomogla investitorma da razumiju efekat koji početna primjena MSFI 9 ima u pogledu razvrstavanju i mjerenja financijskih instrumenata.<br />
Donošenjem novog standarda vjerojatno će rezultirati promjenama u financijskim izvještajima Društva, dok se ovaj efekat trenutno analizira.<br />
Evropska unija još nije potvrđen ili standard ili njegov amandman.<br />
- MSFI 13 IASB objavljuje MSFI 13 mjerenja po fer vrijednosti u maju 2011 kako bi se <strong>za</strong>mijenile smjernice o mjerenju fer vrijednosti<br />
u postojećoj MSFI računovodstvenoj literaturi sa jednim standardom. MSFI je rezultat <strong>za</strong>jedničkih napora od strane IASB i<br />
FASB <strong>za</strong> razvojem konvergiranih okvira fer vrijednosti. MSFI 13 definiše fer vrijednost, daje smjernice o tome kako utvrditi fer<br />
vrijednost te <strong>za</strong>htijeva objelodanjivanja o mjerenjima fer vrijednosti. Međutim, MSFI 13 ne mijenja <strong>za</strong>htjeve u pogledu stavki<br />
koje treba mjeriti ili iska<strong>za</strong>ti po fer vrijednosti. MSFI 13 nastoji povećati konzistentnost i uporedivost fer vrijednosti mjerenja<br />
u srodnim podacima kroz ‘hijerarhiju fer vrijednosti’. Hijerarhija kategorizuje ulaze koji se koriste <strong>za</strong> validacione tehnike u tri<br />
nivoa. Hijerarhija daje najveći prioritet (nekorigovanim) kvotnim cijenama na aktivnim tržištima <strong>za</strong> identična sredstva ili obveze,<br />
kao i najniži prioritet neprimjetnim inputima. Ako se inputi korišćeni <strong>za</strong> mjerenje fer vrijednosti kategoriziraju u različite nivoe u<br />
hijerarhiji fer vrijednosti, fer vrijednost mjerenja je kategorizovan u cijelosti na nivo najnižeg inputa koji je značajan <strong>za</strong> ukupno<br />
mjerenje (na bazi primjene procjena). Revidirani standard će biti primijenjen <strong>za</strong> finansijske periode koji počinju na dan, ili<br />
poslije1. januara 2013. Ranija primjena je dopuštena. Ne očekujemo da će donošenje novog standarda dovesti do značajnih<br />
promjena u finansijskim izvještajima Društva, dok se ovaj efekat trenutno analizira. Evropska unija još nije prihvatila novi standard.<br />
Objavljeni standardi, interpretacije i izmjene standarda koji još nisu stupili na snagu i nisu relevantni <strong>za</strong> Društvo<br />
Dopuna MRS 12 “Odloženi porez: Naknadivost osnovnog sredstva – Dopuna MRS 12” postavlja pretpostavke <strong>za</strong> ponovno priznavanje<br />
osnovnih sredstava. Ova dopuna je relevantna u slučajevima gdje tip naknadnog priznavanja ima različite poreske<br />
posledice. Proglašenje postavlja oborivu pretpostavku da će sadašnja vrijednost investicione imovine koja se priznaje<br />
korišćenjem metoda fer vrijednosti objelodanjenom u MRS 40 biti priznata prilikom prodaje. Šta više, kako se sadasnja<br />
vrijednost imovine <strong>za</strong> koju se ne obračunava amorti<strong>za</strong>cija procjenjuje u skladu sa relevantnim modelom objelodanjenim<br />
u MRS 16 koji daje pretpostavku o nakoknadi kroz prodaju. Dopunjeni amadman <strong>za</strong>mjenjuje SIC 21 i primjenjivaće<br />
se <strong>za</strong> periode na dan ili poslije 1. januara 2012. godine. Ranija primjena je dozvoljena. Kako <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> ne<br />
posjeduje investicionu imovinu ili sredstva koja se ne amortizuju mjerena relevantnim modelom objelodanjenim u MRS<br />
16, dopuna standarda neće imati uticaja na finansijske izvještaje Društva. Evropska unija još uvijek nije usvojila dopunu<br />
ovoga standarda.<br />
- IFRIC 20 U oktobru 2011, IASB objavljuje IFRIC 20 skidanje troškova u fazi proizvodnje površinskog rudnika. Tumačenje primjenjuje se<br />
<strong>za</strong> godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. januara 2013. Ranija primjena je dopuštena. Kako <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong><br />
nema rudarsku aktivnost, tumačenje neće imati utjecaj na financijske izvještaje Društva. Evropska unija još nije prihvatila<br />
tumačenje.<br />
50 51<br />
Naša misija / Naša vizija Finansijska <strong>2011.</strong> godina
2. Pregled značajnih računovodstvenih politika (Nastavak)<br />
2.2. Izvještavanja po segmentima<br />
2. Pregled značajnih računovodstvenih politika (Nastavak)<br />
2.3. Ključne računovodstvene procjene i prosuđivanja<br />
Operativni segmenti se izvještavaju na način koji je uskladjen sa internim izvještavanjem glavnim operativnim donosiocima odluka.<br />
Donosioci odluka u Društvu vrše regularan pregled operativnog rezultata identifikovanih operativnih segmenata u cilju donošenja odluka o<br />
alokaciji resursa na poslovne segmente i evaluaciji njihovog poslovanja. Poslovni segmenti su identifikovani u skladu sa prirodom poslovnih<br />
aktivnosti i u <strong>za</strong>visnosti od internih <strong>za</strong>htjeva izvještavanja koja se obezbjeduju donosiocima odluka, tj. Menadzment Komitetu Crnogorskog<br />
<strong>Telekom</strong>a A.D..Računovodstvene politike i principi vrednovanja operativnih segmenata su isti kao i oni primijenjeni na Društvo i opisani u<br />
pregledu značajnih računovodstvenih politika. U skladu sa internim <strong>za</strong>htjevima izvještavanja, procesom donošenja odluka i prirode usluga,<br />
postoje dva operativna segmenta u Crnogorskom <strong>Telekom</strong>u: Fiksna Telefonija i Mobilna Telefonija.<br />
Prihod operativnog segmenta uključuje prihode od trećih lica. Fiksna Telefonija vrši pružanje usluga fiksne telefonije, kao i internet usluge,<br />
iznajmljivanje linija, IPTV itd svojim korisnicima, dok Mobilna Telefonija svoj prihod većinom generiše od pružanja usluga mobilne telefonije<br />
svojim korisnicima.<br />
Amorti<strong>za</strong>cija i obezvredjenje operativnih segmenata uključuje troškove koji se odnose na nematerijalna ulaganja i osnovna sredstva koja<br />
funkcionišu u operativnom segmentu.<br />
Troškovi nastali u okviru operativnog segmenta ili naplaćeni segmentu, uključuju nastale troškove trećih lica.<br />
Rukovodstvo Društva prati rezultate operativnih segmenata prije svega kroz EBITDU (profit prije kamate, pore<strong>za</strong>, amorti<strong>za</strong>cije i obezvredjenja),<br />
koja je od strane Društva definisana kao operativni profit prije amorti<strong>za</strong>cije. S obzirom da se svim osnovnim sredstvima i nematerijalnim<br />
ulaganjima upravlja na nivou operativnog segmenta, odnosni troškovi amorti<strong>za</strong>cije i obezvredjenja se smatraju dijelom rezultata operativnog<br />
segmenta. Operativni profit je, takodje, mjera rezultata poslovnog segmenta.<br />
Sredstva operativnog segmenta ne uključuju Gotovinu i gotovinske ekvivalente, finansijska sredstva kao ni odložena poreska sredstva, koja<br />
se prate na nivou Društva. Sva ostala sredstva se prate na nivou poslovnog segmenta. Sredstva koja se koriste od različitih segmenata nisu<br />
alocirana svim segmentima, već samo onom poslovnom segmentu koje posjeduje i upravlja tim sredstvima. <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> posluje u<br />
više poslovnih segmenata. Ipak, s obzirom da je jedan pravni subjekt, ne postoji medjusobno fakturisanje segmenata <strong>za</strong> <strong>za</strong>jedničko korišćenje<br />
sredstva.<br />
Obaveze operativnog segmenta ne uključuju tekuće i odložene obaveze, koja se prate na nivou Društva. Sve ostale obaveze su uključene u<br />
grupu obave<strong>za</strong> kojima se upravlja na nivou segmenta.<br />
Još jedan va<strong>za</strong>n KPI praćen na nivou poslovnih segmenata je kapitalni trošak, koji je definisan kao povećanje nematerijalnih ulaganja i osnovnih<br />
sredstava u normalnom toku poslovanja, ne uključujući povećanja na osnovu poslovnih kombinacija.<br />
Ne postoje nesimetrične raspodjele po operativnim segmentima. Na primjer, ako osnovno sredstvo pripada odredjenom poslovnom segmentu,<br />
amorti<strong>za</strong>cija pripada istom segmentu, ili, ako je prihod od korisnika uključen u odredjeni poslovni segment, potraživanja od korisnika će biti<br />
uključena u isti poslovni segment.<br />
Prezentacija finansijskih izvještaja <strong>za</strong>htijeva od rukovodstva Društva korišćenje najboljih mogućih procjena i razumnih pretpostavki, koje<br />
imaju efekta na prezentirane vrijednosti sredstava i obave<strong>za</strong> i objelodanjivanje potencijalnih potraživanja i obave<strong>za</strong> na dan sastavljanja<br />
finansijskih izvještaja, kao i prihoda i rashoda u toku izvještajnog perioda.<br />
Procjene i vrednovanja se konstantno provjeravaju, oslanjajući se na prethodna iskustva i druge faktore, uključujući realna očekivanja<br />
razvoja budućih događaja. U pojedinim slučajevima Društvo se oslanja na mišljenje ne<strong>za</strong>visnih stručnjaka. Društvo vrši procjene i<br />
pretpostavke uzimajući u obzir buduće događaje. Rezultirajuće računovodstvene procjene će, po definiciji, rijetko biti jednake stvarnim<br />
rezultatima. Procjene i pretpostavke, koje nose značajan rizik uzrokovanja materijalnih razlika, su razmotrene u tekstu koji slijedi:<br />
2.3.1. Korišćenje procjena<br />
a) Korisni vijek trajanja sredstava<br />
Određivanje korisnog vijeka trajanja sredstava se <strong>za</strong>sniva na prethodnom iskustvu sa sličnim sredstvima, kao i na anticipiranom<br />
tehničkom razvoju i promjenama na koje utiče veliki broj ekonomskih ili industrijskih faktora. Adekvatnost određenog korisnog vijeka<br />
trajanja se preispituje na godišnjem nivou ili kada god postoji indikacija da je došlo do značajne promjene faktora koji su predstavljali<br />
osnov <strong>za</strong> određivanje korisnog vijeka trajanja. Vjerujemo da su računovodstvene procjene koje se odnose na određivanje korisnog vijeka<br />
trajanja sredstava, od izuzetnog značaja, obzirom da uključuju pretpostavke o tehnološkom razvoju u inovativnoj industriji. Zbog materijalne<br />
značajnosti stalne imovine u okviru aktive Izvještaja o finansijskom polo<strong>za</strong>ju, uticaj bilo kakvih promjena na navedene procjene<br />
korisnog vijeka trajanja mogu materijalno značajno uticati na finansijski položaj i ostvareni poslovni rezultat. Na primjer, ukoliko Društvo<br />
smanji korisni vijek trajanja <strong>za</strong> 10%, doći će do dodatnog povećanja troškova amorti<strong>za</strong>cije na godišnjem nivou u iznosu od EUR 2,47<br />
miliona.<br />
b) Potencijalno obezvrjeđenje nekretnina i opreme i nematerijalnih ulaganja<br />
Društvo procjenjuje obezvrjeđenje nekretnina, opreme i nematerijalnih ulaganja kada god postoji razlog da knjigovodstvena vrijednost<br />
može materijalno značajno prekoračiti nadoknadivi iznos i kada se očekuje da obezvrjeđenje može nastati. Nadoknadive vrijednosti se<br />
određuju obračunom upotrebne vrijednosti uzimajući u obzir veliki broj faktora koji mogu uticati na upotrebnu vrijednost. Između ostalog,<br />
uzimamo u obzir buduće prihode i rashode, tehnološku <strong>za</strong>starjelost, eventualni prekid usluga i druge promjene u okolnostima koje<br />
mogu uticati na obezvrjeđenje. Obzirom da je ovakav način vrjednovanja <strong>za</strong>snovan na našem profesionalnom sudu, potencijalni iznos<br />
obezvrjeđenja može biti značajno različit u odnosu na iznos utvrđen našim obračunom.<br />
c) Obezvredjenje gudvila<br />
Test obezvredjenja gudvila se vrši jednom godišnje ili češce. Nadoknadivi iznos operativnog segmenta (CGU) je obracunat na bazi fer<br />
vrijednosti umanjenoj <strong>za</strong> troškove prodaje, odredjene diskontovanjem projektovanog 10-godišnjeg toka gotovine CGU. Ove pretpostavke<br />
sadrže veliki stepen procjene, što nosi potencijalni rizik pogrešnog obračuna upotrebne vrijednosti, ukoliko bi se doka<strong>za</strong>lo da korišćenje<br />
pretpostavke nisu reprezentativne. Politika Društva jeste da se test obezvredjenja radi na bazi projektovanog 10-godišnjeg toka gotovine<br />
i procjena koje predstavljaju najrealnija očekivanja rukovodstva u vezi tržišnih učesnika i očekivanja koja uzimaju u obzir slične<br />
transakcije i razvoj indusrtije.<br />
52 53<br />
Naša misija / Naša vizija Finansijska <strong>2011.</strong> godina
2. Pregled značajnih računovodstvenih politika (Nastavak)<br />
2.3.1. Korišćenje procjena (Nastavak)<br />
c) Obezvredjenje gudvila (nastavak)<br />
2. Pregled značajnih računovodstvenih politika (Nastavak)<br />
2.3.1. Korišćenje procjena (Nastavak)<br />
d) Obezvrjeđenje potraživanja iz poslovnih odnosa i ostalih potraživanja<br />
U cilju odredjivanja nadoknadive vrijednosti poslovnih segmenata, Društvo obračunava fer vrijednost operativnih segmenata umanjenu<br />
<strong>za</strong> troškove prodaje. Prilikom obračuna, <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> je koristio prosječnu ponderisanu cijenu kapitala (weighted average cost<br />
of capital – WACC) prije oporezivanja i procjene stalne stope rasta (perpetual growth rate – PGR) u Crnoj Gori i podsektoru telekomunikacija.<br />
WACC se određuje na osnovu modela određivanja cijene finansijske imovine – CAPM (capital asset pricing model) koristeći<br />
se prosječnim beta koeficijentima grupe sličnih sredstava, desetogodišnjeg beskuponskog prinosa i dugovnog racia u skladu sa<br />
uobičajenom <strong>za</strong>duženosti sličnih telekomunikacijskih kompanija. Procjene stalne stope rasta (PGR) su u skladu sa dugoročnim stopama<br />
rasta u telekomunikacijskom sektoru.<br />
Osnovne pretpostavke koje su korišćene <strong>za</strong> proračun fer vrijednosti:<br />
Fiksna<br />
Telefonija i Internet<br />
Mobilna<br />
Telefonija<br />
EBITDA 35.5% 35.5%<br />
Stopa rasta 2.0% 2.0%<br />
Diskontna stopa 9.33% 9.33%<br />
Anali<strong>za</strong> obezvrjeđenja pokazuje da nije osjetljiva na promjene ključnih pretpostavki. Anali<strong>za</strong> osjtljivosti pokazuje da će Društvo imati<br />
obervjređenje u slučaju da tokovi gotovine budu 63% niži ua Fiksnu telefoniju i Internet nego što su upotrijebljeni u obračunima, ili 57%<br />
niži tokovi gotovine <strong>za</strong> Mobilnu telefoniju, kao i ako se WACC promijeni na 24% <strong>za</strong> Fiksnu telefoniju i Internet ili na 21% od WACC <strong>za</strong><br />
Mobilnu telefoniju, uz nepromijenjene ostale pretpostavke (ceteris paribus). Bilo kakva kombinacija ovih hipotetičkih promjena rezultirala<br />
bi obezvrjeđenjem.<br />
Društvo obračunava iznos obezvrjeđenja <strong>za</strong> sumnjiva potraživanja na bazi procijenjenih iznosa gubitaka koji nastaju kao posljedica<br />
nemogućnosti naših korisnika da redovno izmiruju svoje dospjele obaveze. Procjena je bazirana na starosnoj analizi potraživanja i prethodnom<br />
iskustvu kada su u pitanju otpisi potraživanja, anali<strong>za</strong>ma boniteta korisnika i promjenama odobrenih rokova dospijeća. Ovi faktori<br />
se periodično pregledaju, i kada je to neophodno, vrše se promjene u obračunu iznosa obezvrjeđenja. Obračunavanje obezvrjeđenja<br />
uključuje i formiranje pretpostavki o budućem ponašanju korisnika i iznosu buduće naplate. Ako se finansijski položaj naših korisnika<br />
pogorša, aktuelni iznosi otpisa postojećih potraživanja mogu biti veći od očekivanih i mogu preći nivo iznosa obezvrjeđenja priznatih do<br />
sada.<br />
Dugoročna potraživanja uključuju specifična potraživanja od Vlade Republike Crne Gore (Napomena 9) <strong>za</strong> koje Društvo procjenjuje<br />
da su u potpunosti naplativa i da se ne očekuje obezvrjeđenje ovih potraživanja. Ova procjena je <strong>za</strong>snovana na prethodnom iskustvu u<br />
naplatama.<br />
U specifičnom slučaju potraživanja od opština, Društvo procjenjuje dodatan iznos ispravke koji je takodje <strong>za</strong>snovan na prethodnom<br />
istorijskom iskustvu.<br />
e) Rezervisanja<br />
Rezervisanja su, u principu, <strong>za</strong>snovana na našem profesionalnom sudu, pogotovo kada je riječ o sudskim sporovima. Društvo procjenjuje<br />
mogući nepovoljni razvoj događaja kao rezultat zbivanja u prošlosti i ukoliko je vjerovatnoća preko 50% da će spor biti izgubljen,<br />
Društvo vrši rezervisanje kojim se u cjelini obezbjeđuje pokrivanje iznosa potencijalne obaveze po osnovu negativnog razrješenja spora.<br />
Zbog visokog nivoa neizvesnosti, u nekim slucajevima procena moze odstupati od stvarnog ishoda. Da bi odredila verovatnocu konacnog<br />
ishoda, Drustvo koristi usluge internih i eksternih pravnih savetnika.<br />
f) Beneficije <strong>za</strong>poslenih<br />
Beneficije <strong>za</strong>poslenih kao što su otpremnine <strong>za</strong> odla<strong>za</strong>k u penziju i jubilarne nagrade, su obračunate na bazi aktuarskih pretpostavki<br />
o očekivanom preostalom radnom vijeku <strong>za</strong>poslenih. Usled velikog nivoa neizvjesnosti, u nekim slučajevima postoji mogućnost da<br />
očekivani odliv ne bude u skladu sa stvarnim odlivom po osnovu beneficija <strong>za</strong>poslenih.<br />
54 55<br />
Naša misija / Naša vizija Finansijska <strong>2011.</strong> godina
2. Pregled značajnih računovodstvenih politika (Nastavak)<br />
2.4 Preračunavanje stranih valuta<br />
2. Pregled značajnih računovodstvenih politika (Nastavak)<br />
2.5 Finansijski instrumenti (nastavak)<br />
Poslovne promjene u stranoj valuti su preračunate u funkcionalnu valutu primjenom zvaničnih deviznih kurseva važećih na dan poslovne<br />
promjene. Iznosi u finansijskim izvještajima su izraženi u EUR koja je i funkcionalna valuta Društva. Pozitivne i negativne kursne razlike<br />
koje nastaju izmirenjem monetarnih sredstava i obave<strong>za</strong> iska<strong>za</strong>nih u stranim sredstvima plaćanja i preračunom takvih sredstava na dan<br />
finansijiskih izvestaja, iska<strong>za</strong>ne su u okviru finansijskih prihoda / (rashoda) u izvještaju o sveobuhvatnom prihodu.<br />
2.5. Finansijski instrumenti<br />
Finansijski instrument je bilo koji ugovor koji utiče na povećanje finansijskih sredstava jednog preduzeća i finansijskih obave<strong>za</strong> ili kapitalnog<br />
instrumenta drugog preduzeća.<br />
U finansijska sredstva Društva spadaju: gotovina i gotovinski ekvivalenti, instrument kapitala drugog društva (finansijska sredstva<br />
raspoloživa <strong>za</strong> prodaju) i ugovorena prava na priliv gotovine (<strong>za</strong>jmovi, poslovna i ostala potraživanja).<br />
Finansijske obaveze Društva uključuju ugovorenu obavezu isplate gotovine ili nekog drugog finansijskog sredstva drugom društvu.<br />
Finansijske obaveze, prije svega, uključuju obaveze prema bankama, pove<strong>za</strong>nim licima i obaveze prema dobavljačima.<br />
2.5.1. Finansijska sredstva<br />
Društvo klasifikuje svoja finansijska sredstva u dvije kategorije:<br />
- krediti i potraživanja<br />
- finansijska sredstva raspoloživa <strong>za</strong> prodaju<br />
Klasifikacija <strong>za</strong>visi od namjene i svrhe <strong>za</strong> koju se finansijska sredstva pribavljaju. Menadžment određuje klasifikaciju finansijskog sredstva<br />
prilikom inicijalne klasifikacije.<br />
Normalne kupovine i prodaje finansijskih sredstava su prepoznate na dan trgovine, tj. datum na koji se Društvo obavezuje da kupi tj.<br />
proda finansijsko sredstvo. Investicije su inicijalno prepoznate po fer vrijednosti uvećane <strong>za</strong> troškove transakcije <strong>za</strong> sva finansijska sredstva<br />
koja nisu klasifikovana po fer vrijednosti kroz izvještaj o sveobuhvatnom prihodu.<br />
Na svaki datum Izvještaja o finansijskom položaju, Društvo procjenjuje da li postoji objektivan dokaz da je neko finansijsko sredstvo ili<br />
grupa finansijskih sredstava obezvrijeđena. Ukoliko negativan dogadjaj, nakon inicijalnog prepoznavanja sredstva, ima uticaj na promjenu<br />
procijenjenih budućih novčanih tokova finansijskog sredstva ili grupe finansijskih sredstava, a koji moze biti realno procijenjen,<br />
smatra se objektivnim indikatorom obezvredjenja.<br />
2.5.1 Finansijska sredstva (nastavak)<br />
Gubici po osnovu obezvredjenja finansijskih sredstava su prepoznati u izvještaju o sveobuhvatnom prihodu naspram računa ispravke<br />
sve do potpunog isknjižena finansijskog sredstva, kada je neto iznos (uključujući bilo kakav iznos obezvredjenja) isključen iz Izvještaja<br />
o finansijskom položaju društva. Dobici li gubici prilikom isknjižena finansijskih sredstava su obračunati i prepoznati kao razlika izmedju<br />
dobitaka od prodaje i neto iznosa koji je isključen iz knjiga.<br />
Finansijska sredstva su isknjižena iz bilansa onda kada je pravo priliva gotovine prošlo ili je prenešeno, i Društvo je prebacilo sve rizike i<br />
nagrade samog vlasništva na drugo pravno lice.<br />
2.5.1.1 Krediti i potraživanja<br />
Krediti i potraživanja su nederivatna finansijska sredstva sa fiksnim ili određenim plaćanjima koja nisu kotirana na aktivnim tržištima.<br />
Prika<strong>za</strong>na su u okviru obrtnih sredstava, osim onih koji dospijevaju 12 mjeseci nakon datuma Izvještaja o finansijskom položaju. Takva<br />
sredstva su klasifikovana u okviru stalne imovine.<br />
Sledeća sredstva spadaju u kategoriju „kredita i potraživanja“:<br />
- gotovina i gotovinski ekvivalenti<br />
- kratkoročni depoziti u bankama<br />
- potraživanja iz poslovnih odnosa<br />
- krediti <strong>za</strong>poslenima<br />
- ostala potraživanja<br />
Krediti i potraživanja se inicijalno priznaju po njihovoj fer vrijednosti, a <strong>za</strong>tim se mjere po amortizovanom trošku koristeći metod efektivne<br />
kamatne stope umanjenom <strong>za</strong> iznos eventualnog obezvredjenja.<br />
Sadašnja vrijednost kredita i potraživanja, koji bi inače bili <strong>za</strong>starjeli, a čiji su uslovi dogovoreni, nije obezvrijedjena ukoliko se naplata,<br />
usled ponovnih pregovora, smatra osiguranom.<br />
a) Gotovina i gotovinski ekvivalenti<br />
Gotovina i gotovinski ekvivalenti uključuju novac iz blagajne, novac na bankovnim računima i sve kratkoročne visoko likvidne depozite<br />
sa osnovnim dospijećem do tri mjeseca ili manje.<br />
b) Kratkoročni depoziti u bankama<br />
Kratkoročni depoziti u bankama su u Izvještaju o finansijskom položaju prika<strong>za</strong>ni kao depoziti po svojoj nominalnoj vrijednosti sa<br />
dospijećem od 3 do 12 mjeseci. Potraživanja po osnovu kamata iz depozita prika<strong>za</strong>ni su odvojeno u Izvještaju o finansijskom položaju<br />
kao ostala potraživanja. Zajednički prihodi od kamata prika<strong>za</strong>ni su u izvještaju o sveobuhvatnom prihodu kao ostali nastali poslovni<br />
prihodi.<br />
c) Potraživanja iz poslovnih odnosa i ostala potraživanja<br />
Potraživanja iz poslovnih odnosa se inicijalno priznaju po njihovoj fer vrijednosti, a <strong>za</strong>tim se mjere po amortizovanom trošku koristeći<br />
metod efektivne kamatne stope umanjenom <strong>za</strong> iznos rezervisanja ispravke vrijednosti.<br />
Rezervisanje <strong>za</strong> obezvrjeđenje potraživanja iz poslovnih aktivnosti određuje se u slučaju kada postoje objektivni uslovi da Društvo neće<br />
biti u mogućnosti da naplati sve iznose u skladu sa inicijalnim uslovima naplate potraživanja. Značajni finansijski problemi dužnika,<br />
mogućnost bankrota ili finansijske reorgani<strong>za</strong>cije dužnika, greške ili nepravilnosti u naplati predstavljaju indikatore obezvređenja<br />
potraživanja iz poslovnih odnosa.<br />
56 57<br />
Naša misija / Naša vizija Finansijska <strong>2011.</strong> godina
2. Pregled značajnih računovodstvenih politika (Nastavak)<br />
2.5. Finansijski instrumenti (nastavak)<br />
2.5.1. Finansijska sredstva (nastavak)<br />
2.5.1.1. Krediti i potraživanja (nastavak)<br />
2. Pregled značajnih računovodstvenih politika (Nastavak)<br />
2.5. Finansijski instrumenti (nastavak)<br />
2.5.1 Finansijska sredstva (nastavak)<br />
2.5.1.1 Krediti i potraživanja (nastavak)<br />
c) Potraživanja iz poslovnih odnosa i ostala potraživanja (nastavak)<br />
Iznos rezervisanja po osnovu obezvrjeđenja predstavlja razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i sadašnje vrijednosti<br />
procijenjenih budućih novčanih tokova, diskontovanih u skladu sa efektivnom kamatnom stopom. Knjigovodstvena vrijednost imovine<br />
smanjuje se <strong>za</strong> iznos identifikovanog obezvrjeđenja, kroz upotrebu konta obezvrjeđenja, a iznos gubitka se priznaje u izvještaju o sveobuhvatnom<br />
prihodu u okviru „ostalih poslovnih rashoda – trošak obezvredjenja potraživanja“.<br />
Društvo, kao prvi korak, utvrđuje pojedinačne indikatore obezvređenja <strong>za</strong> finansijska sredstva koja su materijalno značajna, kao i kolektivne<br />
<strong>za</strong> finansijska sredstva koja su manjih pojedinačnih vrijednosti. Iznos rezervisanja po osnovu ispravke vrijednosti potraživanja je<br />
obračunat na bazi procjene o njihovoj naplativosti, uzimajući u obzir istorijske podatke naplate potraživanja. Ukoliko ne postoji objektivan<br />
indikator obezvređenja prilikom pojedinačne ocjene finansijskih sredstava, Društvo uključuje potraživanje u grupu finansijskih<br />
sredstava sa sličnim kreditnim rizikom, i vrši kolektivnu ocjenu indikatora obezvrijeđenja. Sredstva koja su, prilikom pojedinačne ocjene,<br />
obezvrijeđenja, nisu uključena kolektivnu ocjenu indikatora obezvrijeđenja. Kolektivna ocjena indikatora obezvrijeđenja se, u skladu sa<br />
politikom Društva, vrši na bazi starosne strukture potraživanja, usled velikog broja sličnih tipova korisnika.<br />
U slučaju kada se utvrdi da je potraživanje iz poslovnih odnosa u potpunosti nenaplativo, otpisuje se na teret već izvršenog obezvređenja<br />
vrijednosti. Naknadna naplata prethodno otpisanih potraživanja iz poslovnih odnosa evidentira se u izvještaju o sveobuhvatnom prihodu<br />
u okviru smanjenja „ostalih poslovnih rashoda – trošak obezvredjenja potraživanja“.<br />
Iznosi obave<strong>za</strong> prema, i potraživanja od, ostalih operatora su prika<strong>za</strong>ni u neto iznosu, u slučajevima gdje postoji pravo netiranja<br />
potraživanja i obave<strong>za</strong>, a iznosi se isplacuju na neto principu (kao sto je prihod i rashod od interkonekcije).<br />
d) Krediti <strong>za</strong>poslenima<br />
Dugoročni krediti predstavljaju kredite odobrene <strong>za</strong>poslenima <strong>za</strong> stambene potrebe. Ovi krediti sa sobom nose značajno nižu, ili bez<br />
kamatne stope od preovlađujuće stope na tržištu. U finansijskim izvještajima su inicijalno prika<strong>za</strong>ni po svojoj fer vrijednosti koja se<br />
određuje kao sadašnja vrijednost svih budućih priliva u gotovini, diskontovana <strong>za</strong> iznos preovlađujuće tržišne kamatne stope <strong>za</strong> slične<br />
instrumente (slične po valuti, roku otplate, vrsti kamatne stope i drugim faktorima), sa sličnim kreditnim rejtingom. Razlika izmedju<br />
novčanog transfera i fer vrijednosti predstavlja vrijednost koju Društvo priznaje kao refundaciju <strong>za</strong>poslenom i u izvještaju o sveobuhvatnom<br />
prihodu se prikazuje ravnomjerno u toku perioda na koji je kredit odobren ili očekivanog radnog vijeka <strong>za</strong>poslenog, u <strong>za</strong>visnosti koji<br />
je kraći.<br />
Dugoročni krediti namijenjeni <strong>za</strong>poslenima odnose se i na dugoročne kredite <strong>za</strong> određeni broj <strong>za</strong>poslenih <strong>za</strong> koje je Društvo u obavezi<br />
da otpiše ostatak kredita, ukoliko su ispunjena naredna dva uslova: 1) da je 25% kredita otplaćeno; i 2) da je istekao obavezujući period<br />
rada u Društvu određen ugovorom. Društvo ocjenjuje vjerovatnoću ispunjenja obavezujućeg perioda lojalnosti firmi od strane <strong>za</strong>poslenih<br />
(prije svega imajući u vidu da je u toku obavezujućeg perioda lojalnosti firmi 25% kredita otplaćeno). U slučaju da Društvo ocijeni da<br />
<strong>za</strong>posleni neće ispuniti obavezujući period lojalnosti firmi, Društvo priznaje kreditna potraživanja po fer vrijednosti koja podrazumijeva<br />
sadašnju vrijednost potraživanja diskontovanu po tekućoj tržišnoj kamatnoj stopi (naknadno umanjenoj <strong>za</strong> gubitke po osnovu<br />
obezvrjeđenja potraživanja u skladu sa očekivanim budućim prilivima). Razlika između niže ugovorne kamatne stope i tržišne kamatne<br />
stope predstavlja fer vrijednost. Taj trošak Društvo priznaje kao refundaciju <strong>za</strong>poslenom i u izvještaju o sveobuhvatnom prihodu se prikazuje<br />
ravnomjerno u toku perioda na koji je kredit odobren ili očekivanog radnog vijeka <strong>za</strong>poslenog, u <strong>za</strong>visnosti koji je kraći.<br />
d) Krediti <strong>za</strong>poslenima (nastavak)<br />
Ukoliko se očekuje da će <strong>za</strong>posleni ispuniti obavezujući period lojalnosti firmi, 25% kredita inicijalnog iznosa kredita se priznaje kako je<br />
navedeno u prethodnom pasusu. 75% inicijalnog iznosa kredita se tretira kao unaprijed isplaćene beneficije <strong>za</strong>poslenima i amortizuje<br />
se proporcionalnom metodom u toku obavezujućeg perioda lojalnosti sve do potpune isplate beneficija (tj. sve dok <strong>za</strong>posleni svojim<br />
radom stiče pravo na buduće beneficije), <strong>za</strong>to što Društvo ima buduća očekivanja po osnovu priliva ekonomskih beneficija sadržanih u<br />
takvom sredstvu u toku obavezujućeg perioda lojalnosti. U suprotnom, prekid ugovora od strane <strong>za</strong>poslenog ( u slučaju kada <strong>za</strong>posleni<br />
prekine ugovor prije isteka obavezujućeg perioda lojalnosti) će, u skladu sa odredbama <strong>za</strong>ključenog ugovora, dovesti do refundacije<br />
sredstava. Amorti<strong>za</strong>cija unaprijed plaćenih beneficija je iska<strong>za</strong>na u izvještaju o sveobuhvatnom prihodu u okviru Ostalih troškova <strong>za</strong>poslenih.<br />
Iznos rezervisanja <strong>za</strong> obezvrjeđenje kredita <strong>za</strong>snovan je na procjeni Rukovodstva na dan objelodanjivanja Izvještaja o finansijskom<br />
položaju nakon što su uzeti u obzir tokovi gotovine koji mogu rezultirati iz prinudne naplate umanjene <strong>za</strong> sve troškove sticanja i prodaje<br />
sredstva obezbjeđenja. Ipak, <strong>za</strong> mnoge vrste obezbjeđenja, naročito nekretnine, u Crnoj Gori su bile ozbiljno ugrožene skorim nestabilnostima<br />
na globalnom finansijskom tržištu, što je rezultiralo niskim nivoom likvidnosti <strong>za</strong> određene vrste sredstava. Kao rezultat, ostvariva<br />
vrijednost prinudne naplate može se razlikovati od procijenjene vrijednosti koja se obračunava <strong>za</strong> obezvrjeđenje.<br />
2.5.1.2. Finansijska sredstva raspoloživa <strong>za</strong> prodaju<br />
Finansijska sredstva raspoloživa <strong>za</strong> prodaju su nederivatna finansijska sredstva koja su ili označena u ovoj kategoriji ili nisu kvalifikovana<br />
ni u jednoj od ostalih kategorija. Uključuju se u ostalu stalnu imovinu, osim ako rukovodstvo namjerava da otuđi plasman u toku 12<br />
mjeseci od datuma Izvještaja o finansijskom položaju.<br />
Finansijski plasmani raspoloživi <strong>za</strong> prodaju (dugoročni i kratkoročni) sastoje se od učešća u kapitalu inostranih subjekata.<br />
Kupovina i prodaja dugoročnih finansijskih plasmana se priznaje na datum trgovanja – tj. datum kada Društvo pristaje da kupi ili proda<br />
plasman.<br />
Nakon početnog priznavanja svi dugoročni finansijski plasmani raspoloživi <strong>za</strong> prodaju iskazuju se po fer vrijednosti, sa izuzetkom što<br />
svaki plasman koji nema tržišnu cijenu formiranu na aktivnom tržištu odnosno čija fer vrijednost ne može biti pouzdano određena, iska<strong>za</strong>n<br />
je po nabavnoj vrijednosti uključujući transakcione troškove, umanjenoj <strong>za</strong> priznato obezvrjeđenje vrijednosti navedenih plasmana.<br />
Dobici i gubici koji proizilaze iz promjena fer vrijednosti finansijskih sredstava raspoloživih <strong>za</strong> prodaju priznaju se direktno u kapitalu u<br />
okviru revalori<strong>za</strong>cionih rezervi, uz izuzetak gubitaka po osnovu obezvrjeđenja koji se priznaju direktno u izvještaju o sveobuhvatnom<br />
prihodu. Dobici ili gubici po osnovu prodaje, ili obezvrjeđenja ovih hartija od vrijednosti koji su prethodno priznati u revalori<strong>za</strong>cionim<br />
rezervama se uključuju u izvještaju o sveobuhvatnom prihodu tekućeg perioda.<br />
Fer vrijednost se određuju na aktivnom tržištu, ili u slučaju odsustva aktivnog tržišta, na osnovu najbolje procjene <strong>Telekom</strong>a o iznosu fer<br />
vrijednosti navedenih ulaganja korišćenjem metoda diskontovanja novčanih tokova ili oslanjanjem na mišljenje ne<strong>za</strong>visnog eksperta.<br />
Nije bilo promjena u fer vrijednosti finansijskih sredstava raspoloživih <strong>za</strong> prodaju <strong>za</strong> finansijsku <strong>godinu</strong> koja se <strong>za</strong>vršava 31. decembra<br />
<strong>2011.</strong><br />
58 59<br />
Naša misija / Naša vizija Finansijska <strong>2011.</strong> godina
2. Pregled značajnih računovodstvenih politika (Nastavak)<br />
2.5. Finansijski instrumenti (nastavak)<br />
2.5.2. Finansijske obaveze<br />
Sve finansijske obaveze iska<strong>za</strong>ne po amortizovanoj vrijednosti.<br />
2. Pregled značajnih računovodstvenih politika (Nastavak)<br />
2.7. Nematerijalna ulaganja<br />
Nematerijalna ulaganja Društva iska<strong>za</strong>na su po nabavnoj vrijednosti umanjenoj <strong>za</strong> akumulirani iznos amorti<strong>za</strong>cije i obezvredjenje.<br />
Na dan Izvještaja o finansijskom polo<strong>za</strong>ju, nematerijalna ulaganja uključuju: stečena prava kompjuterskog softvera koja ne predstavljaju<br />
sastavni dio nabavne vrijednosti hardvera, telekomunikacione i druge licence, nematerijalna sredstva u pripremi i gudvil.<br />
Kategorija finansijskih obave<strong>za</strong> iska<strong>za</strong>nih po amortizovanoj vrijednosti uključuje sve finansijske obaveze klasifikovane „po fer vrijednosti kroz<br />
bilans uspjeha“.<br />
a) Krediti i ostale po<strong>za</strong>jmice<br />
Krediti i ostale po<strong>za</strong>jmice se prvobitno prikazuju po fer vrijednosti umanjenoj <strong>za</strong> iznos transakcionih troškova pribavljanja kredita. Nakon<br />
inicijalnog priznavanja, krediti se iskazuju po amortizovanoj vrijednosti. Bilo koja razlika između vrijednosti primljenih sredstava i amortizovane<br />
vrijednosti prikazuje se u izvještaju o sveobuhvatnom prihodu tokom perioda trajanja kredita, korišćenjem efektivne kamatne stope.<br />
b) Obaveze iz poslovanja i ostale obaveze<br />
Obaveze prema dobavljačima se u momentu inicijalnog priznavanja iskazuju se po fer vrijednosti, a kasnije se iskazuju po amortizovanoj<br />
vrijednosti korišćenjem efektivne kamatne stope. Amortizovana vrijednost obave<strong>za</strong> prema dobavljačima je jednaka njihovoj fer vrijednosti,<br />
usled kratkog roka dospjeća.<br />
2.6. Zalihe<br />
Zalihe se evidentiraju po nabavnoj vrijednosti ili neto prodajnoj vrijednosti u <strong>za</strong>visnosti koja je niža i priznaju se primjenom metoda prosječnih<br />
nabavnih cijena. Nabavna vrijednost podrazumijeva sve troškove nabavke i ostale troškove koje podrazumijevaju dovođenje <strong>za</strong>liha u<br />
upotrebno stanje. Neto prodajna vrijednost je cijena po kojoj <strong>za</strong>lihe mogu biti prodate u normalnim uslovima poslovanja, nakon umanjenja<br />
cijene <strong>za</strong> troškove prodaje.<br />
Terećenjem “Ostalih poslovnih rashoda” vrši se ispravka vrijednosti <strong>za</strong>liha u slučajevima kada se ocijeni da je potrebno svesti vrijednost<br />
<strong>za</strong>liha na njihovu neto ostvarivu prodajnu vrijednost.<br />
Mobilni telefoni se često prodaju <strong>za</strong> vrijednost nižu od nabavne što je pove<strong>za</strong>no sa promotivnim aktivnostima, u cilju dobijanja novih pretplatnika.<br />
Takav gubitak na prodaji opreme se priznaje samo u slučajevima ukoliko nabavna vrijednost prodatih mobilnih telefona dostigne iznos<br />
prihoda alociranih na mobilne telefone.<br />
Stečena prava kompjuterskog softvera su kapitalizovana na bazi nastalih nabavnih troškova, kao i troškova nephodnih <strong>za</strong> puštanje u rad.<br />
Ovi troškovi su amortizovani u toku korisnog vijeka trajanja softvera. Troškovi u vezi sa održavanjem kompjuterskih softvera i licence koje se<br />
placaju na godišnjem nivou se priznaju kao trošak. Troškovi direktno ve<strong>za</strong>ni <strong>za</strong> proizvodnju unikatnih softvera, kao i razvoj internih kompjuterskih<br />
softvera, kontrolisanih od strane Društva, sa pretpostavljenom koristi koja prelazi <strong>godinu</strong> dana, priznaju se kao nematerijalna sredstva.<br />
Direktni troškovi uključuju troškove <strong>za</strong>poslenih na razvoju softvera. Troškovi razvoja internog softvera koji su priznati kao nematerijalno<br />
sredstvo, se amortizuju u skladu sa njihovim predvidjenim vijekom upotrebe. S obzirom da ova sredstva predstvaljaju nematerijalnu poziciju<br />
u odnosu na ukupna nematerijalna ulaganja, nisu posebno objelodanjena u napomenama.<br />
Troškovi nastali po osnovu sticanja licenca su kapitalizovani, uključujući i sve pove<strong>za</strong>ne troškove po<strong>za</strong>jmljivanja. Korisni vjekovi upotrebe<br />
licenci su odredjeni na osnovu ugovora i amortizovani pravolinijski u toku vremena raspolozivosti licenci. Mogućnost obnavljanja ugovora<br />
nije uzeta u obzir prilikom odredjivanja korisnog vijeka upotrebe.<br />
Nematerijalna ulaganja u pripremi obuhvataju usluge od spoljnih saradnika kao i interno generisani rad <strong>za</strong> nematerijalna ulaganja koja još<br />
nisu kompletirana. Ova stavka uključuje investicije u toku u tekućem i/ili prethodnom finansijskom periodu.<br />
Gudvil predstavlja višak nabavne vrijednosti prilikom sticanja preko učešća Društva u neto fer vrijednosti identifikovanih sredstava pove<strong>za</strong>nog<br />
pravnog lica priznatog na datum sticanja. Gudvil nastao pri sticanju pove<strong>za</strong>nih pravnih lica je uključen u okviru bilansne pozicije<br />
“nematerijalnih ulaganja”. Odvojeno priznat gudvil se testira radi utvrđivanja potencijalnog umanjenja jednom godišnje. Posle početnog<br />
priznavanja vrednuje se po nabavnoj vrijednosti i umanjuje <strong>za</strong> sve akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti. Imparitetni gubici se ne<br />
storniraju. Dobici i gubici sticanja subjekta uključuju knjigovodstvenu vrijednost gudvila prodatog subjekta.<br />
Za potrebe testiranja umanjenja vrijednosti, gudvil se raspoređuje na svaku od jedinica grupe koja generiše prilive. Raspoređivanje se vrši<br />
na one jedinice koje generišu prihode ili grupe jedinica koje generišu prihode <strong>za</strong> koje se očekuje da će ostvariti priliv po osnovu poslovnih<br />
kombinacija u kojima je gudvil nastao.<br />
Amorti<strong>za</strong>cija nematerijalnih ulaganja koja ne uključuju Gudvil je obračunata proporcionalnom metodom tokom korisnog vijeka trajanja<br />
sredstva. Na godišnjem nivou, <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> pregleda korisne vijekove upotrebe nematerijalnih ulaganja u <strong>za</strong>visnosti od trenutnog<br />
razvoja, planova <strong>za</strong>mjene i napredaka u tehnologiji. Više detalja o sredstvima kojima je promijenjen vijek upotrebe u tekućoj godini se nalazi<br />
u napomeni 5.<br />
Kada sredstva u sebi sadrže elemente i materijalne i nematerijalne imovine, u odredjivanju računovodstvenog tretmana pod MRS 16 –<br />
Imovina i oprema ili MRS 38 – Nematerijalna ulaganja, menadžment procjenjuje koji je element značajniji <strong>za</strong> sredstvo i u <strong>za</strong>visnosti od toga<br />
vrši klasifikaciju.<br />
60 61<br />
Naša misija / Naša vizija Finansijska <strong>2011.</strong> godina
2. Pregled značajnih računovodstvenih politika (Nastavak)<br />
2.7. Nematerijalna ulaganja (nastavak)<br />
Najbitnije licence i period komercijalne upotrebe su nabrojane kako slijedi:<br />
2. Pregled značajnih računovodstvenih politika (Nastavak)<br />
2.7. Nematerijalna ulaganja (nastavak)<br />
Licenca <strong>za</strong> pružanje servisa internet mreža<br />
<strong>Telekom</strong>unikaciona licenca fiksne telefonije<br />
Agencija <strong>za</strong> telekomunikacije Republike Crne Gore izdala je <strong>Telekom</strong>u telekomunikacionu licencu na period od 25 godina, počevši od<br />
1. januara 2002. godine.<br />
U skladu sa Pravilnikom o izmjenama i dopunama uputstava o utvrđivanju visine naknade <strong>za</strong> registraciju i licence telekomunikacionih<br />
operatora i pružalaca telekomunikacionih servisa od 5. novembra 2004. godine, Ministarstvo ekonomije Vlade Republike Crne Gore propisalo<br />
je i posebnu jednokratnu naknadu <strong>za</strong> obavljanje međunarodnog saobraćaja. Navedena naknada plaća se jednokratno u iznosu<br />
utvrđenom od strane Agencije <strong>za</strong> telekomunikacije Republike Crne Gore. Licenca <strong>za</strong> obavljanje međunarodnog saobraćaja je odobrena<br />
na period od 23 godine.<br />
Licenca <strong>za</strong> obavljanje javnih fiksnih telekomunikacionih usluga se kapitalizuje i amortizuje ravnomjerno tokom procijenjenog vijeka<br />
korišćenja licence.<br />
Agencija <strong>za</strong> radio-difuziju Republike Crne Gore je u oktobru 2007. godine izdala <strong>Telekom</strong>u na period od 10 godina licencu <strong>za</strong> izgradnju<br />
i korišćenje distribucije / emitovanje radio i televizijskih programa korisnicima (IPTV licenca ). U skladu sa pravilima izdavanja i<br />
korišćenja licence <strong>za</strong> distribuciju / emitovanje radio i televizijskih programa Društvo je dužno da isplati odjednom naknadu <strong>za</strong> registraciju.<br />
Trošak sticanja IPTV licence je proporcionalno kapitalizovan i amortizovan u skladu sa procijenjenim korisnim vijekom trajanja.<br />
<strong>Telekom</strong>unikaciona licenca mobilne telefonije<br />
<strong>Telekom</strong>unikaciona licenca odnosi se na opštu licencu <strong>za</strong> vođenje GSM 900 Mhz mobilne telefonije, izdatu od strane Agencije <strong>za</strong> telekomunikacije<br />
Republike Crne Gore na period od 15 godina, počevši od 1. januara 2002. godine. Po isteku navedenog roka telekomunikacione<br />
licence T Mobile će imati opciju da obnovi licencu na 10 godina po cijeni koje je jednaka nominalnoj vrijednosti.<br />
28. Marta 2007 godine Agencija je dodijelila Društvu 3G licencu na period od 15 godina.<br />
Licenca <strong>za</strong> obavljanje mobilnih telekomunikacionih usluga se kapitalizuje i amortizuje ravnomjerno tokom procijenjenog vijeka<br />
korišćenja licence.<br />
Licenca <strong>za</strong> pružanje servisa internet mreža odnosi se na opštu licencu <strong>za</strong> pružanje servisa mreža na teritoriji Republike Crne Gore,<br />
izdatom od strane Agencije <strong>za</strong> telekomunikacije Crne Gore na period od 5 godina, počevši od 16. januara 2002. godine. Licenca <strong>za</strong><br />
pružanje servisa internet mreža omogućava servise elektronske razmjene podataka, elektronske pošte, konverzije protokola, pristupa<br />
bazi podataka ili servisima mreža <strong>za</strong> upravljanje podacima, govorne pošte videokonferencija i druge telekomunikacione servise. Licenca<br />
je obnovljena 13. februara 2007. godine na period od 10 godina.<br />
Društvo je u obavezi da plaća godišnju naknadu Agenciji <strong>za</strong> telekomunikacije Republike Crne Gore koja se obračunava u iznosu od 1%<br />
od ukupno ostvarenih prihoda fiksne i mobilne telefonije u prethodnoj kalendarskoj godini. Navedeni troškovi Agencije <strong>za</strong> telekomunikacije<br />
Republike Crne Gore prika<strong>za</strong>ni su u bilansu uspjeha u okviru „ostalih poslovnih rashoda“.<br />
2.8. Nekretnine i oprema<br />
Nekretnine i oprema Društva iska<strong>za</strong>ni su po nabavnoj vrijednosti umanjenoj <strong>za</strong> akumuliranu amorti<strong>za</strong>ciju i trošak po osnovu<br />
obezvrjeđenja.<br />
Nabavna vrijednost nekretnine i opreme se sastoji od nabavne vrijednosti sredstva, uključujući uvozne obaveze i pove<strong>za</strong>ne takse nakon<br />
oduzimanja eventualnih popusta, kao i troškova nephodnih <strong>za</strong> puštanje u rad datog sredstva, kao i gubitke stavljanja sredstva van<br />
upotrebe ukoliko je neophodno.<br />
Trošak nabavke telekomunikacione opreme se sastoji od svih direktno pove<strong>za</strong>nih troškova, uključujući polaganje kablova do prostorija<br />
pretplatnika kao i eventualne troškove po<strong>za</strong>jmljivanja.<br />
Naknadna ulaganja u postojeće nekretnine i opremu se priznaju kao posebne – odvojene stavke nekretnina i opreme samo u<br />
slučajevima kada je vjerovatno da će Društvo ostvariti buduće ekonomske koristi po osnovu korišćenja navedenih nekretnina i opreme,<br />
i samo ako se naknadna ulaganja mogu pouzdano izmjeriti. Sva ostala ulaganja u održavanje i popravke iskazuju se kao trošak bilansa<br />
uspjeha obračunskog perioda u kom su nastali.<br />
Kada su sredstva rashodovana, preostali iznos sadašnje vrijednosti se priznaje na teret ostalih poslovnih rashoda nasuprot akumulirane<br />
ispravke vrijednosti.<br />
Kada se sredstva prodaju nabavna vrijednost i akumulirana amorti<strong>za</strong>cija se isknjižava iz evidencije nekretnina i opreme, a pove<strong>za</strong>ni<br />
gubitak ili dobitak je prepoznat u izvještaju o sveobuhvatnom prihodu.<br />
Materijalna sredstva u pripremi obuhvataju usluge od spoljnih saradnika kao i interno generisani rad <strong>za</strong> materijalna sredstva koja još<br />
nisu kompletirana. Ova stavka uključuje investicije u toku u tekućem i/ili prethodnom finansijskom periodu. Po kompletiranju ovakvih<br />
sredstava, odnosni iznosi knjiženi pod plaćenim avansima ili materijalnom imovinom u pripremi su preklasifikovani na odgovarajuće<br />
pozicije nekretnina i opreme u Izvještaju o finansijskom položaju.<br />
Amorti<strong>za</strong>cija je obračunata proporcionalnom metodom tokom korisnog vijeka trajanja. Na godišnjem nivou, <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong><br />
pregleda korisne vijekove upotrebe materijalnih ulaganja u <strong>za</strong>visnosti od trenutnih razvoja, planova <strong>za</strong>mjene i napredaka u tehnologiji.<br />
Više detalja o sredstvima kojima je promijenjen vijek upotrebe u tekućoj godini se nalazi u Napomeni 7.<br />
62 63<br />
Naša misija / Naša vizija Finansijska <strong>2011.</strong> godina
2. Pregled značajnih računovodstvenih politika (Nastavak)<br />
2.9. Amorti<strong>za</strong>cija<br />
2. Pregled značajnih računovodstvenih politika (Nastavak)<br />
2.10. Obezvrjeđenje nematerijalnih ulaganja, nekretnina i opreme<br />
a) Amorti<strong>za</strong>cija nematerijalnih ulaganja<br />
Nematerijalna ulaganja se amortizuju tokom njihovog procijenjenog korisnog vijeka trajanja.<br />
Amorti<strong>za</strong>cija nematerijalnih ulaganja obračunava se primjenom proporcionalnog metoda u cilju potpunog otpisa imovine u toku njenog<br />
procijenjenog korisnog vijeka upotrebe.<br />
Nematerijalna ulaganja i preostali korisni vijek upotrebe se provjeravaju i, ako se ukaže potreba modifikuju, na dan Izvještaja o finansijskom<br />
položaju.<br />
Korisni vijek upotrebe nematerijalnih ulaganja nabavljenih u toku godine utvrđuje se u skladu sa ugovorom o korišćenju tih ulaganja.<br />
Ukoliko se ugovorom o korišćenju nematerijalnih ulaganja ne precizira period korišćenja, kao što je to slučaj <strong>za</strong> softvere, korisni vijek<br />
upotrebe se procjenjuje na 5 godina. Primijenjene stope su prika<strong>za</strong>ne u pregledu koji slijedi.<br />
Nematerijalna ulaganja<br />
Korisni vijek<br />
(godina)<br />
<strong>Telekom</strong>unikacione licence:<br />
- Fiksna telefonija<br />
a) <strong>Telekom</strong>unikaciona licenca - (obavljanje javnih fiksnih telekomunikacionih usluga) 25<br />
b) <strong>Telekom</strong>unikaciona licenca - (obavljanje međunarodnog saobraćaja) 23<br />
c) IPTV licenca 10<br />
- mobilna telefonija 15<br />
- 3G licenca 15<br />
- internet mreža 10<br />
Kupljeni softveri 5<br />
Microsoft licenca 5<br />
b) Amorti<strong>za</strong>cija nekretnina, postrojenja i opreme<br />
Zemljište se ne amortizuje. Amorti<strong>za</strong>cija ostalih sredstava se obračunava na nabavnu vrijednost na početku godine kao i na osnovna<br />
sredstva stavljena u upotrebu tokom godine, primjenom proporcionalnog metoda u toku njihovog korisnog vijeka upotrebe.<br />
Rezidualna vrijednost i preostali korisni vijek upotrebe se provjeravaju i modifikuju, ako se ukaže potreba na dan Izvještaja o finansijskom<br />
položaju. Ukoliko je potrebno rezidualna vrijednost i korisni vijek upotrebe nekretnina i opreme se revidira i koriguje, na dan<br />
Izvještaja o finansijskom položaju. U slučaju da se očekivanja razlikuju od prethodnih procjena, promjene su obračunate kao adekvatna<br />
korekcija računovodstvenih procjena i kalkulacija amorti<strong>za</strong>cionih troškova <strong>za</strong> tekući i naredni period.<br />
Glavne grupe nekretnina i opreme<br />
Procijenjeni korisni<br />
vijek (godina)<br />
Zgrade 40<br />
Mjesne mreže 20<br />
Optički kabl 20<br />
Telefonska centrala sa pripadajućom opremom 7<br />
Prenosni sistemi i oprema <strong>za</strong> prenos 10<br />
Računari i računarska oprema 3<br />
Mipnet mreža 5, 6<br />
Ruteri i prekidači 5, 7<br />
Nefinansijska sredstva (osim gudvil-a), se provjeravaju u cilju identifikacije obezvrjeđenja kada god događaji ili promjene okolnosti<br />
ukazuju da knjigovodstvena vrijednost sredstava ne predstavlja njihovu nadoknadivu vrijednost. Gubitak od obezvrjeđenja se priznaje<br />
u iznosu u kom knjigovodstvena vrijednost sredstava prelazi iznos njihove nadoknadive vrijednosti. Nadoknadiva vrijednost je neto<br />
prodajna cijena sredstva ili njegova vrijednost u upotrebi, u <strong>za</strong>visnosti od toga koja je od ovih vrijednosti veća. Za svrhe identifikacije<br />
obezvrjeđenja, sredstva su grupisana po najnižim nivoima <strong>za</strong> koje su odvojeno identifikovane jedinice koje generišu gotovinu.<br />
S obzirom da rukovodstvo Crnogorskog <strong>Telekom</strong>a posmatra gudvil na nivou CGU, test obezvredjenja je uradjen na ovom nivou. Društvo<br />
je obavilo test obezvređenja pojedinačno <strong>za</strong> segmente fiksne i mobilne telefonije kao jedinice koja generišu gotovinu. Jedinica koja<br />
generiše gotovinu se testira na obezvrjeđenje jednom godišnje ili češće ukoliko je potrebno ili okolnosti ukazuju da je možda došlo do<br />
obezvrjeđenja.<br />
Nadoknadiva vrijednost poslovnih jedinica i izvještajnih segmenata se izračunava na osnovu fer vrijednosti umanjene <strong>za</strong> troškove<br />
prodaje određene diskontovanim projektovanim tokovima gotovine ovih entiteta u narednih 10 godina sa konačnom vrijednošću. Ovo je<br />
u velikoj mjeri <strong>za</strong>snovano na pretpostavkama te stoga u sebi sadrži rizik od izračunavanja materijalno različitih nadoknadivih vrijednosti,<br />
ukoliko se pretpostavke na kojima je ovakav obračun <strong>za</strong>snovan pokažu neadekvatnim. Društvo ima implementiranu politiku obavljanja<br />
testa obezvrjeđenja na osnovu desetogodišnje projekcije tokova gotovine <strong>za</strong>snovano na razumnim i smislenim pretpostavkama koje<br />
predstavljaju najbolju moguću procjenu pretpostavki i očekivanja učesnika na tržištu u vezi sa skorijim sličnim transakcijama i referentnih<br />
vrijednosti date grane industrije.<br />
Prilikom obračuna, <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> je koristio ponderisanu cijenu kapitala (weighted average cost of capital – WACC) prije<br />
oporezivanja i procjenjenu stalnu stopu rasta (perpetual growth rate – PGR) u Crnoj Gori i podsektoru telekomunikacija. WACC se<br />
određuje na osnovu modela određivanja cijene finansijske imovine – CAPM (capital asset pricing model) koristeći se prosječnim beta<br />
koeficijentima grupe sličnih sredstava, desetogodišnjeg beskuponskog prinosa i dugovnog racia u skladu sa uobičajenom <strong>za</strong>duženosti<br />
sličnih telekomunikacijskih kompanija, dok su upotrijebljene PGR stope rasta u skladu sa dugoročnim stopama rasta u telekomunikacijskom<br />
sektoru.<br />
Sledeće pretpostavke su upotrijebljene u obračunu nadoknadive vrijednosti s ciljem određivanja obezvrjeđenja segmenata.<br />
Jedinica koja<br />
generiše gotovinu<br />
WACC (%) PGR (%)<br />
2010 2011 2010 2011<br />
Fiksna telefonija i Internet 9.33 9.33 1.50 2.00<br />
Mobilna telefonija 12.18 9.33 0.50 2.00<br />
Iznad opisani test obezvrjeđenja poka<strong>za</strong>o je da je nadoknadiva vrijednost jedinica koje generišu gotovinu u Društvu veća je od njihove<br />
knjigovodstvene vrijednosti te stoga nema potrebe <strong>za</strong> priznavanjem obezvrjeđenja nemonetarnih sredstava.<br />
64 65<br />
Naša misija / Naša vizija Finansijska <strong>2011.</strong> godina
2. Pregled značajnih računovodstvenih politika (Nastavak)<br />
2.11. Rezervisanja i potencijalne obaveze<br />
2. Pregled značajnih računovodstvenih politika (Nastavak)<br />
2.12. Beneficije <strong>za</strong>poslenih (nastavak)<br />
Rezervisanja se priznaju i vrše kada Društvo ima <strong>za</strong>konsku ili ugovorenu obavezu kao rezultat prošlih događaja i kada je vjerovatno da<br />
će odliv resursa koji stvaraju ekonomske dobiti biti potreban da se izmiri obave<strong>za</strong> i kada se može pouzdano procijeniti iznos obaveze.<br />
Rezervisanja se ne priznaju <strong>za</strong> buduće poslovne gubitke.<br />
Rezervisanja se odmjeravaju po sadašnjoj vrijednosti izdataka koji će nastati kada se takve obaveze izmire korišćenjem stope prije<br />
oporezivanja koja odražava tekuće tržišne procjene vremenske vrijednosti novca i rizika specifičnih <strong>za</strong> obavezu. Povećanje rezervisanja<br />
usljed isteka vremena priznaje se kao rashod po osnovu kamata. Troškovi rezervisanja se priznaju u bilansu uspjeha u liniji procijenjenih<br />
troškova. Kada rezervisanje bude neiskorišteno, ono se otpušta na teret iste pozicije bilansa uspjeha <strong>za</strong> koju je originalno napravljeno.<br />
Rezervisanja <strong>za</strong> obaveze koje se očekuju da će se desiti u stranoj valuti se priznaju u izvještajnoj valuti po važećem kursu, dok se promjene<br />
na rezervisanjima pod uticajem promjene kursa priznaju na teret Ostalih finansijskih troškova u neto iznosu.<br />
Rukovodstvo Društva je pregledalo sve značajne ugovore u cilju odredjivanja iznosa obaveze <strong>za</strong> vraćanje sredstva u prvobitno stanje<br />
(„ARO“). Na bazi izvršenog pregleda i validnog <strong>za</strong>konodavstva u Crnoj Gori, rukovodstvo je <strong>za</strong>ključilo da trenutno ne postoji obave<strong>za</strong> po<br />
ovom osnovu.<br />
Nema rezervisanja po pitanju potencijalnih obave<strong>za</strong>. Potencijalna obave<strong>za</strong> je obave<strong>za</strong> koja proizilazi iz prošlih dogadjaja i čije će postojanje<br />
biti potvrdjeno kroz dešavanje ili nedešavanje jednog ili više nesigurnih dogadjaja koji nisu u potpunosti pod kontrolom Društva;<br />
ili tekuća obave<strong>za</strong> koja proizilazi iz prošlih dogadjaja ali nije prepoznata jer nije vjerovatno da će odliv sredstava biti potreban da riješi<br />
obavezu ili iznos obaveze ne moze biti pouzdano izmjeren.<br />
2.12. Beneficije <strong>za</strong>poslenih<br />
a) Porezi i doprinosi <strong>za</strong> obezbjeđenje socijalne sigurnosti <strong>za</strong>poslenih<br />
U skladu sa propisima koji se primjenjuju u Republici Crnoj Gori, Društvo je u obavezi da plaća doprinose državnim fondovima, kojima<br />
se obezbjeđuje socijalna sigurnost <strong>za</strong>poslenih. Ove obaveze uključuju doprinose <strong>za</strong> <strong>za</strong>poslene na teret poslodavca u iznosima<br />
obračunatim po stopama propisanim relevantnim <strong>za</strong>konskim propisima. Društvo je takođe, obavezna da od bruto plata <strong>za</strong>poslenih<br />
obustavi doprinose i da ih, u ime <strong>za</strong>poslenih, uplati tim fondovima. Doprinosi na teret poslodavca i doprinosi na teret <strong>za</strong>poslenog se<br />
knjiže na teret rashoda perioda na koji se odnose i priznaju se u okviru Troškova <strong>za</strong>rada, naknada <strong>za</strong>rada i ostalih ličnih rashoda.<br />
Društvo nema daljih obave<strong>za</strong>, po ovim osnovama, prema <strong>za</strong>poslenima osim mjesečne uplate doprinosa penzionom fondu.<br />
b) Otpremnine <strong>za</strong> prekid radnog odnosa<br />
Otpremnine <strong>za</strong> prekid radnog odnosa dospijevaju <strong>za</strong> isplatu kada Društvo okonča radni odnos <strong>za</strong>poslenog prije datuma ispunjavanja<br />
uslova <strong>za</strong> dobijanje otpremnine <strong>za</strong> odla<strong>za</strong>k u penziju ili kada <strong>za</strong>posleni prihvati u bilo koje vrijeme da dobrovoljno napusti radno mjesto<br />
u <strong>za</strong>mjenu <strong>za</strong> te beneficije. Društvo priznaje otpremnine <strong>za</strong> prekid radnog odnosa, kada je odlučeno da se raskine ugovor o radu sa<br />
postojećim <strong>za</strong>poslenim na osnovu detaljnog formalnog plana bez mogućnosti povratka na posao ili u slučaju kada je potrebno obezbijediti<br />
otpremnine <strong>za</strong> prekid radnog odnosa kao rezultat ponude <strong>za</strong>poslenima napravljene kako bi se ohrabrilo dobrovoljno napuštanje<br />
radnog mjesta. Naknade koje dospijevaju nakon više od 12 mjeseci nakon datuma Izvještaja o finansijskom položaju se diskontuju i<br />
svode na njihovu sadašnju vrijednost.<br />
Beneficije <strong>za</strong>poslenima koje se plaćaju bez obzira na razlog odlaska <strong>za</strong>poslenog se tretiraju kao beneficije nakon prestanka radnog<br />
odnosa.<br />
c) Otpremnine <strong>za</strong> odla<strong>za</strong>k u penziju<br />
Definisana obave<strong>za</strong> isplate naknada po osnovu otpremnina obračunava se godišnje od strane ne<strong>za</strong>visnog ovlašćenog aktuara<br />
korišćenjem metoda projektovanih jedinica kreditiranja. Sadašnja vrijednost definisanih obave<strong>za</strong> isplate beneficija je određena diskontovanjem<br />
očekivanih budućih isplata primjenom kamatne stope visoko kvalitetnih korporativnih obveznica od 7,25% (2010: 7,18%).<br />
Aktuarski dobici i gubici proistekli iz prethodnih korekcija i promjena u aktuarskim očekivanjima koji su veći od 10% vrijednosti planskog<br />
sredstva ili 10% sadašnje vrijednosti obaveze <strong>za</strong> definisana primanja po osnovu beneficija, priznaju se u korist ili na teret bilansa<br />
uspjeha u toku očekivanog prosječnog preostalog radnog vijeka <strong>za</strong>poslenih. Troškovi naknada <strong>za</strong>poslenih stečenih po osnovu izvršenog<br />
rada se priznaju direktno do nivoa do koga su naknade već iskorišćene, a amortizuju se po proporcionalnoj osnovi tokom prosječnog<br />
perioda u kome se naknade iskoriste.<br />
d) Jubilarne nagrade<br />
U skladu sa potpisanim Pojedinačnim kolektivnim ugovorima u okviruDrustva, <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> je u obavezi da isplati otpremnine<br />
u iznosu od 10 minimalnih mjesečnih <strong>za</strong>rada ostvarenih u društvima između 3 i 9 minimalnih mjesečnih <strong>za</strong>rada po osnovu jubilarnih<br />
nagrada <strong>za</strong> rad ostvaren u društvu. Broj minimalnih mjesečnih <strong>za</strong>rada po osnovu jubilarnih nagrada u <strong>za</strong>visnosti od godina radnog staža<br />
<strong>za</strong>poslenih prika<strong>za</strong>n je u sljedećoj tabeli:<br />
Godine radnog staža u Društvu<br />
Broj najnižih cijena<br />
rada<br />
10 3<br />
20 5<br />
30 7<br />
39 9<br />
Obaveze po osnovu jubilarnih nagrada se obračunavaju na isti način kao definisani planovi beneficija (kao što je objelodanjeno u<br />
2.12c)), osim <strong>za</strong> aktuarske dobitke i gubitke proistekle iz jubilarnih plaćanja, kao i troškovi naknada <strong>za</strong>poslenih stečenih po osnovu<br />
izvršenog rada se priznaju direktno u izvještaju o sveobuhvatnom prihodu u periodu u kojem su nastali.<br />
e) Srednjoročni motivacioni plan (MTIP)<br />
U 2007 godini <strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> je pokrenuo Srednjoročni motivacioni plan (MTIP) <strong>za</strong> svoje top i senior rukovodstvo. Rezervisanje je<br />
obračunato po osnovu vjerovatnoće ispunjenja postavljenih ciljeva.<br />
2.13. Pasivna vremenska razgraničenja i primljeni avansi<br />
Obaveze prema dobavljačima se u momentu inicijalnog priznavanja iskazuju po fer vrijednosti, a kasnije se iskazuju po amortizovanoj<br />
vrijednosti korišćenjem efektivne kamatne stope. Amortizovana vrijednost obave<strong>za</strong> prema dobavljačima je jednaka njihovoj fer vrijednosti,<br />
usled kratkog roka dospjeća.<br />
66 67<br />
Naša misija / Naša vizija Finansijska <strong>2011.</strong> godina
2. Pregled značajnih računovodstvenih politika (Nastavak)<br />
2.14. Odloženi i tekući porez na dobit<br />
2. Pregled značajnih računovodstvenih politika (Nastavak)<br />
2.18. Prihodi (Nastavak)<br />
Odloženi porez na dobit je obezbjeđen u potpunosti, korišćenjem metoda obaveze, koji se usredsređuje na privremene razlike koje se<br />
pojavljuju između poreske osnovice dijela imovine ili obave<strong>za</strong> i njihovih knjigovodstvenih iznosa u finansijskim izvještajima. Odloženi<br />
porez na dobit se određuje korišćenjem poreskih stopa (i <strong>za</strong>konima koji regulišu porez na dobit) koje su u primjeni ili <strong>za</strong> koje se očekuje<br />
da će biti u primjeni u periodu kada se sredstvo realizuje ili obave<strong>za</strong> izmiruje.<br />
Odložena poreska sredstva su iznosi pore<strong>za</strong> na dobit naknadivi u budućim periodima koji se priznaju <strong>za</strong> sve privremene razlike koje se<br />
mogu odbiti u mjeri.<br />
Tekući porez na prihod se obračunava u skladu sa usvojenom poreskom regulativom na dan sastavljanja Izvještaja o finansijskom<br />
položaju. Rukovodstvo periodično procjenjuje poreske pozicije sa osvrtom na situacije definisane usvojenom poreskom regulativom i<br />
gdje ima osnova Rukovodstvo određuje rezervisanja <strong>za</strong> iznose koje očekuje da će platiti Poreskoj upravi.<br />
Stavke poreskih pozicija Društva koje predstavljaju procjenu, ponovno se procjenjuju od strane rukovodstva Društva na datum svakog<br />
Izvještaja o finansijskom položaju. Obaveze se knjiže <strong>za</strong> pozicije pore<strong>za</strong> na dobit, ako rukovodstvo procjenjuje da će najverovatnije<br />
rezultovati dodatnim poreskim obave<strong>za</strong>ma u slučaju da poreske vlasti odluče da naknadno ispitaju ove pozicije. Procjena se <strong>za</strong>sniva na<br />
tumačenju poreskih <strong>za</strong>kona koji su stupili na snagu na datum Izvještaja o finansijskom položaju, svim poznatim sudskim odlukama i odlukama<br />
drugih nadležnih tijela ve<strong>za</strong>no <strong>za</strong> ova pitanja. Obaveze <strong>za</strong> <strong>za</strong>tezne kamate, kamate i ostale poreze se priznaju na osnovu najbolje<br />
procjene rukovodstva o potencijalnom odlivu sredstava potrebnom da se obaveze namire na datum Izvještaja o finansijskom položaju.<br />
2.15. Porezi, doprinosi i druge dažbine koje ne <strong>za</strong>vise od rezultata poslovanja<br />
Porezi, doprinosi i druge dažbine koje ne <strong>za</strong>vise od rezultata poslovanja Društva uključuju poreze na nekretnine, doprinose na teret<br />
poslodavca po osnovu <strong>za</strong>rada, kao i razne ostale poreze i doprinose plaćene na osnovu republičkih i opštinskih propisa. Sve prethodno<br />
pomenute vrste pore<strong>za</strong> i doprinosa su uključene u bilans uspjeha kao dio ostalih poslovnih rashoda.<br />
2.16. Akcijski kapital<br />
Akcije iz redovnog poslovanja se klasifikuju kao kapital. Dodatni troškovi koji su direktan proizvod emitovanja novih akcija ili mogućnosti<br />
prika<strong>za</strong>ni su u kapitalu kao odbitak od priliva, umanjen <strong>za</strong> iznos pore<strong>za</strong>.<br />
2.17. Dividende<br />
Obaveze <strong>za</strong> dividende akcionarima Društva i manjinskim interesima se evidentiraju kao obaveze i odbitna stavka kapitala (<strong>za</strong>dr<strong>za</strong>ne<br />
dobiti) u finansijskim izvještajima Društva, u onom periodu u kom je isplata dividendi odobrena od strane akcionara.<br />
2.18. Prihodi<br />
Prihodi od svih usluga i prodaje opreme (Napomena 23) se iskazuju umanjeni <strong>za</strong> PDV i popuste. Prihodi se priznaju i evidentiraju u trenutku<br />
pružanja ugovorene usluge ako se mogu pouzdano izmjeriti i kada je vjerovatno da će doći do priliva budućih ekonomskih koristi<br />
u Društvu kao i u svim ostalim slučajevima priznavanja kako je to definisano MRS 18 u slučaju prodaje proizvada i usluga od strane<br />
Društva.<br />
Prihod se primarno ostvaruje od usluga koje se pružaju pretplatnicima i trećim pove<strong>za</strong>nim licima upotrebom mreža fiksne i mobilne<br />
telefonije.<br />
Ugovori o koriscničkoj pretpalati obično uključuju aktivacionu naknadu, prodaju opreme, kao i mjesečnu pretplatu <strong>za</strong> korišćenje usluga.<br />
Društvo uzima u obzir različite elemente ovih ugovora prilikom odvajanja procesa iz kojih se dobit generise kako se to <strong>za</strong>htijeva prema<br />
MSFI, na osnovu čega klasifikuje prihode <strong>za</strong> svaki proizvod ili uslugu, kao što je prika<strong>za</strong>no u napomeni 23 korišćenjem rezidualnog<br />
metoda. Ovi proizvodi su identifikovani i razdvojene s obzirom da imaju svoju rezidualnu vrijednost i ne prodaju se samo u kompletu već<br />
i <strong>za</strong>sebno. Stoga Društvo prepoznaje prihode uzimajući u obzir sve ove elemente korišćenjem rezidualnog metoda koja predstavlja iznos<br />
ukupne alokacije na pojedinačne ugovorene stavke umanjenu <strong>za</strong> fer vrijednost koja nije alocirana.<br />
2.18.1Prihodi od fiksne telefonije<br />
2.18.1.1 <strong>Telekom</strong>unikaciona pretplata, konekcija i ostali prihodi<br />
<strong>Telekom</strong>unikaciona pretplata predstavlja nadoknadu <strong>za</strong> korišćenje telefonskih linija. Pretplata se korisnicima fakturiše mjesečno i<br />
prepoznaje kao prihod na kraju svakog mjeseca, bez obzira na njihovo korišćenje mreže. U konekciju i ostale prihode spadaju usluge od<br />
priključaka, telekomunikacione takse i dodatnih usluga, koji se priznaju u trenutku pružanja usluge.<br />
2.18.1.2 Prihodi od odlaznih domaćih i međunarodnih poziva<br />
Prihod od odlaznih poziva unutar Crne Gore, i odlazećih internacionalnih poziva su naplaćeni od korisnika <strong>Telekom</strong>a, i knjiženi su po<br />
njihovoj fakturisanoj vrijednosti umanjenoj <strong>za</strong> efektivni diskont i PDV, u trenutku rezervisanja <strong>za</strong> ugovorene usluge.<br />
2.18.1.3 Prihodi od dolaznih domaćih i međunarodnih poziva<br />
Prihodi po osnovu domaćih i međunarodnih dolaznih poziva uključuju prihode po osnovu ostvarenog međunarodnog saobraćaja.<br />
Prihodi po osnovu direktnog međunarodnog saobraćaja i obračuna odnose se na prihode od međunarodnih dolaznih poziva ostvarenih<br />
sa zemljama koje imaju direktan međunarodni obračun sa Društvom. Dio ostvarenih prihoda po navedenom osnovu, evidentiran je na<br />
osnovu procjene izvršene u skladu sa internim obračunima ostvarenog saobraćaja.<br />
Prihodi od dolaznih domaćih poziva se prije svega odnose na prihode interkonekcije po osnovu ostvarenog dolaznog telefonskog<br />
saobraćaja, čija je priroda i validacija opisana u sledecoj napomeni (Napomena 2.18.1.4).<br />
Kupci i treća lica ostvaruju saobracaj na osnovu njihovog stvarnog korišćenja mreže, nakon što su iskoristili besplatne minute uključene<br />
u pojedinačne pretplatne pakete pomnoženo sa ugovorinom cijenom minuta.<br />
2.18.1.4 Ostali prihodi<br />
Ostali prihodi prije svega uključuju usluge iznajmljivanja telefonskih kapaciteta, tj telefonske linije, dial up usluge prema biznis korisnicima,<br />
usluge od web prezentacije, Asymmetric Digital Subscriber Line (ADSL), MIPNET (Montenegrin IP Network) usluge, IPTV usluge,<br />
prihode od prodatih internet pristupa, prihode od prodaje opreme, govorne pošte, listinga poziva, telegrame i ostale usluge.<br />
68 69<br />
Naša misija / Naša vizija Finansijska <strong>2011.</strong> godina
2. Pregled značajnih računovodstvenih politika (Nastavak)<br />
2.18. Prihodi (Nastavak)<br />
2.18.2. Prihodi mobilne telefonije<br />
2. Pregled značajnih računovodstvenih politika (Nastavak)<br />
2.19. Lizing<br />
2.19.1. Troškovi operativnog <strong>za</strong>kupa<br />
2.18.2.1 Post-paid prihodi<br />
a) Prihodi odlaznog domaćeg i međunarodnog saobraćaja<br />
Odlazni saobraćaj predstavlja upotrebu telekomunikacione mreže Društva od strane korisnika i ostalih trećih strana. Prihodi se priznaju<br />
u trenutku pružanja usluge.<br />
b) Prihodi od mjesečne pretplate<br />
Post-paid pretplata predstavlja nadoknadu <strong>za</strong> korišćenje mreže mobilne telefonije. Pretplata se novim post-paid pretplatnicima fakturiše<br />
<strong>za</strong> mjesec u kom su aktivirani, dok se <strong>za</strong> postojeće post-paid pretplatnike fakturiše <strong>za</strong> mjesec na koji se i odnosi.<br />
2.18.2.2 Prihodi od prodaje paketa i pre-paid usluga<br />
Prihodi od pre-paid usluga se evidentiraju u trenutku prodaje pre-paid bonova (vaučera), kao razgraničeni prihod u bilansu stanja<br />
u trenutku prodaje i kao prihod u bilansu uspjeha s tim što se na kraju obračunskog perioda vrši razgraničenje prihoda po osnovu<br />
neutrošenih minuta.<br />
2.18.2.3 Prihodi od prodaje mobilnih telefona<br />
Prihodi od prodaje se evidentiraju se u trenutku prodaje.<br />
Nabavna vrijednost prodatih mobilnih telefonskih aparata se evidentira u trenutku prodaje.<br />
2.18.2.4 Prihodi i rashodi po osnovu roaming-a<br />
Prihodi po osnovu roaming-a nastaju po osnovu dolaznog a troskovi po osnovu odlaznog roming saobracaja od i prema roming operatorima<br />
mobilne telefonije sa kojima Društvo ima sklopljen Ugovor o međunarodnom GSM roaming-u iska<strong>za</strong>ni su po fakturisanim vrijednostima<br />
operatora mobilne telefonije. Prihodi od roaminga se priznaju u bruto iznsu u trenutku pru<strong>za</strong>nja usluge.<br />
Finansijska klirinška kuća Mach (bivši Cibernet) prati saobraćaj, usaglašen i potvrđen od tehničke klirinške kuće Syniverse, i u ime<br />
Društva, vrši naplatu odnosno plaćanja po osnovu usaglašenih potraživanja i obave<strong>za</strong> od i prema operatorima mobilne telefonije.<br />
2.18.2.5 Prihodi i rashodi po osnovu interkonekcije<br />
Prihodi interkonekcije obuhvataju prihode po osnovu ostvarenog dolaznog telefonskog saobraćaja mobilnih operatera Telenor GSM<br />
d.o.o., Podgorica i M-tel d.o.o., Podgorica koji tranzitira preko ili se <strong>za</strong>vršio u mreži <strong>Telekom</strong>a.<br />
Rashodi interkonekcije obuhvataju rashode po osnovu ostvarenog odlaznog saobraćaja korisnika <strong>Telekom</strong>a upućenog korisnicima<br />
pojedinih kompanija mobilne i fiksne telefonije unutar Crne Gore i dolaznog saobracaja iz inostranstva koji je upucen Crnogorskom<br />
<strong>Telekom</strong>u a tranzitira ili se <strong>za</strong>vršio u mreži drugih kompanija mobilne telefonije unutar Crne Gore.<br />
Budući da Društvo ukida i inicira saobraćaj u i iz svoje mreže, djeluje kao upravitelj i u skladu sa navedenim, prihodi i rashodi interkonekcije<br />
su prika<strong>za</strong>ni u bruto iznosima u ovim finansijskim izvještajima. Prihodi i rashodi interkonekcije se priznaju u trenutku njihovog<br />
nastanka odnosno u trenutku pružanja usluge. Prihodi su prika<strong>za</strong>ni po nabavnoj vrijednosti, umanjenoj <strong>za</strong> PDV i eventualne popuste.<br />
Operativni <strong>za</strong>kup predstavlja <strong>za</strong>kup u kojem su značajan dio rizika i koristi pove<strong>za</strong>ni sa vlasništvom <strong>za</strong>držani od strane <strong>za</strong>kupodavca.<br />
Troškovi <strong>za</strong>kupa najvećim dijelom se odnose na <strong>za</strong>kup interneta, vodova, poslovnog i skladišnog prostora i ostalih troškova <strong>za</strong>kupa.<br />
Troškovi <strong>za</strong>kupa iska<strong>za</strong>ni su u izvještaju o sveobuhvatnom prihodu u stvarno nastalim iznosima, odnosno primjenom proporcionalne<br />
metode, tokom trajanja ugovora o <strong>za</strong>kupu.<br />
2.19.2. Troškovi finansijskog lizinga<br />
Iznajmljivanje nekretnina, postrojenja i opreme u kojima Društvo preuzima suštinski sve rizike i koristi koji proizilaze iz vlasništva sredstva<br />
klasifikuje se kao finansijki lizing. Finansijski lizing se priznaje se po fer vrijednosti imovine ili ukoliko je niže po sadašnjoj vrijdnosti<br />
procijenjenih budućih minimalnih rata. Svaka lizing isplata se alocira između finansijske obaveze i rashoda kamata da bi se dostigla<br />
ugovorena kamatna stopa preostalih finansijlhih obave<strong>za</strong>. Obaveze po osnvovu finansijskog lizinga umanjene <strong>za</strong> finanskijke nadoknade<br />
su uključene u Izvještaj o finansijskom položaju (Ostale finansijske obaveze). Dio lizinga koji se odnosi na plaćanja kamata se uključuje<br />
u dobit tekuće godine (Rashodi kamata) u tokom perioda trajanja lizinga. Nekretnine, postrojenja i oprema kupljeni po osnovu finansijskog<br />
lizinga se amortizuju tokom ugovora kraće od trajanja lizinga ili vijeka trajanja imovine.<br />
2. Summary of significant accounting policies (continued)<br />
2.20. Prihodi / rashodi od kamata i drugi troškovi po<strong>za</strong>jmljivanja<br />
Prihodi po osnovu kamata knjiže se u korist Izvjestaja o sveobuhvatnom prihodu obračunskog perioda na koji se odnose, korišćenjem<br />
metode efektivne kamatne stope.<br />
2.21. Uporedni podaci<br />
U slučajevima kada je neophodno, uporedni podaci su promijenjeni da bi se prilagodili prezentaciji tekućeg perioda. Efekti reklasifikacija<br />
nisu materijalni po finansijske izvještaje Društva.<br />
2.22. Pravična (fer) vrijednost<br />
Rukovodstvo Društva procjenjuje njenu ukupnu izloženost riziku, i u slučajevima kada procijeni da vrijednost sredstava iska<strong>za</strong>na u<br />
poslovnim knjigama nije realizovana, priznaje se rezervisanje. Prema mišljenju Rukovodstva, izvještajne knjigovodstvene vrijednosti su<br />
najvalidnije i najkorisnije izvještajne vrijednosti u skladu sa sadašnjim tržišnim uslovima.<br />
Fer vrijednost finansijskih instrumenata kojima se ne trguje na aktivnom tržištu se utvrđuje korišćenjem tehnika procjene. Nominalna<br />
vrijednost umanjena <strong>za</strong> obezvrjeđenje potraživanja od kupaca i obave<strong>za</strong> prema dobavljačima je približna njihovoj fer vrijednosti, na<br />
osnovu istorijskih podataka o stopama izmirenja navedenih potraživanja u prethodnom periodu. Fer vrijednost finansijskih obave<strong>za</strong> <strong>za</strong><br />
potrebe objelodanjivanja se procjenjuje diskontovanjem budućih ugovorenih novčanih tokova po važećim tržišnim kamatnim stopama<br />
raspoloživim Društvu <strong>za</strong> slične finansijske instrumente.<br />
70 71<br />
Naša misija / Naša vizija Finansijska <strong>2011.</strong> godina
3. Upravljanje finansijskim rizikom<br />
3.1. Faktori finansijskog rizika<br />
3. Upravljanje finansijskim rizikom (Nastavak)<br />
3.2. Kreditni rizik<br />
Poslovne aktivnosti Društva izlažu Društvo različitim finansijskim rizicima, uključujući kreditni rizik, rizik likvidnosti, rizik promjene<br />
deviznih kurseva i rizik kamatnih stopa. Društvo ne koristi derivativne finansijske instrumente niti bilo koje druge instrumente obezbedjenja<br />
od ovih rizika.<br />
Ne postoji formalni okvir <strong>za</strong> upravljanje rizicima koji je uspostavljen u Društvu. Odbor direktora uglavnom se fokusira na kreditni rizik i<br />
rizik likvidnosti i djeluje od slučaja do slučaja kako bi ublažio rizik i minimizirao gubitke.<br />
Operativno okruženje u kome Društvo posluje<br />
Tekuća globalna finansijska i ekonomska kri<strong>za</strong> koja je nastala kao rezultat ozbiljnog smanjenja globalne likvidnosti a koja je <strong>za</strong>početa<br />
sredinom 2008. godine, dovela je, između ostalog, do nižeg nivoa dostupnih sredstava na tržištu kapitala, smanjenja likvidnosti bankarskog<br />
sektora, viših tržišnih i ponekad medjubankarskih kamatnih stopa, i veoma visoke nestabilnost na tržištima hartija od vrijednosti i<br />
deviznim tržištima. Neizvjesnost na globalnim finansijskim tržištima je takođe dovela do kraha banaka i ostalih finansijskih institucija i do<br />
spašavanja banaka u Sjedinjenim Američkim Državama, Zapadnoj Evropi, Crnoj Gori i drugde. Ukupne efekte trenutne finansijske krize<br />
teško je predvidjeti i <strong>za</strong>štititi se od njih.<br />
Globalna ekonomska kri<strong>za</strong> značajno utiče na crnogorsko tržiste, imajući u vidu veličinu tržišta i činjenicu da postoje samo dva stuba<br />
ekonomije: turi<strong>za</strong>m i fabrika aluminijuma. Crna Gora je dobila status EU kandidata u Novembru 2010. Ovo donosi optimi<strong>za</strong>m po pitanju<br />
ubr<strong>za</strong>nog restukturiranja pravnog sistema u pristupa EU fondovima. Tokom Februara <strong>2011.</strong> godine Crnogorska Vlada usvaja akcioni<br />
plan praćanja i implementacije Mišljenja Evropske komisije. Ljetnja sezona <strong>2011.</strong> godine je bila mnogo jača u poređenju sa 2010 godinom<br />
<strong>za</strong> oko 9,2%, istovremeno sa većim brojem turista kao i većem brojem noćenja.<br />
Rukovodstvo nije u mogućnosti da pouzdano procijeni efekte na finansijsko stanje Društva eventualnog daljeg pogoršanja likvidnosti na<br />
finansijskim tržištima i još veće nestabilnosti deviznog tržišta i tržišta kapitala. Rukovodstvo vjeruje da preduzima sve potrebne mjere da<br />
omogući održavanje i rast poslovnih aktivnosti Društva u datim okolnostima.<br />
Kreditni rizik se odnosi na gotovinu i gotovinske ekvivalente, depozite položene kod banaka, i na kreditnu izloženost korisnicima. Kreditni<br />
rizik predstavlja rizik da će jedna ugovorna strana i<strong>za</strong>zvati finansijski gubitak drugoj strani, jer neće uspjeti da ispuni svoje obaveze.<br />
Odbor direktora Društva je donio odluku koja će komercijalna banka biti partner Društva, uzimajući u obzir sledeće faktore rizika: faktore<br />
procjene, ukupnu imovinu, učešće na tržištu, sigurnost fondova. Principi upravljanja kreditnim rizikom usaglašeni su sa politikom rizika<br />
matične kompanije Društva. Da bi izbjegli značajnu koncentraciju kreditnog rizika, kratkoročni plasmani plasirani su u tri različite banke.<br />
U skladu sa politikom rizika matične kompanije Društva, oročeni depoziti su dodatno obezbijeđeni garancijama stranih banaka sa ciljem<br />
obezbjeđenja odgovarajuće sigurnosti plasmana. Rukovodstvo Društva vjeruje da je adekvatno procijenilo nadoknadivost kompanijskih<br />
depozita položenih kod banaka. Upravljanje kreditnim rizikom uključuje sastavljanje detaljnih mjesečnih izvještaja o upravljanja sredstvima<br />
koji se podnose višem rukovodstvu sa svim neophodnim podacima o gotovini i kratkoročnim plasmanima.<br />
Ukoliko su pretplatnici ne<strong>za</strong>visno rangirani, taj rejting se koristi kod ocjene kreditnog rizika. U suprotnom, ako ne postoji ne<strong>za</strong>visno<br />
rangiranje, kontrola rizika procjenjuje kreditnu sposobnost pretplatnika, uzimajući u obzir prethodno iskustvo u naplati i ostale faktore.<br />
Društvo nije izloženo značajnoj koncentraciji kreditnog rizika budući da je je njena izloženost rasprostranjena na veliki broj klijenata.<br />
Društvo koristi sistem podsjetnika koji rezultira obustavljanjem daljeg pružanja usluga, kao glavno sredstvo naplate dospjelih<br />
potraživanja. Takođe, u skladu sa stanjem i brojem neplaćenih računa, Društvo koristi opciju pokretanja sudskih sporova. Međutim,<br />
dužnici Društva takođe mogu biti pod negativnim uticajem nestabilnosti globalnog i Crnogorskog finansijskog tržišta, što može uticati na<br />
njihovu sposobnost da namire iznose koje duguju. Sve gori uslovi poslovanja kupaca takođe mogu imati uticaj na predviđanja rukovodstva<br />
ve<strong>za</strong>no <strong>za</strong> tokove gotovine i njihovu procjenu obezvrjeđenja finansijkih i nefinansjkih sredstava. Do mjere u kojoj su takve informacije<br />
dostupne, rukovodstvo je uzelo u obzir izmijenjene procjene očekivanih budućih tokova gotovine u svojim procjenama obezvrjeđenja.<br />
U cilju uspješnog upravljanja kreditnim rizikom koji nastaje u vezi sa nemogućnošću naplate, više rukovodstvo jednom mjesečno<br />
razmatra izvještaje koje sastavlja odjeljenje <strong>za</strong> korisničke finansije, i donosi odluke o mjerama koje treba preduzeti. Iznos maksimalne<br />
izlozenosti kreditnog rizika prema dužnicima jeste 20.054 hiljada EUR.<br />
72 73<br />
Naša misija / Naša vizija Finansijska <strong>2011.</strong> godina
3.3 Rizik likvidnosti<br />
3. Upravljanje finansijskim rizikom (Nastavak)<br />
Rizik likvidnosti predstavlja rizik da preduzeće nece uspjeti da ispuni svoje obaveze ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong> finansijske obaveze.<br />
Obazrivo rukovođenje rizikom likvidnosti implicira održavanje <strong>za</strong>dovoljavajućeg nivoa gotovine i hartija od vrijednosti koje se mogu<br />
unovčiti na tržištu, mogućnost finansiranja kroz adekvatan iznos izvršenih kreditnih olakšica i mogućnost da se <strong>za</strong>tvori naša tržišna<br />
pozicija. Obim finansiranja velikoprodaje se značajno smanjio u posljednje vrijeme. Takve okolnosti mogu uticati na sposobnost Društva<br />
da po potrebi obezbijedi dodatne <strong>za</strong>jmove. Nabavka značajnih investicija odnosno ulaganja u nekretnine i opremu često se preduzima<br />
uz pomoć kredita odobrenih od strane dobavljača kako bi se upravljalo likvidnošću. Društvo nema stranih <strong>za</strong>jmova i kredita. Šta više, sve<br />
kamatonosne finansijske obaveze dospijevaju u roku od jedne godine. Društvo je u ograničenoj mjeri izložena riziku likvidnosti pošto<br />
posjeduje značajan iznos gotovine i gotovinskih ekvivalenata. Pri tom, u skladu sa ugovorima o kratkoročnom investiranju, kratkoročni<br />
depoziti mogu biti povučeni u svako doba i iskorišćeni u svrhe namirivanja obave<strong>za</strong>. Na mjesečnom nivou, više rukovodstvo razmatra<br />
izvještaje o likvidnosti koje sastavlja odjeljenje <strong>za</strong> upravljanje sredstvima, i poredi planirane sa ostvarenim prilivima i odlivima gotovine, i<br />
shodno tome donosi odluke o budućim koracima.<br />
3.4. Valutni rizik<br />
Društvo posluje na međunarodnom nivou, te je izloženo određenim rizicima deviznih valuta, koji proističu iz različitih izlaganja deviznim<br />
valutama u pogledu Specijalnih prava vučenja i US dolara, korišćenih <strong>za</strong> obračun dijela međunarodnih prihoda i rashoda po osnovu<br />
ostvarenog telekomunikacionog saobraćaja.<br />
Na dan 31. decembar <strong>2011.</strong> godine, da se EUR uvećao/umanjio <strong>za</strong> 20 % u odnosu na SDR, gdje su ostale varijable ostale nepromijenjene,<br />
godišnji porez na prihod nakon oporezivanja bi bio uvećan/umanjen <strong>za</strong> iznos 15.869 EUR (2010. godina: 209.534 EUR), što bi<br />
uglavnom bio rezultat povećanja/smanjenja deviznog kursa SRD prilikom denominacije potraživanja i obave<strong>za</strong> iz poslovnih aktivnosti.<br />
Na dan 31. decembar <strong>2011.</strong> godine, ukoliko bi se EUR uvećao/umanjio <strong>za</strong> 20 % u odnosu na USD, gdje su ostale varijable ostale<br />
nepromijenjene, godišnji porez na prihod nakon oporezivanja bi bio uvećan/umanjen <strong>za</strong> iznos 83.321 EUR (2010. godine: 438 EUR)<br />
što bi uglavnom bio rezultat prihoda/rashoda prilikom denominacije ostale aktive i obave<strong>za</strong> iz poslovnih aktivnosti izraženih u USD.<br />
3.5. Rizik kamatne stope<br />
Društvo ima ograničene kamatonosne po<strong>za</strong>jmice. Kamatonosna aktiva predtsvlja kredite odobrene <strong>za</strong>poslenima po fiksnim kamatnim<br />
stopama (Napomena 2.5.1.1).<br />
Na primjer, ako bi Društvo primjenjivalo kamatnu stopu u iznosu od 7.5% sa uvećanim popustom na dugoročna potraživanja i kredite<br />
odobrene <strong>za</strong>poslenima, iznos toga bi bio dodatni godišnji trošak u prosječnom iznosu od EUR 0.342 miliona (2010. godine: EUR 0.353<br />
miliona).<br />
U pogledu kratkoročnih depozita u bankama, kreditni rizik se svodi na najmanju mjeru uz fiksnu kamatnu stopu koja se ne može mijenjati<br />
tokom ugovorenog perioda. Dalje, ukoliko bi Društvo htjelo da povuče svoja sredstva prije dospijeća, kamatna stopa bi ostala na<br />
istom nivou tokom cijelog perioda; ne postoji <strong>za</strong>tezna kamata ili smanjenje početne kamatne stope. Upravljanje rizikom kamatne stope<br />
podrazumijeva detaljno izvještavanje o stanju u trezoru višem rukovodstvu, gdje će izvještaj obuhvatati sve neophodne informacije.<br />
3.6 . Upravljanje rizikom kapitala<br />
Namjera Društva u okviru upravljanja kapitalnim rizikom jeste obezbjeđivanje nastavka poslovanja na neodređeno vrijeme sa ciljem<br />
isplate prihoda većinskim vlasnicima i beneficija ostalim dioničarima i održavanje optimalne strukture kapitala sa ciljem smanjenja<br />
nabavne vrijednosti kapitala.<br />
Kako bi se održala postojeća ili dalje prilagodila struktura kapitala, Društvo može da prilagodi iznos dividendi koje se isplaćuju<br />
većinskim vlasnicima, vraća ulog većinskim vlasnicima, emituje nove akcije ili da prodaje imovine da bi se smanjila dugovanja. Takođe,<br />
Društvo kontroliše da li je njen kapital iznad minimalnih <strong>za</strong>konskih <strong>za</strong>htjeva. Budući da je Društvo poslovala sa dobitkom, ne postoji<br />
mogućnost da se nivo njenog kapitala spusti ispod onog koji je <strong>za</strong>konski regulisan.<br />
Društvo ne raspolaže po<strong>za</strong>jmljenim sredstvima, te <strong>za</strong>to ne nadgleda odnos sopstvenog kapitala i po<strong>za</strong>jmljenih sredstava.<br />
Ukupni kapital, kojim Društvo upravlja, iznosi EUR 166.435.180 na dan 31. decembar <strong>2011.</strong> godine je (31. Decembra 2010.: EUR<br />
167.936.936).<br />
74 75<br />
Naša misija / Naša vizija Finansijska <strong>2011.</strong> godina
4. INFORMACIJE PO SEGMENTIMA<br />
5. Nematerijalna ulaganja<br />
Primarni oblik izvještavanja – poslovni segment<br />
Društvo je na dan 31. decembra <strong>2011.</strong> i 31. decembra 2010. godine organizovano u okviru dva osnovna segmenta:<br />
1) Fiksna telefonija i;<br />
2) Mobilna telefonija;<br />
Informacije po segmentima koje se dostavljaju Menadzment komitetu Društva <strong>za</strong> <strong>godinu</strong> koja se <strong>za</strong>vršava 31. decembra <strong>2011.</strong> su prika<strong>za</strong>ni<br />
u pregledu koji slijedi:<br />
31 Decembar 2011 31 Decembar 2010<br />
Fiksna telefonija Mobilna telefonija Ukupno Fiksna telefonija Mobilna telefonija Ukupno<br />
Prihodi segmenta 63.092.700 53.796.428 116.889.128 63.900.781 54.551.467 118.452.248<br />
EBITDA - korigovano 23.471.572 21.537.708 45.009.280 22.248.536 22.012.622 44.261.158<br />
Otpremnine i drugi<br />
jednokratni troskovi (3.609.203) (573.759) (4.182.962) (2.845.204) (644.164) (3.489.368)<br />
EBITDA 19.862.369 20.963.949 40.826.318 19.403.332 21.368.458 40.771.790<br />
Trošak amorti<strong>za</strong>cije (13.076.861) (11.617.830) (24.694.691) (13.053.458) (9.226.624) (22.280.082)<br />
Dobit iz poslovanja 6.785.508 9.346.119 16.131.627 6.349.874 12.141.834 18.491.708<br />
Sredstva segmenta 111.122.864 38.081.312 149.204.176 114.931.577 48.280.314 163.211.891<br />
Iznos investicija po segmentima na dan 31. decembar 2011 i 31. decembar 2010. godine iznosi:<br />
Iznosi u EUR<br />
31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
Fiksna telefonija 9.948.912 10.123.985<br />
Mobilna telefonija 4.903.849 6.639.361<br />
Ukupne investicije Društva 14.852.761 16.763.346<br />
Ukupne investicije Društva su u skladu sa linijom „Povećanja“ u Napomenama 5 i 7.<br />
Licence<br />
Softveri<br />
Nematerijalna<br />
ulaganja u pripremi Ukupno<br />
Nabavna vrijednost<br />
Početno stanje, 1. januar 2010. 16.974.416 8.928.023 44.559 25.946.998<br />
Povećanja 190.754 160.129 2.747.624 3.098.507<br />
Prenosi - 765.109 (765.109) -<br />
Prenos na Nekretnine i opremu - - (1.343.322) (1.343.322)<br />
Stanje, 31. decembra 2010. 17.165.170 9.853.261 683.752 27.702.183<br />
Ispravka vrijednosti<br />
Početno stanje, 1. januar 2010. 5.677.825 6.237.233 - 11.915.058<br />
Amorti<strong>za</strong>cija (Napomena 25) 1.078.433 1.390.835 - 2.469.268<br />
Stanje, 31. decembra 2010. 6.756.258 7.628.068 - 14.384.326<br />
Sadašnja vrijednost<br />
31. decembar 2010. godine 10.408.912 2.225.193 683.752 13.317.857<br />
31. decembar 2009. godine 11.296.591 2.690.790 44.559 14.031.940<br />
Licence<br />
Softveri<br />
Nematerijalna<br />
ulaganja u pripremi Ukupno<br />
Nabavna vrijednost<br />
Početno stanje, 1. januar <strong>2011.</strong> 17.165.170 9.853.261 683.752 27.702.183<br />
Povećanja - - 1.985.744 1.985.744<br />
Prenosi 261.151 2.165.587 (2.426.738) -<br />
Prenosi na Nekretnine i opremu - - (20.661) (20.661)<br />
Smanjenja (58.613) (71.939) - (130.553)<br />
Stanje, 31. decembra <strong>2011.</strong> 17.367.708 11.946.909 222.097 29.536.713<br />
Ispravka vrijednosti<br />
Početno stanje, 1. januar <strong>2011.</strong> 6.756.258 7.628.068 - 14.384.326<br />
Amorti<strong>za</strong>cija (Napomena 25) 1.072.378 1.394.398 - 2.466.776<br />
Smanjenja (58.614) (71.939) - (130.553)<br />
Stanje, 31. decembra <strong>2011.</strong> 7.770.022 8.950.527 - 16.720.549<br />
Sadašnja vrijednost<br />
31. decembar <strong>2011.</strong> godine 9.597.686 2.996.382 222.097 12.816.165<br />
31. decembar 2010. godine 10.408.912 2.225.193 683.752 13.317.857<br />
76 77<br />
Naša misija / Naša vizija Finansijska <strong>2011.</strong> godina
5. Nematerijalna ulaganja (nastavak)<br />
6. Gudvil (Nastavak)<br />
Sadašnja vrijednost licenci Društva na dan 31. decembar <strong>2011.</strong> godine uključuje licencu <strong>za</strong> obavljanje javnih fiksnih telekomunikacionih<br />
usluga neto sadašnje vrijednosti od 3.775.680 EUR (31. decembar 2010. godine: 4.011.660 EUR) izdate od strane Agencije <strong>za</strong> telekomunikacije<br />
Republike Crne Gore (Agencija). Sadašnja vrijednost licence <strong>za</strong> pružanje usluga u međunarodnom saobraćaju uključena u<br />
sadašnju vrijednost licenci iznosi 1.800.000 EUR na dan 31. decembar <strong>2011.</strong> godine (31. decembar 2010. godine.: 1.920.000 EUR).<br />
Sadašnja vrijednost licenci uključuje i posebnu licencu <strong>za</strong> instalaciju, održavanje i rad javne mreže telekomunikacija (mobilna telefonija),<br />
čija knjigovodstvena vrijednost 31. decembra <strong>2011.</strong> godine iznosi 1.472.672 EUR (31. decembra 2010. godine: 1.762.404 EUR), izdata<br />
od strane Agencije. 1. januara 2002. godine. Pomenuta licenca daje pravo Društvu da pruža usluge preko javne mobilne mreže, u<br />
skladu sa Zakonom o telekomunikacijama. Ova licenca je važeća na teritoriji Crne Gore u narednih 15 godina.<br />
U pogledu ovih licenci, Društvo je u obavezi da plaća godišnju naknadu Agenciji koja se obračunava u iznosu od jednog procenta od<br />
ukupno ostvarenih prihoda u prethodnoj kalendarskoj godini. Obaveze prema Agenciji su prika<strong>za</strong>ne u bilansu uspjeha u okviru ostalih<br />
poslovnih rashoda.<br />
Agencija <strong>za</strong> radio-difuziju Republike Crne Gore je u oktobru 2007. godine izdala Društvu na period od 10 godina licencu <strong>za</strong> izgradnju i<br />
korišćenje distribucije / emitovanja radio i televizijskih programa korisnicima (IPTV licenca ). Društvo je platilo naknadu <strong>za</strong> registraciju u<br />
iznosu od EUR 75.000.<br />
Agencija je 28. marta 2007. godine dodijelila Društvu 3G licencu na period od 5 godina. Sadašnja vrijednost licence na dan 31. decembra<br />
<strong>2011.</strong> godine iznosi EUR 1.653.362 (31. decembar 2010: EUR 1.813.365).<br />
U skladu sa MSFI i Računovodstvenim politikama Društva, u toku godine je izvšen Pregled korisnog vijeka trajanja nematerijalnih ulaganja<br />
je izvršen tokom 2010. i <strong>2011.</strong> godine na osnovu koga nije bilo značanog uticaja na Izvještaj o sveobuhvatnom prihodu Društva.<br />
6. Gudvil<br />
U skladu sa Odlukom Odbora direktora Društva od 7. marta 2005. godine (19. februar 2004. godine), <strong>Telekom</strong> je iskoristivši pravo preče<br />
kupovine <strong>za</strong>ključio ugovor o kupovini dijela kapitala Interneta Crna Gora d.o.o., Podgorica <strong>za</strong> iznos EUR 435.700 (EUR 1.750.000 <strong>za</strong><br />
2004. <strong>godinu</strong>), čime je postao vlasnik 100% kapitala Interneta CG (60% u 2004. godini).<br />
Od 30. Aprila 2009 godine, datuma spajanja, Društvo posjeduje 100% kapitala T-Mobile CG d.o.o., crnogorske mobile kompanije i<br />
100% kapitala Internet Crna Gora.<br />
Pregled alokacije gudvila na nivou poslovnih segmenata prika<strong>za</strong>n je u tabeli koja slijedi:<br />
Iznosi u EUR<br />
31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
Fiksna telefonija i Internet 564.974 564.974<br />
Mobilna telefonija 376.650 376.650<br />
941.624 941.624<br />
Na dan 31. decembra 2010. i 31. decembra <strong>2011.</strong> godine gudvil je alociran na jedinice koje generišu gotovinu Društva identifikovane u<br />
skladu sa poslovnim segmentima. Nadoknadivi iznos jedinica koje generišu gotovinu Društva je određen na osnovu proračuna fer vrijednosti<br />
umanjenoj <strong>za</strong> troškove prodaje. Ove kalkulacije koriste projekcije novčanih tokova <strong>za</strong>snovane na finansijskim budžetima odobrenim<br />
od strane rukovodstva <strong>za</strong> period od deset godina. Novčani tok <strong>za</strong> period od deset godina je ekstrapoliran upotrebom procijenjene<br />
stope rasta prika<strong>za</strong>ne u pregledu ispod. Stopa rasta ne prevazilazi dugoročnu prosječnu stopu rasta <strong>za</strong> telekomunikaciono poslovanje.<br />
Rukovodstvo je utvrdilo planiranu bruto maržu na osnovu ranijih rezultata i očekivanja u razvoju tržišta. Korišćena prosječna stopa<br />
rasta je konzistentna sa procjenama uključenim u izvještaje o industriji. Diskontne stope su prika<strong>za</strong>ne prije odbijanja pore<strong>za</strong> i reflektuju<br />
specifične rizike ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong> odgovarajuće segmentime.<br />
7. Nekretnine i oprema<br />
78 79<br />
Oprema i ostala<br />
imovina<br />
Nekretnine i<br />
oprema u pripremi<br />
Iznosi u EUR<br />
Zemljište<br />
Građevinski objekti<br />
Ukupno<br />
Nabavna vrijednost<br />
Stanje, 1. januara 2010. 2.959.682 80.917.226 139.168.351 7.850.762 230.896.021<br />
Povećanja - 14.536 3.860.259 9.790.044 13.664.839<br />
Prenos - 1.109.436 7.244.857 (8.354.293) -<br />
Prenos sa Nematerijalnih<br />
ulaganja - - - 1.343.322 1.343.322<br />
Otuđenja i rashodovanja - - (1.860.787) - (1.860.787)<br />
Stanje, 31. decembar<br />
2010. 2.959.682 82.041.198 148.412.680 10.629.835 244.043.395<br />
Ispravka vrijednosti<br />
Stanje, 1. januara 2010. - 23.353.388 88.887.082 - 112.240.470<br />
Amorti<strong>za</strong>cija <strong>za</strong> period<br />
(napomena 25) - 4.549.334 15.261.479 - 19.810.813<br />
Otuđenja i rashodovanja - - - - -<br />
Ispravka vrijednosti - - (1.826.234) - (1.826.234)<br />
Stanje 31. decembar<br />
2010. - 27.902.722 102.322.327 - 130.225.049<br />
Sadašnja vrijednost<br />
31. decembar 2010. 2.959.682 54.138.476 46.090.353 10.629.835 113.818.346<br />
31. decembar 2009. 2.959.682 57.563.838 50.281.269 7.850.762 118.655.551<br />
Naša misija / Naša vizija Finansijska <strong>2011.</strong> godina
7. Nekretnine i oprema (Nastavak)<br />
Oprema i ostala<br />
imovina<br />
Nekretnine i<br />
oprema u pripremi<br />
Zemljište<br />
Građevinski objekti<br />
Ukupno<br />
Nabavna vrijednost<br />
Stanje, 1. januara <strong>2011.</strong> 2.959.682 82.041.198 148.412.680 10.629.835 244.043.395<br />
Povećanja - - 2.119.868 10.747.149 12.867.017<br />
Prenos - 3.497.531 8.591.642 (12.089.173) -<br />
Prenos sa Nematerijalnih<br />
ulaganja - - - 20.661 20.661<br />
Otuđenja i rashodovanja - - (3.623.565) - (3.623.565)<br />
Stanje, 31. decembar<br />
<strong>2011.</strong> 2.959.682 85.538.729 155.500.625 9.308.472 253.307.508<br />
Ispravka vrijednosti<br />
Stanje, 1. januara <strong>2011.</strong> - 27.902.722 102.322.327 - 130.225.049<br />
Amorti<strong>za</strong>cija <strong>za</strong> period<br />
(napomena 25) - 3.077.354 19.150.561 - 22.227.915<br />
Otuđenja i rashodovanja - - (3.579.311) - (3.579.311)<br />
Stanje 31. decembar <strong>2011.</strong> - 30.980.076 117.893.577 - 148.873.653<br />
Sadašnja vrijednost<br />
31. decembar <strong>2011.</strong> 2.959.682 54.558.653 37.607.048 9.308.472 104.433.855<br />
31. decembar 2010. 2.959.682 54.138.476 46.090.353 10.629.835 113.818.346<br />
U sadašnju vrijednost nekretnine i opreme je uključeno zemljiste u vrijednosti od EUR 33.152 i građevinski objekti u iznosu EUR<br />
328.154 <strong>za</strong> koje Društvo ne posjeduje kompletnu dokumentaciju ve<strong>za</strong>nu <strong>za</strong> vlasničke listove nad zemljištem u navedenom iznosu.<br />
Društvo je u postupku pribavljanja vlasničkih listova <strong>za</strong> ovo zemljište i građevinske objekte nad kojima posjeduje kontrolu.<br />
Pregled korisnog vijeka trajanja nekretnina i opreme uradjen u 2010 godini rezultirao je smanjenjem vijeka trajanja opreme i agregata.<br />
Smanjenje je izvršeno na bazi promjene očekivanja, tehnološkog razvoja, budžeta i planova u narednim periodima itd. Uticaj promjene<br />
korisnog vijeka trajanja na finansijske izvještaje jeste kako slijedi:<br />
In EUR 2010 2011 2012 2013 poslije 2013<br />
povećanje / (smanjenje)<br />
u amorti<strong>za</strong>ciji 79.779 132.325 121.856 113.965 (447.925)<br />
Pregled korisnog vijeka trajanja nekretnina i opreme uradjen u 2011 godini rezultirao je smanjenjem vijeka trajanja Radio pristupne<br />
opreme. Smanjenje je izvršeno na bazi promjene očekivanja, tehnološkog razvoja, budžeta i planova u narednim periodima itd. Uticaj<br />
promjene korisnog vijeka trajanja na finansijske izvještaje jeste kako slijedi:<br />
In EUR 2011 2012 2013 2014 poslije 2014<br />
Increase / (decrease) in<br />
depreciation 2.789.370 (142.757) (1.258.881) (1.044.331) (343.400)<br />
8. Finansijska sredstva raspoloživa <strong>za</strong> prodaju<br />
Plasmani raspoloživi <strong>za</strong> prodaju<br />
Iznosi u EUR<br />
31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
Ulaganja u kapital satelitskih organi<strong>za</strong>cija u inostranstvu %<br />
- Intelsat Ltd. 0.0061 24.799 24.799<br />
- New Skies Satellites N.V. 0.0061 575 575<br />
25.374 25.374<br />
80 81<br />
Naša misija / Naša vizija Finansijska <strong>2011.</strong> godina
9. Dugoročni krediti i ostala potraživanja<br />
9. Dugoročni krediti i ostala potraživanja (Nastavak)<br />
Iznosi u EUR<br />
31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
Dugoročni krediti dati <strong>za</strong>poslenima 3.730.930 4.135.934<br />
Dugoročna potraživanja 1.457.839 1.852.503<br />
Unaprijed plaćene beneficije <strong>za</strong>poslenima 1.596.798 1.727.049<br />
Unaprijed plaćen <strong>za</strong>kup GSM lokacija 475.714 485.206<br />
Ostali unaprijed plaćeni iznosi 800 2.000<br />
7.262.081 8.202.692<br />
Fer vrijednosti kredita datih <strong>za</strong>poslenima i dugoročnih potraživanja jednake su njihovim knjigovodstvenim vrijednostima.<br />
Krediti dati <strong>za</strong>poslenima<br />
Dospijeća nediskontovanih dugoročnih kredita odobrenih <strong>za</strong>poslenima prika<strong>za</strong>na su u pregledu koji slijedi:<br />
Iznosi u EUR<br />
31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
- od dvije do pet godina 1.754.677 1.772.979<br />
- preko pet godina 4.075.722 4.414.141<br />
Nediskontovani krediti dati <strong>za</strong>poslenima 5.830.399 6.187.120<br />
Diskont (2.099.469) (2.051.186)<br />
Fer vrijednost kredita datih <strong>za</strong>poslenima 3.730.930 4.135.934<br />
Dugoročni krediti i potraživanja u iznosu od EUR 5.830.399 predstavlja nediskontovan iznos kredita odobrenih <strong>za</strong>poslenima u Društvu.<br />
Krediti su odobreni sa rokom otplate od 5, 7, 10 i 20 godina i godišnjom kamatnom stopom od 1.5% do 2%. Iznos odobrenih sredstava<br />
po <strong>za</strong>poslenom kreće se od EUR 5.000 do EUR 50.000. Određenom broju <strong>za</strong>poslenih u <strong>Telekom</strong>u, kreditna obave<strong>za</strong> je umanjena <strong>za</strong><br />
0.5% <strong>za</strong> svaku <strong>godinu</strong> efektivnog radnog staža ostvarenog do 31. decembra 1993. godine i procenat umanjenja kreće se od 3.5% do<br />
14.5% ukupnog iznosa odobrenog kredita. Pravo na umanjenje <strong>za</strong>posleni su ostvarili po osnovu izdvajanja doprinosa <strong>za</strong> stambenu<br />
izgradnju do 1993. godine.<br />
Važeća efektivna kamatna stopa na ove kredite date <strong>za</strong>poslenima bila je 7.5% u <strong>2011.</strong> i 2010. godini u skladu sa stopom koju koristi<br />
ne<strong>za</strong>visni procjenitelj.<br />
Tokom 2007. godine, u skladu sa Statutom Društva i Pravilnikom ispunjenja uslova <strong>za</strong> rješavanje stambenog pitanja <strong>za</strong>poslenog, Izvršni<br />
odbor Društva je donio odluku o odobrenju stambenih kredita <strong>za</strong>poslenima u beskamatnom iznosu od iznosu EUR 1.282.000. Ovi krediti<br />
su odobreni na period od 20 godina kako bi se neki od ključnih <strong>za</strong>poslenih <strong>za</strong>držali u Društvu. Ukupan iznos kredita obračunat po<br />
<strong>za</strong>poslenom kreće se u rasponu od EUR 28.000 do EUR 42.000. Uslov <strong>za</strong> reali<strong>za</strong>ciju kredita jeste da <strong>za</strong>posleni bude radno angažovan u<br />
društvu na minimum period od tri godine. Ukoliko <strong>za</strong>posleni napusti društvo prije isteka navedenog roka, on je u obavezi da odjednom<br />
otplati preostali dio kredita. Ukoliko <strong>za</strong>posleni ne izmiri svoju obavezu, društvo ima pravo da pokrene <strong>za</strong>log i realizuje svoje potraživanje.<br />
Krediti dati <strong>za</strong>poslenima (nastavak)<br />
Radi obezbjeđenja uredne otplate kredita, <strong>Telekom</strong> je obezbijedio hipoteke na stambene jedinice korisnika kredita. U skladu sa ugovorom<br />
<strong>za</strong>posleni je obave<strong>za</strong>n da odmah po kupovini, odnosno izgradnji stambene jedinice izvrši uknjižbu prava svojine na ime Društva i da<br />
<strong>za</strong> iznos kreditne obaveze ustanovi <strong>za</strong>ložno pravo - hipoteku I reda na nepokretnosti pribavljenoj odnosno izgrađenoj sredstvima kredita.<br />
Dokaz o izvršenom uknjižavanju <strong>za</strong>ložnog prava, <strong>za</strong>posleni je dužan da dostavi najviše u roku od 5 mjeseci od dana uplate prvog iznosa<br />
<strong>za</strong> kredit. Ukupna vrijednost obezbjeđenja navedenih kredita iznosi 9.810.344 EUR na dan 31. decembar <strong>2011.</strong> godine. Ukupan iznos<br />
kredita <strong>za</strong> koje društva nisu dobila hipoteku i koje stoga nisu upisane u relevantan sudski registar iznosi EUR 140.797, pa tako ukupna<br />
izloženost Društva kreditnom riziku nastala je usljed kredita bez <strong>za</strong>loga iznosi EUR 140.797 (2010: EUR 140.797). Ipak, <strong>za</strong> mnoge vrste<br />
obezbjeđenja, naročito nekretnine, u Crnoj Gori su bile ozbiljno ugrožene skorim nestabilnostima na globalnom finansijskom tržištu,<br />
što je rezultiralo niskim nivooom likvidnosti <strong>za</strong> određene vrste sredstava. Kao rezultat toga, vrijednost ostvarena prodajom sredstva<br />
obezbjeđenja može se razlikovati od vrijednosti koja se pripisivala tom sredstvu prilikom procjene ispravke vrijednosti.<br />
Dugoročna potraživanja<br />
Dospijeća nediskonovanih dugoročnih potraživanja prika<strong>za</strong>na su u pregledu koji slijedi:<br />
Iznosi u EUR<br />
31. decembar 2010. 31. decembar 2009.<br />
- od dvije do pet godina 1.509.611 2.250.268<br />
1.509.611 2.250.268<br />
Potraživanja od Vlade Republike Crne Gore u iznosu od EUR 1.509.611 sa stanjem na dan 31. decembar <strong>2011.</strong> godine (31. decembar<br />
2010. godine: EUR 2.250.268) predstavljaju nediskontovanu vrijednost očekivanih budućih priliva koje bi Društvo ostvarila u skladu sa<br />
Ugovorom o prenosu udjela (prenosu osnivačkih prava u Radio-difuznom centru d.o.o., Podgorica) <strong>za</strong>ključenim 10. decembra 2004.<br />
godine između <strong>Telekom</strong>a Crne Gore i Vlade Republike Crne Gore. U skladu sa pomenutim ugovorom, RDC je postao vlasništvo države.<br />
U skladu sa Odlukom rukovodstva Društva, osnova <strong>za</strong> obračun sadašnje vrijednosti očekivanih budućih gotovinskih tokova je jednaka<br />
primjeni godišnje kamatne stope od 7.5%, koja odgovara stopi korišćenoj od strane ne<strong>za</strong>visnog procjenitelja. Ukupni efekti prihoda<br />
priznatog korišćenjem efektivne kamatne stope evidentirani su na teret dobiti <strong>za</strong> period od 1. januara do 31. decembra <strong>2011.</strong> godine<br />
iznosili EUR 167.236 (31. decembra 2010: 207.242).<br />
Navedenim Ugovorom, Vlada Republike Crne Gore se obave<strong>za</strong>la da plati Društvu kupoprodajnu cijenu preciziranu Ugovorom o prenosu<br />
udjela u iznosu EUR 5.943.937 u roku od deset godina od dana <strong>za</strong>ključenja ovog Ugovora sa grejs periodom od 18 mjeseci na koji se ne<br />
<strong>za</strong>računava kamata.<br />
Kao što je dalje navedeno u Ugovoru, po isteku grejs perioda, a do isteka druge godine od dana <strong>za</strong>ključenja Ugovora, Vlada Republike<br />
Crne Gore je dužna da isplati Društvu iznos od EUR 300.000 u jednakim mjesečnim ratama i to svakog prvog u mjesecu <strong>za</strong> nastupajući<br />
mjesec. U trećoj i četvrtoj godini otplate Vlada Republike Crne Gore se obavezuje da plati Društvu godišnje iznose od EUR 600.000 u<br />
jednakim mjesečnim ratama i to svakog prvog dana u mjesecu <strong>za</strong> nastupajući mjesec.<br />
82 83<br />
Naša misija / Naša vizija Finansijska <strong>2011.</strong> godina
9. Dugoročni krediti i ostala potraživanja (Nastavak)<br />
11. Kratkoročni depoziti u bankama (Nastavak)<br />
Dugoročna potraživanja (nastavak)<br />
Ostatak kupoprodajne cijene Vlada Republike Crne Gore će isplatiti Društvu u sljedećih šest godina, tako što se preostali iznos dijeli na<br />
jednake 72 mjesečne rate koje se uplaćuju svakog prvog dana u mjesecu <strong>za</strong> nastupajući mjesec.<br />
Unaprijed plaćene naknade <strong>za</strong>poslenima<br />
Unaprijed preplaćene naknade <strong>za</strong>poslenima u iznosu od EUR 1.596.798 (2008: EUR 1.727.049) odnose se na diskont na kredite <strong>za</strong>poslenih<br />
izračunat na osnovu važeće kamatne stope i 75% otpisanih kredita odobrenih određenom broju <strong>za</strong>poslenih u skladu sa Članom<br />
39 Statuta Društva i Člana 41 Pravila o ispunjavanju uslova <strong>za</strong> rješavanje stambenog pitanja. Diskont se tretira kao nagrada <strong>za</strong>poslenom<br />
koja se priznaje u izvještaju o sveobuhvatnom prihodu <strong>za</strong> vrijeme trajanja kredita ili očekivnog radnog staža <strong>za</strong>poslenog, u <strong>za</strong>visnosti<br />
od toga šta je kraće, dok se 75% otpisa tretira kao avansno plaćanje beneficija <strong>za</strong>poslenog, koje se amortizuju u toku perioda lojalnosti<br />
(Napomena 2.5.1.1. (d)).<br />
10. Gotovina i gotovinski ekvivalenti<br />
Iznosi u EUR<br />
31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
Gotovina u blagajni 1.148 2.120<br />
Gotovina u bankama 1.870.007 1.735.663<br />
1.871.155 1.737.783<br />
11. Kratkoročni depoziti u bankama<br />
Iznosi u EUR<br />
31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
Obezbijeđeni kratkoročni depozit koji je po kreditnoj instituciji<br />
kreditna klasifikacija A1 7.000.000 -<br />
kreditna klasifikacija Aa3 - 10.200.000<br />
kreditna klasifikacija Baa3 - 26.000.000<br />
kreditna klasifikacija Ba1 38.200.000 -<br />
45.200.000 36.200.000<br />
Kratkoročni depoziti u bankama predstavljaju depozite sa periodom dospijeća od tri mjeseca do jedne godine i prosječnom kamatnom<br />
stopom 5,47% (2010. godine: 6,50%). Svi kratkoročni depoziti su izraženi u EUR. Tokom perioda <strong>za</strong>vrsenog 31. decembra <strong>2011.</strong> godine,<br />
plasmani su u ukupnom iznosu dodatno obezbijeđeni od strane kreditne institucije sa kreditnim klasifikacijama A1, Ba1 (u 2010.<br />
godini: sa kreditnom klasifikacijom Aa3, Baa3). Kratkoročni depoziti su oročeni u Crnogorskoj Komercijalnoj banci, Podgoričkoj Societe<br />
Generale banci i NLB Montenegro.<br />
12. Potraživanja iz poslovnih odnosa i ostala potraživanja<br />
Iznosi u EUR<br />
31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
Potraživanja od kupaca u zemlji 32.251.517 31.948.562<br />
Potraživanja od kupaca u inostranstvu 1.392.963 4.640.849<br />
Potraživanja od Magyar <strong>Telekom</strong> Grupe - 84.860<br />
Potraživanja od Deutsche <strong>Telekom</strong> Grupe 452.531 1.468.993<br />
Kratkoročni dio dugoročnih potraživanja po osnovu kredita odobrenih <strong>za</strong>poslenima 406.695 463.989<br />
Kratkoročni dio ostalih dugoročnih potraživanja 712.357 712.357<br />
Ostala potraživanja 2.358.768 1.653.014<br />
37.574.831 40.972.624<br />
Ispravka vrijednosti (17.520.456) (18.268.909)<br />
20.054.375 22.703.715<br />
Potraživanja iz poslovnih odnosa i ostala potraživanja su preračunata u stranim valutama kao što slijedi:<br />
Iznosi u EUR<br />
31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
EUR 19.299.396 21.351.147<br />
SDR 754.979 1.352.568<br />
20.054.375 22.703.715<br />
Struktura ostalih potraživanja na dan 31. decembar 2011 i 2010. godine je kao što slijedi:<br />
(In EUR)<br />
31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
Potraživanja <strong>za</strong> lokalne komunalne takse 1.250.171 1.014.967<br />
Potraživanja <strong>za</strong> plaćenu dividendu (fizička lica) 732.971 448.669<br />
Potraživanja <strong>za</strong> više plaćene poreze i doprinose 111.214 115.051<br />
Potraživanja <strong>za</strong> kamatu na oročene depozite 202.115 10.319<br />
Ostala potraživanja 62.297 64.008<br />
2.358.768 1.653.014<br />
84 85<br />
Naša misija / Naša vizija Finansijska <strong>2011.</strong> godina
12. Potraživanja iz poslovnih odnosa i ostala potraživanja (Nastavak)<br />
Fer vrijednost potraživanja iz poslovnih odnosa i ostalih potraživanja, prika<strong>za</strong>na je u sljedećoj tabeli:<br />
12. Potraživanja iz poslovnih odnosa i ostala potraživanja (Nastavak)<br />
Promjene na ispravci vrijednosti potraživanja u zemlji i inostranstvu prika<strong>za</strong>ne su u sljedećoj tabeli:<br />
Iznosi u EUR<br />
31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
Kupci u zemlji<br />
Kupci u inostranstvu<br />
<strong>2011.</strong> 2010. <strong>2011.</strong> 2010.<br />
Potraživanja od kupaca u zemlji 15.227.488 14.128.961<br />
Potraživanja od kupaca u inostranstvu 896.536 4.191.541<br />
Potraživanja od Magyar <strong>Telekom</strong> Grupe - 84.860<br />
Potraživanja od Deutsche <strong>Telekom</strong> Grupe 452.531 1.468.993<br />
Kratkoročni dio dugoročnih potraživanja po osnovu kredita odobrenih <strong>za</strong>poslenima 406.695 463.989<br />
Kratkoročni dio ostalih dugoročnih kredita i potraživanja (napomena 9) 712.357 712.357<br />
Ostala potraživanja 2.358.768 1.653.014<br />
20.054.375 22.703.715<br />
Starosna struktura potraživanja dospjelih na dan izvještavanja <strong>za</strong> koje nije izvršena ispravka vrijednosti prika<strong>za</strong>na je u pregledu koji<br />
slijedi:<br />
31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
Od 1 do 30 dana 979.285 1.540.598<br />
Od 31 do 90 dana 310.776 649.717<br />
Više od 90 dana 475.641 540.340<br />
1.765.702 2.730.656<br />
Menadžment procjenjuje da je iznos od EUR 1.765.702 naplativ.<br />
Starosna struktura potraživanja dospjelih na dan izvještavanja <strong>za</strong> koje je izvršena ispravka vrijednosti prika<strong>za</strong>na je u pregledu koji slijedi:<br />
31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
Od 1 do 30 dana 1.873.774 1.879.052<br />
Od 31 do 90 dana 1.479.664 1.395.381<br />
Više od 90 dana 18.474.314 18.804.028<br />
21.827.752 22.078.460<br />
Promjene na ispravci vrijednosti potraživanja <strong>za</strong> finansijsku <strong>godinu</strong> <strong>za</strong>vršenu 31. decembra <strong>2011.</strong> i 2010. prika<strong>za</strong>ne su u sljedećoj tabeli:<br />
Iznosi u EUR<br />
<strong>2011.</strong> 2010.<br />
Stanje, 1. januara 18.268.909 15.318.703<br />
Dodatna ispravka u toku godine (Napomena 27) 1.241.246 2.995.074<br />
Dodatna ispravka u toku godine – ispravka <strong>za</strong> opštine (Napomena 27) 317.116 -<br />
Naplata ispravljenih potraživanja u toku godine (Napomena 27) (191.164) (1.234.105)<br />
Efekti pozitivnih/negativnih kursnih razlika 47.119 13.805<br />
Penali fakturisani kupcima 699.891 1.175.432<br />
Otpisi ranije ispravljenih potraživanja (2.862.661) -<br />
Stanje, 31. decembra 17.520.456 18.268.909<br />
Stanje 1. januara 17.819.601 14.883.200 449.308 435.503<br />
Dodatna ispravka u toku godine 1.241.246 2.995.074 - -<br />
Dodatna ispravka u toku godine – ispravka <strong>za</strong> opštine 317.116 - - -<br />
Naplata ispravljenih potraživanja u toku godine (191.164) (1.234.105) - -<br />
Efekti pozitivnih/negativnih kursnih razlika - 47.119 13.805<br />
Penali fakturisani kupcima 699.891 1.175.432 - -<br />
Otpisi ranije ispravljenih potraživanja (2.862.661) - -<br />
Stanje 31. decembra 17.024.029 17.819.601 496.427 449.308<br />
Obezvrjeđenje potraživanja od kupaca u zemlji <strong>za</strong>snovano je na starosnoj strukturi potraživanja sa datumom njihovog dospijeća.<br />
Obezvrjeđenje potraživanja od kupaca u zemlji formira se na osnovu anali<strong>za</strong> naplate u prethodnim periodima i ažurira se jednom<br />
godišnje. Ažurirane anali<strong>za</strong> naplate, koje nisu značajno promijenjene pod uticajem finansijske krize, su komparatibilne sa istorijskim<br />
anali<strong>za</strong>ma naplate.<br />
Obezvrjeđenje potraživanja od kupaca u inostranstvu izvršena su pojedinačno na osnovu procjene rukovodstva o njihovoj naplati na osnovu<br />
naplate od inostranih partnera iz prethodnih perioda. Obezvrjeđenje potraživanja ne uključuje obezvrjeđenje <strong>za</strong> potraživanja prema<br />
članicama Magyar ili Deutche <strong>Telekom</strong> Grupe, jer se ova potraživanja smatraju u potpunosti nadoknadivima. Najznačajnije pojedinačno<br />
obezvrjeđenje ve<strong>za</strong>no je <strong>za</strong> Zajednicu JPTT u iznosu od EUR 188.660 (2010: 188.660) i Ellite EUR 214.076 (2010: 214.076).<br />
Ispravka <strong>za</strong> opštne u iznosu od EUR 317.116 napravljena je na bazi procjene rukovodstva da dio potraživanja neće biti naplaćen. Crnogorske<br />
opštnine su napravile povlačenje sa bankarskog računa Društva na ime naknade <strong>za</strong> korišćenje opštinskog zemljišta <strong>za</strong> telekomunikacionu<br />
mrežu. Društvo se nije složilo sa iznosom naknade i pokrenulo je sudske sporove tokom 2009 godine. Rezultat nekoliko<br />
sudskih sporova bio u korst Društva, međutim kako Društvo još uvijek nije uspjelo da se naplati, rukovodstvo je odlučilo na obračuna i<br />
napravi ispravku vrijednosti.<br />
U skladu sa odlukom rukovodstva Društva broj 02-40627, od 11. decembra <strong>2011.</strong> godine, otpisana su potraživanja u iznosu od 2.862<br />
hiljada EUR. Potraživanja su otpisana u skladu sa očekivanjima rukovodstva o njihovoj naplati. Ukupan iznos otpisanih potraživanja je<br />
bio u potpunosti obezvrjeđen, u skladu sa čim pomenuti otpis nije imao uticaja na izvještaj o sveobuhvatnom prihodu <strong>za</strong> tekuću <strong>godinu</strong>.<br />
Potraživanja koja na dan izvještavanja nisu dospjela niti ispravljena prika<strong>za</strong>na je u pregledu koji slijedi:<br />
31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
Potraživanja umanjena <strong>za</strong> ispravku 16.124.024 18.320.502<br />
Dospjela potraživanja koja nisu ispravljena (1.765.702) (2.730.656)<br />
Dospjela potraživanja koja su ispravljena (4.307.296) (3.809.551)<br />
Potraživanja koja nisu dospjela niti ispravljena (napomena 16) 10.051.026 11.780.295<br />
86 87<br />
Naša misija / Naša vizija Finansijska <strong>2011.</strong> godina
13. DATI AVANSI I AKTIVNA VREMENSKA RAZGRANIČENJA<br />
15. Izdvojena novčana sredstva<br />
Iznosi u EUR<br />
31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
Procjena potraživanja po osnovu međunarodnih dolaznih poziva 35.557 -<br />
Procjena potraživanja od Magyar <strong>Telekom</strong> Grupe (napomena 32) 28.688 14.986<br />
Procjena potraživanja od Deutsche <strong>Telekom</strong> Društvo (napomena 32) 1.041.754 881.467<br />
Avansi plaćeni <strong>za</strong> obrtnu imovinu 185.139 309.902<br />
Razgraničeni prihodi od interkonekcije 643.106 889.994<br />
Ostala aktivna vremenska razgraničenja 571.852 315.038<br />
14. ZALIHE<br />
Iznosi u EUR<br />
31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
Kablovi, žice i ostali materijal 1.215.538 1.958.493<br />
Zalihe <strong>za</strong> preprodaju 1.804.026 1.486.413<br />
3.019.564 3.444.906<br />
Ispravka vrijednosti <strong>za</strong>starjelih <strong>za</strong>liha (887.960) (687.012)<br />
2.131.604 2.757.894<br />
2.506.096 2.411.387<br />
Promjene na ispravci vrijednosti <strong>za</strong>liha <strong>za</strong> <strong>godinu</strong> koja se <strong>za</strong>vršava 31. decembra <strong>2011.</strong> i 2010. prika<strong>za</strong>ne su u sljedećoj tabeli:<br />
Iznosi u EUR<br />
<strong>2011.</strong> 2010.<br />
Stanje, 1. januara 687.012 584.112<br />
Povećanje / smanjenje ispravke u toku godine (napomena 27) 200.948 102.900<br />
Stanje, 31. decembar 887.960 687.012<br />
Iznosi u EUR<br />
31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
Izdvojena novčana sredstva kod kliring kuće Mach (bivši Cybernet) 222.252 1.465.667<br />
Ukupno 222.252 1.465.667<br />
Izdvojena novčana sredstva su denominovana u sledećim valutama:<br />
88 89<br />
Iznosi u EUR<br />
31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
EUR 221.783 1.414.623<br />
USD 469 51.044<br />
Ukupno 222.252 1.465.667<br />
Izdvojena novčana sredstva u klirinškoj kući „Mach (bivši Cybernet)“ u iznosu od EUR 222.252 (2010: EUR 1.465.667) odnose se na<br />
sredstva koja su položena kao depozit sa posebnim namjenama i ona se koriste <strong>za</strong> izmirivanje obave<strong>za</strong> <strong>za</strong> roming.<br />
Naša misija / Naša vizija Finansijska <strong>2011.</strong> godina
16. FINANSIJSKI INSTRUMENTI<br />
a) Finansijski instrumenti po kategorijama<br />
Računovodstvene politike <strong>za</strong> finansijske instrumente primijenjene su na stavke prika<strong>za</strong>ne u sljedećem pregledu:<br />
Krediti i potraživanja<br />
16. Finansijski instrumenti (Nastavak)<br />
Iznosi u EUR<br />
Gotovina i gotovinski ekvivalenti 31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
Gotovina i gotovniski ekvivalenti bez kreditnog rejtinga 1.871.155 1.737.783<br />
1.871.155 1.737.783<br />
Sredstva iska<strong>za</strong>na u Izvještaju o finansijskom položaju 31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
Finansijska sredstva raspoloživa <strong>za</strong> prodaju 25.374 25.374<br />
Dugoročni krediti i potraživanja 5.188.769 5.988.437<br />
Kratkoročni depoziti u bankama 45.200.000 36.200.000<br />
Potraživanja iz poslovnih odnosa i ostala potraživanja 20.054.375 22.703.715<br />
Izdvojena novčana sredstva 222.252 1.465.667<br />
Gotovina i gotovinski ekvivalenti 1.871.155 1.737.783<br />
Ukupno 72.561.925 68.120.976<br />
Obaveze iska<strong>za</strong>ne po amortizovanoj nabavnoj vrijednosti<br />
Obaveze iska<strong>za</strong>ne u Izvještaju o finansijskom položaju 31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
Obaveze iz poslovanja i ostale obaveze bez pore<strong>za</strong> 8.365.724 12.138.965<br />
Ukupno 8.365.724 12.138.965<br />
b) Kreditni kvalitet finansijskih sredstava<br />
Kreditni kvalitet finansijskih sredstava koja nisu dospjela niti ispravljena su prika<strong>za</strong>na u pregledu koji slijedi:<br />
Dugoročni krediti i potraživanja 31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
Ugovorne strane sa eksternim kreditnim rejtingom Baa3 1.457.839 1.852.503<br />
Ugovorne strane bez kreditnog rejtinga 3.730.930 4.135.934<br />
5.188.769 5.988.437<br />
Iznosi u EUR<br />
Kratkoročni depoziti u bankama 31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
Garantovani kratkoročni depozit od kreditne institucije<br />
kreditna klasifikacija A1 7.000.000 -<br />
kreditna klasifikacija Aa3 - 10.200.000<br />
kreditna klasifikacija Baa3 - 26.000.000<br />
kreditna klasifikacija Ba1 38.200.000 -<br />
45.200.000 36.200.000<br />
Potraživanja iz poslovnih aktivnosti koja nisu dospjela niti ispravljena<br />
Iznosi u EUR<br />
31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
Ugovorne strane bez eksternog kreditnog rejtinga<br />
Domaći kupci (napomena 12) 10.045.769 8.944.958<br />
Strani kupci (napomena 12) 5.257 2.835.336<br />
10.051.026 11.780.294<br />
Izdvojena novčana sredstva<br />
Iznosi u EUR<br />
31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
Ugovorne strane - kreditna klasifikacija A1 222.252 1.465.667<br />
222.252 1.465.667<br />
90 91<br />
Naša misija / Naša vizija Finansijska <strong>2011.</strong> godina
17. Akcijski kapital<br />
20. Pasivna vremenska razgraničenja i primljeni avansi<br />
Na dan 31. decembra <strong>2011.</strong> Na dan 31. decembra 2010.<br />
Broj akcija % Vrijednost Broj akcija % Vrijednost<br />
Upisani, uplaćeni kapital<br />
- Magyar <strong>Telekom</strong> 36.177.950 76,53 107.902.165 36.177.950 76,53 107.902.165<br />
Privati<strong>za</strong>cioni fondovi 332.684 0.70 992.263 327.319 0,69 976.262<br />
Ostala pravna lica 5.289.105 11,19 15.775.285 5.375.995 11,37 16.034.443<br />
Fizička lica 5.474.201 11.58 16.326.681 5.392.676 11,41 16.083.524<br />
47.273.940 100,00 140.996.394 47.273.940 100,00 140.996.394<br />
Na dan 31. decembra <strong>2011.</strong> i 2010. godine nominalna vrijednost po akciji je iznosila EUR 2,98254. Akcije <strong>Telekom</strong>a se kotiraju na Montenegro<br />
berzi. Tržišna vrijednost po akciji na dan 31. decembar 2011 godine iznosila je EUR 2,7000 (31. decembar 2010: EUR 3,5599).<br />
18. Statutarne rezerve<br />
U skladu sa statutom, Društvo ima obavezu da izdvaja najmanje 5% ostvarene dobiti na ime statutarnih rezervi sve dok iznos ovih rezervi<br />
ne dostigne 1/10 akcijskog kapitala Društva. Navedene rezerve su namijenjene <strong>za</strong> pokriće gubitaka i ne mogu se distribuirati akcionarima<br />
osim u slučaju likvidacije Društva.<br />
19. Obaveze iz poslovanja i ostale obaveze<br />
Iznosi u EUR<br />
31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
Dobavljači u zemlji 5.157.656 4.645.531<br />
Dobavljači u inostranstvu 2.539.627 4.801.944<br />
Neisplaćene <strong>za</strong>rade i naknade <strong>za</strong>rada 228.424 287.905<br />
Obaveze po osnovu ostalih pore<strong>za</strong> i doprinosa <strong>za</strong><br />
socijalno osiguranje 568.908 265.951<br />
Obaveze prema Magyar <strong>Telekom</strong> Grupi 8.551 411.398<br />
Obaveze prema Deutsche <strong>Telekom</strong> Grupi 594.471 2.279.880<br />
Ostale obaveze 65.419 212<br />
9.163.056 12.692.821<br />
Obaveze iz poslovnih aktivnosti su izražene u sljedećim valutama:<br />
31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
EUR 8.313.372 12.566.112<br />
SDR 433.079 124.521<br />
USD 416.605 2.188<br />
9.163.056 12.692.821<br />
Fer vrijednost obave<strong>za</strong> iz poslovanja i ostalih obave<strong>za</strong> jednaka je njihovoj knjigovodstvenoj vrijednosti. Ugovoreno dospijeće obave<strong>za</strong> iz<br />
poslovnih aktivnosti i ostalih obave<strong>za</strong> je do 45 dana.<br />
Iznosi u EUR<br />
31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
Razgraničeni troškovi prema Magyar <strong>Telekom</strong> Grupi (napomena 32) 204.358 236.036<br />
Razgraničeni troškovi prema Deutsche <strong>Telekom</strong> Grupi (napomena 32) 1.564.641 733.952<br />
Obaveze <strong>za</strong> dividendu (fizička lica) 784.303 500.001<br />
Obaveze <strong>za</strong> dividendu (pravna lica) 38.225 34.242<br />
Primljeni avansi po osnovu pre-paid vaučera 1.481.174 1.100.800<br />
Roming 2.992.873 2.822.630<br />
Lokalne opštinske naknade 472.560 1.099.896<br />
Interkonekcija 970.977 1.918.973<br />
Bonusi 941.416 1.131.943<br />
Nabavka nekretnina, opreme i njihovo održavanje 388.905 1.039.379<br />
Unaprijed naplaćeni internet sati 277.928 277.928<br />
Obaveze po osnovu primljenih avansa i unaprijed naplaćeni iznosi 421.458 377.157<br />
Ostale razgraničene obaveze 4.197.864 3.914.053<br />
14.736.682 15.186.990<br />
Struktura ostalih razgraničenih obave<strong>za</strong> i troškova prika<strong>za</strong>na je u pregledu koji slijedi:<br />
Iznosi u EUR<br />
31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
Marketing 225.360 616.627<br />
Poštanske usluge 125.508 90.778<br />
Električna energija 243.369 231.542<br />
Održavanje 604.999 747.928<br />
Ne-geografski kodovi 92.834 305.647<br />
IPTV usluge 304.900 437.469<br />
Razgraničeni troškovi po osnovu procijenjenog<br />
saobraćaja sa roming partnerima - 203.078<br />
Loyalty Programi <strong>za</strong> kupce 592.941 257.541<br />
Razgraničeni prihodi 443.967 453.763<br />
Ostale razgraničene obaveze 1.563.986 569.680<br />
4.197.864 3.914.053<br />
Pasivna vremenska razgraničenja i primljeni avansi su izraženi u sljedećim valutama:<br />
31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
EUR 14.494.129 15.006.638<br />
SDR 242.553 180.352<br />
14.736.682 15.186.990<br />
Fer vrijednost pasivnih vremenskih razgraničenja i primljenih avansa jednaka je njihovoj knjigovodstvenoj vrijednosti.<br />
92 93<br />
Naša misija / Naša vizija Finansijska <strong>2011.</strong> godina
21. Rezervisanja<br />
Promjene na rezervisanjima <strong>za</strong> finansijsku <strong>godinu</strong> koja se <strong>za</strong>vršava 31. decembra <strong>2011.</strong> i 2010. godine prika<strong>za</strong>ne su u sledećoj tabeli:<br />
21. Rezervisanja (Nastavak)<br />
Beneficije <strong>za</strong>poslenima<br />
Iznosi u EUR<br />
<strong>2011.</strong> 2010.<br />
Stanje, 1. januara 2.684.389 2.568.739<br />
Povećanja u toku godine 4.085.985 3.973.208<br />
Iskorišćeno u toku godine (4.274.753) (3.857.558)<br />
Stanje, 31. decembar 2.495.621 2.684.389<br />
Umanjeno <strong>za</strong>: dugoročni deo 768.464 722.030<br />
1.727.157 1.962.359<br />
Promjene na računima rezervisanja prema vrsti rezervisanja prika<strong>za</strong>ne u sljedećoj tabeli:<br />
Sudski sporovi Otpremnine<br />
Naknade<br />
<strong>za</strong>poslenima MTIP Ukupno<br />
Stanje, 1. januara 2010. 1.274.066 331.930 700.090 262.653 2.568.739<br />
Rezervisanja u toku godine 344.273 3.512.826 15.571 116.109 3.973.208<br />
Iskorišćeno u toku godine (305.086) (3.489.368) (78.675) - (3.857.558)<br />
Stanje, 31. decembar 2010. 1.313.253 355.388 636.986 378.762 2.684.389<br />
Stanje, 1. januara <strong>2011.</strong> 1.313.253 355.388 636.986 378.762 2.684.389<br />
Rezervisanja u toku godine (413.571) 4.182.962 - 316.594 4.085.985<br />
Iskorišćeno u toku godine 97.890 (4.182.962) (189.681) - (4.274.753)<br />
Stanje, 31. decembar <strong>2011.</strong> 997.572 355.388 447.305 695.356 2.495.621<br />
Umanjeno <strong>za</strong>: dugoročni dio - (355.388) (413.076) - (768.464)<br />
Kratkoročno rezervisanje 997.572 - 34.229 695.356 1.727.157<br />
Rezervisanja <strong>za</strong><br />
Rezervisanja <strong>za</strong><br />
jubilarne nagrade<br />
otpremnine <strong>za</strong><br />
odla<strong>za</strong>k u penziju Ukupno<br />
Stanje, 1. januara 2010. 478.132 221.958 700.090<br />
Rezervisanja u toku godine 15.571 - 15.571<br />
Iskorišćeno u toku godine (75.062) (3.613) (78.675)<br />
Stanje, 31. decembar 2010. 418.641 218.345 636.986<br />
Stanje, 1. januara <strong>2011.</strong> 418.641 218.345 636.986<br />
Rezervisanja u toku godine - - -<br />
Iskorišćeno u toku godine (81.811) (107.870) (189.681)<br />
Stanje, 31. decembar <strong>2011.</strong> 336.830 110.475 447.305<br />
Umanjeno <strong>za</strong>: dugoročni dio (302.601) (110.475) (413.076)<br />
Kratkoročno rezervisanje 34.229 - 34.229<br />
Rezervisanja <strong>za</strong> beneficije <strong>za</strong>poslenima izvršena su na osnovu sadašnje vrijednosti očekivanih budućih isplata <strong>za</strong>poslenima po osnovu<br />
jubilarnih nagrada i otpremnina <strong>za</strong> odla<strong>za</strong>k u penziju, koje su predviđene Pojedinačnim kolektivnim ugovorom društava unutar Društva.<br />
Prema Kolektivnom ugovoru:<br />
Poslodavac je u obavezi da isplati otpremnine <strong>za</strong>poslenima u iznosu 10 minimalnih osnovnih cijena rada ustanovljenih u Društvu nakon<br />
ispunjavanja uslova <strong>za</strong> odla<strong>za</strong>k u penziju. Isplata dospijeva na dan penzionisanja, ali ne kasnije od 30 dana nakon posljednjeg radnog<br />
dana <strong>za</strong>poslenog.<br />
Poslodavac je u obavezi da isplati jubilarne nagrade <strong>za</strong>poslenima u skladu sa navedenim:<br />
<strong>za</strong> 10 godina staža u Društvu, iznos 3 minimalne osnovne cijene rada ustanovljene u Društvu;<br />
<strong>za</strong> 20 godina staža u Društvu, iznos 5 minimalne osnovne cijene rada ustanovljene u Društvu;<br />
<strong>za</strong> 30 godina staža u Društvu, iznos 7 minimalne osnovne cijene rada ustanovljene u Društvu;<br />
<strong>za</strong> 39 godina staža u Društvu, iznos 9 minimalne osnovne cijene rada ustanovljene u Društvu;<br />
Doprinosi <strong>za</strong> penziono i invalidsko osiguranje i ostala socijalna davanja Republici Crnoj Gori priznaju se kao trošak perioda u kojem ih je<br />
<strong>za</strong>posleni <strong>za</strong>radio.<br />
Društvo snosi troškove raskida ugovora sa <strong>za</strong>poslenima bez obzira na razlog odlaska <strong>za</strong>poslenog (Napomena 32).<br />
94 95<br />
Naša misija / Naša vizija Finansijska <strong>2011.</strong> godina
21. Rezervisanja (Nastavak)<br />
b) Rezervisanja <strong>za</strong> sudske sporove<br />
Rezervisanja <strong>za</strong> sudske sporove se priznaju u <strong>za</strong>visnosti od vjerovatnoće mogućeg odliva resursa (Napomena 2.11), koja je prethodno<br />
raspravljena sa advokatima Društva.<br />
23. Prihodi<br />
a) Usluge fiksne telefonije i usluge interneta Iznosi u EUR<br />
31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
<strong>Telekom</strong>unikaciona pretplata, konekcija i ostali prihodi 12.291.966 11.620.610<br />
22. Odložena poreska sredstva i obaveze<br />
Odložena sredstva i obaveze po osnovu pore<strong>za</strong> na dobit se prebijaju u slučajevima gdje je postajalo <strong>za</strong>konsko pravo na netiranje tekućih<br />
poreskih sredstava i tekućih poreskih obave<strong>za</strong>.<br />
Odložena poreska sredstva<br />
Stanje<br />
31. decembra<br />
2009.<br />
Efekat na izvještaj<br />
o sveobuhvatnom<br />
prihodu<br />
Stanje<br />
31. decembra<br />
2010.<br />
Efekat na izvještaj<br />
o sveobuhvatnom<br />
prihodu<br />
Nematerijalna ulaganja (969) 969 - - -<br />
Nekretnine i oprema 10.398 (10.398) - - -<br />
Ukupno 9.429 (9.429) - - -<br />
Stanje<br />
31. decembra<br />
<strong>2011.</strong><br />
Odložena poreska sredstva se odnose na privremene razlike između osnovice po kojoj se nekretnine, oprema i nematerijalna ulaganja<br />
priznaju u poreskom bilansu i iznosa po kojima su ta sredstva iska<strong>za</strong>na u internim finansijskim izvještajima Društva. Privremene<br />
razlike koje rezultiraju kao odložena poreska sredstva su se javljaju u slučaju manjih stopa poreske amorti<strong>za</strong>cije u poredjenju sa<br />
računovodstvene amorti<strong>za</strong>cijom. Na dan 31. decembra <strong>2011.</strong> godine, Društvo nije imalo poreskih gubitaka koji se mogu prenositi u<br />
naredne fiskalne periode.<br />
Odložene poreske obaveze<br />
Stanje<br />
31. decembra<br />
2009.<br />
Efekat na izvještaj<br />
o sveobuhvatnom<br />
prihodu<br />
Stanje<br />
31. decembra<br />
2010.<br />
Efekat na izvještaj<br />
o sveobuhvatnom<br />
prihodu<br />
Stanje<br />
31. decembra<br />
<strong>2011.</strong><br />
Nematerijalna ulaganja 592.182 (562.884) 29.298 (41.849) (12.551)<br />
Nekretnine i oprema 2.064.369 489.477 2.553.846 (381.353) 2.172.493<br />
Ukupno 2.656.551 (73.407) 2.583.144 (423.202) 2.159.942<br />
Odložene poreske obaveze se odnose na privremene razlike između osnovice po kojoj se nekretnine, oprema i nematerijalna ulaganja<br />
priznaju u poreskom bilansu i iznosa po kojima su ta sredstva iska<strong>za</strong>na u finansijskim izvještajima Društva. Sve privremene razlike odnose<br />
se na značajno veće stope poreske amorti<strong>za</strong>cije. Na dan 31. decembar <strong>2011.</strong> godine, Društvo nije imalo poreskih gubitaka koji se<br />
mogu prenositi u naredne fiskalne periode.<br />
Prihodi od odlaznih domaćih poziva 8.504.635 10.298.496<br />
Prihodi od odlaznih međunarodnih poziva 1.902.956 2.302.476<br />
Ukupni prihodi od odlaznih poziva 10.407.591 12.600.972<br />
Prihodi od dolaznih domaćih poziva 856.979 793.089<br />
Prihodi od dolaznih međunarodnih poziva 14.070.758 16.758.138<br />
Ukupni prihodi od dolaznih poziva 14.927.737 17.551.227<br />
Zakupljene linije i prenos podataka 3.691.047 3.646.813<br />
Prihodi od pružanja usluga interneta poslovnim korisnicima 15.831 39.993<br />
Prihodi od web prezentacije i hostinga 58.673 62.295<br />
ADSL prihodi 11.239.790 9.644.020<br />
MIPNET prihodi 2.087.106 2.211.083<br />
IPTV prihodi 5.363.242 4.355.485<br />
Prihodi od prodatih internet pristupa 1.145.652 662.524<br />
Prihodi od prodaje opreme 779.478 830.006<br />
Ostali prihodi 1.084.587 675.753<br />
Ukupni ostali prihodi 25.465.406 22.127.972<br />
Ukupni prihodi od pružanja usluga fiksne telefonije i interneta 63.092.700 63.900.781<br />
b) Usluge mobilne telefonije Iznosi u EUR<br />
31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
Post-paid prihodi<br />
- odlazni domaći i međunarodni pozivi 14.101.170 14.142.462<br />
- mjesečna pretplata 8.358.485 7.131.864<br />
22.459.655 21.274.326<br />
Prodaja paketa i pre-paid usluga 15.709.063 15.748.462<br />
Prodaja mobilnih telefona 1.614.782 1.453.695<br />
17.323.845 17.202.157<br />
Prihodi po osnovu interkonekcije 9.612.903 11.324.628<br />
Prihodi od roming-a 4.360.320 4.741.322<br />
Ostali prihodi 39.705 9.034<br />
Ukupni prihodi od pružanja usluga mobilne telefonije 53.796.428 54.551.467<br />
96 97<br />
Naša misija / Naša vizija Finansijska <strong>2011.</strong> godina
24. Troškovi <strong>za</strong>rada, naknada <strong>za</strong>rada i ostali lični rashodi<br />
27. Ostali poslovni rashodi<br />
Iznosi u EUR<br />
31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
Troškovi neto <strong>za</strong>rada i naknada <strong>za</strong>rada 10.837.485 11.996.312<br />
Troškovi pore<strong>za</strong> na <strong>za</strong>rade i naknade <strong>za</strong>rada 1.818.806 1.953.157<br />
Troškovi doprinosa <strong>za</strong> penzije 3.573.930 4.030.356<br />
Troškovi socijalnih i ostalih doprinosa 2.514.167 2.506.853<br />
Jubilarne nagrade i otpremnine (napomena 21) 4.182.962 3.489.368<br />
Rezervisanja <strong>za</strong> penzionisanje i jubilarne nagrade (napomena 21) 126.913 53.005<br />
Ostali troškovi <strong>za</strong>poslenih 1.737.323 1.416.448<br />
24.791.586 25.445.499<br />
Društvo je tokom <strong>2011.</strong> godine odobrilo rukovodstvu kratkoročne naknade, koje su iznosile EUR 843.756 (2010: 912.803 EUR) <strong>za</strong><br />
neto <strong>za</strong>rade i bonuse koji su članovi ili stalni gostujući članovi Menadžment komiteta <strong>Telekom</strong>a, i EUR 564.434 (2010: 569.498 EUR) <strong>za</strong><br />
pripadajuće poreze i doprinose.<br />
25. Amorti<strong>za</strong>cija i obezvrjeđenje<br />
Iznosi u EUR<br />
31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
Amorti<strong>za</strong>cija osnovnih sredstava (Napomena 7) 22.227.915 19.810.813<br />
Amorti<strong>za</strong>cija nematerijalnih ulaganja (Napomena 5) 2.466.776 2.469.269<br />
24.694.691 22.280.082<br />
26. Troškovi korišćenja usluga drugih operatera<br />
Iznosi u EUR<br />
31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
Troškovi korišćenja usluga fiksnih i mobilnih operatera u zemlji 13.289.984 16.436.578<br />
Troškovi korišćenja usluga fiksnih i mobilnih operatera u inostranstvu 6.687.780 6.507.291<br />
19.977.764 22.943.869<br />
Iznosi u EUR<br />
31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
Troškovi materijala, održavanja i naknade <strong>za</strong> izvršene usluge 8.122.560 6.896.076<br />
Marketing 2.897.970 2.631.018<br />
Ispravka vrijednosti potraživanja 1.367.198 1.760.969<br />
Zakup 3.249.408 2.867.218<br />
Troškovi telekomunikacione licence 1.609.742 1.797.378<br />
Sponzorstva 266.283 619.999<br />
Opštinske takse 1.570.767 1.191.014<br />
Provizija dilera 1.442.599 1.255.707<br />
Naknade 225.304 694.773<br />
Revizija <strong>za</strong>vršnog računa 78.164 112.219<br />
Konsalting usluge Magyar <strong>Telekom</strong>a 48.311 481.562<br />
Konsalting usluge Deutsche <strong>Telekom</strong>a 224.094 -<br />
Ostale konsalting usluge 231.989 242.811<br />
Neto efekat dodatne vrijednosti <strong>za</strong>liha i ukidanja ispravke vrijednosti <strong>za</strong>liha 200.948 102.900<br />
Smanjenje rezervisanja priznatih u izvještaju o sveobuhvatnom prihodu (315.681) 39.187<br />
Ostali poslovni rashodi 4.378.849 4.369.805<br />
25.598.505 25.062.636<br />
Troškovi sponzorstva koji su iznosili 266.283 EUR (2010: 619.999 EUR) predstavljaju najvećim dijelom troškove sponzorstva FSCG i<br />
ženskog rukometnog kluba “Budućnost”. Ostatak troškova sponzorstva se odnosi na kulturu, sport i obrazovanje.<br />
Troškovi <strong>za</strong>kupa se u najvećoj mjeri odnose na <strong>za</strong>kupe telekomunikacionih vodova u iznosu od EUR 1.483.932 (2010: EUR 1.261.254)<br />
kao i na <strong>za</strong>kup mjesta <strong>za</strong> bazne stanice od Radio Difuznog Centra u iznosu od EUR 686.048 (2010: 665.842 EUR)<br />
Zakon o putevima je ogranicio samostalno odredjivanja naknada <strong>za</strong> koriscenje opstinskih puteva I putnog zemljista,na nacin da im je<br />
na utvrdjene naknade potrebna predhodna saglasnost Vlade RCG.Pojedine opstine ipak ne postoju <strong>za</strong>kon I naplacaju naknade iako<br />
nemaju saglasnost Vlade.Zakonom o poreskoj administraciji imaju mogucnost prinudne naplate ovih naknada sa ziro racuna pravnih<br />
lica.<br />
98 99<br />
Naša misija / Naša vizija Finansijska <strong>2011.</strong> godina
28. Finansijski prihodi i rashodi, neto<br />
30. Zarade po akciji<br />
Iznosi u EUR<br />
31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
Finansijski prihodi<br />
Prihod od kamata od:<br />
Kratkoročni depoziti u bankama 2.200.510 2.979.612<br />
Krediti odobreni <strong>za</strong>poslenima 103.315 85.891<br />
Prihod od ukidanja diskonta na dugoročna potraživanja 248.543 455.901<br />
Pozitivne kursne razlike 177.589 403.994<br />
2.729.957 3.925.398<br />
Finansijski rashodi<br />
Rashodi kamata (55.875) (14.164)<br />
Negativne kursne razlike (170.782) (489.150)<br />
Ostali finansijski rashodi (89.233) (90.532)<br />
(315.890) (593.846)<br />
Neto finansijski rashodi (2.414.067) 3.331.552<br />
29. Porez na dobit<br />
Iznosi u EUR<br />
31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
Porez na dobit - tekući porez 2.470.652 2.455.619<br />
Porez na dobit - odloženi porez (423.202) (63.978)<br />
Ukupno 2.047.450 2.391.641<br />
Usaglašavanje pretpostavljenog pore<strong>za</strong> na dobit i pore<strong>za</strong> na dobit iska<strong>za</strong>nog u poreskom bilansu<br />
Usaglašavanje pretpostavljenog pore<strong>za</strong> na dobit po finansijskim izvještajima i pore<strong>za</strong> na dobit po poreskom bilansu prika<strong>za</strong>no je u<br />
sljedećoj tabeli:<br />
Iznosi u EUR<br />
31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
Dobit prije oporezivanja 18.545.694 21.823.260<br />
Poreska stopa (9%) 1.669.112 1.964.093<br />
Troškovi koji se ne priznaju 150.135 170.703<br />
Ostale korekcije 228.203 256.845<br />
2.047.450 2.391.641<br />
Iznosi u EUR<br />
31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
Profit akcionara Društva 16.498.244 19.431.619<br />
Prosječan ponderisan broj izdatih akcija 47.273.940 47.273.940<br />
Broj akcija iz redovnog poslovanja 47.273.940 47.273.940<br />
Osnovna <strong>za</strong>rada / (gubitak) po akciji<br />
- iz redovnog poslovanja 0,3490 0,4110<br />
Osnovna <strong>za</strong>rada po akciji, neto 0,3490 0,4110<br />
Društvo nema potencijalnih razrijeđenih običnih akcija.<br />
31. Dividenda po akciji<br />
Tokom <strong>2011.</strong> godine, objavljene su i isplaćene dividende po osnovu raspodjele dobiti <strong>za</strong> 2010. <strong>godinu</strong> u iznosu od EUR 18.000.000<br />
(2009: EUR 87.000.000). Dividenda po akciji je iznosila EUR 0,38076 (2010: EUR 1,8403).<br />
32. Transakcije sa pove<strong>za</strong>nim pravnim licima<br />
Magyar <strong>Telekom</strong> NyRt. (MT) je postao većinski vlasnik Crnogorskog <strong>Telekom</strong>a A.D., Podgorica. MT je 31. marta 2005. godine preuzeo<br />
kontrolu nad <strong>Crnogorski</strong>m <strong>Telekom</strong>om i krajem 2005. godine imao 76.53% udjela akcijskog kapitala. Deutsche <strong>Telekom</strong> AG je krajnji<br />
vlasnik Magyar <strong>Telekom</strong>a i on posjeduje 59.21% njegovih akcija. Deutsche <strong>Telekom</strong> (DT) Grupa i Magyar <strong>Telekom</strong> Grupa obuhvata veći<br />
broj pove<strong>za</strong>nih preduzeća iz oblasti fiksne i mobilne telefonije širom svijeta, sa kojima Društvo ima redovne transakcije.<br />
Krajnji vlasnik matične kompanije Grupe je Deutsche <strong>Telekom</strong> AG (registrovan u Njemačkoj). Akcionari Deutsche <strong>Telekom</strong> AG su KfW<br />
Bankengruppe (17%), Federalna Republika Njemačka (15%), Insitucionalni investitori (57%) i ostali investitori (11%).<br />
Ostala pove<strong>za</strong>na pravna lica sa kojima je Društvo imala transakcije u periodu od 1. januara do 31. decembra <strong>2011.</strong> i 2010. ukljucuju:<br />
Makedonski telekomunikacii (kćerka kompanija Magyar <strong>Telekom</strong>a), OTE (pridruzeno lice Deutsche <strong>Telekom</strong>a), i Hrvatski <strong>Telekom</strong><br />
(kćerka kompanija Deutsche <strong>Telekom</strong>a).<br />
Sve transakcije sa pove<strong>za</strong>nim licima nastaju u redovnom toku poslovanja i njihova vrijednost nije materijalno značajno drugačija od<br />
uslova koji preovlađuju u transakcijama između ravnopravnih strana.<br />
Transakcije sa pove<strong>za</strong>nim licima uključuju obezbjeđenje i pružanje telekomunikacionih usluga i iznajmljenih linija.<br />
100 101<br />
Naša misija / Naša vizija Finansijska <strong>2011.</strong> godina
32. Transakcije sa pove<strong>za</strong>nim pravnim licima (Nastavak)<br />
32. Transakcije sa pove<strong>za</strong>nim pravnim licima (Nastavak)<br />
I Obaveze<br />
Iznosi u EUR<br />
31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
Magyar <strong>Telekom</strong><br />
Interkonekcija po osnovu usluga fiksne telefonije 80.297 216.919<br />
Usluge mobilne telefonije 45.970 182.585<br />
Konsultantske usluge 51.080 82.260<br />
177.347 481.764<br />
Makedonski telekomunikacii<br />
Interkonekcija po osnovu usluga fiksne telefonije 35.562 165.670<br />
Ukupno - Magyar <strong>Telekom</strong> Grupa 212.909 647.434<br />
Deutsche <strong>Telekom</strong><br />
Interkonekcija po osnovu usluga fiksne telefonije 1.627.296 1.607.419<br />
Usluge mobilne telefonije 327.987 1.135.408<br />
Zakup linkova - 73.200<br />
1.955.283 2.816.027<br />
Ote <strong>Telekom</strong><br />
Interkonekcija 85.377 53.872<br />
T - Hrvatski telekom<br />
Interkonekcija po osnovu usluga fiksne telefonije 118.452 114.050<br />
Zakup linkova - 29.883<br />
Ukupno - Deutsche <strong>Telekom</strong> Grupa 2.159.112 3.013.832<br />
Ukupno 2.372.021 3.661.266<br />
II Potraživanja<br />
31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
Magyar <strong>Telekom</strong><br />
Usluge mobilne telefonije - 46.859<br />
Zakup linkova 5.905 18.310<br />
5.905 65.169<br />
Makedonski telekomunikacii<br />
Usluge mobilne telefonije 22.783 34.677<br />
Ukupno - Magyar <strong>Telekom</strong> Grupa 28.688 99.846<br />
Deutsche <strong>Telekom</strong><br />
Interkonekcija po osnovu usluga fiksne telefonije 1.348.680 1.672.687<br />
Usluge mobilne telefonije 21.113 523.014<br />
1.369.793 2.195.701<br />
Ote <strong>Telekom</strong><br />
Zakup linkova 121.992 152.099<br />
T – Hrvatski telekom<br />
Zakup linkova 2.500 2.660<br />
Ukupno – Deutsche <strong>Telekom</strong> Grupa 1.494.285 2.350.460<br />
Ukupno 1.522.973 2.450.306<br />
Iznosi u EUR<br />
III Prihodi 31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
Magyar <strong>Telekom</strong><br />
Interkonekcija 71.703 54.586<br />
Usluge mobilne telefonije 35.562 46.859<br />
107.265 101.445<br />
Makedonski telekomunikacii<br />
Usluge mobilne telefonije 43.438 74.758<br />
Ukupno - Magyar <strong>Telekom</strong> Grupa 150.703 176.203<br />
Deutsche <strong>Telekom</strong><br />
Interkonekcija 10.340.981 12.786.752<br />
Usluge mobilne telefonije 138.602 232.297<br />
10.479.583 13.019.049<br />
Ote <strong>Telekom</strong><br />
Zakup linkova 39.250 33.800<br />
Hrvatski telekom<br />
Interkonekcija 72.843 30.160<br />
Zakup linkova 30.000 -<br />
Ukupno - Deutsche <strong>Telekom</strong> Grupa 10.621.676 13.083.009<br />
Ukupno 10.772.379 13.259.212<br />
IV Troškovi 31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
Magyar <strong>Telekom</strong><br />
Konsultantske usluge 48.311 481.562<br />
Usluge mobilne telefonije 9.400 9.600<br />
57.711 491.162<br />
Makedonski telekomunikacii<br />
Usluge mobilne telefonije 9.323 14.256<br />
Ukupno - Magyar <strong>Telekom</strong> Grupa 67.034 505.418<br />
Deutsche <strong>Telekom</strong><br />
Interkonekcija 4.597.534 4.549.399<br />
Konsultantske usluge 224.094 -<br />
Zakup linkova 88.013 73.200<br />
Održavanje telekomunikacione opreme 333.330 471.397<br />
Usluge mobilne telefonije 136.443 320.983<br />
Ostali troškovi 69.336 61.628<br />
5.448.750 5.476.607<br />
Ote <strong>Telekom</strong><br />
Interkonekcija - 56<br />
Održavanje telekomunikacione opreme - 70.868<br />
Zakup linkova - (273)<br />
- 70.651<br />
T - Hrvatski telekom<br />
Interkonekcija - 2.592<br />
Održavanje telekomunikacione opreme - 1.601<br />
Zakup linkova 629.670 593.745<br />
629.670 597.938<br />
Ukupno - Deutsche <strong>Telekom</strong> Grupa 6.078.420 6.145.196<br />
Ukupno 6.145.454 6.709.115<br />
102 103<br />
Naša misija / Naša vizija Finansijska <strong>2011.</strong> godina
32. Transakcije sa pove<strong>za</strong>nim pravnim licima (Nastavak)<br />
Ugovori sa Višim Rukovodstvom Društva<br />
34. Preuzete obaveze<br />
a) Preuzete obaveze po osnovu operativnog lizinga – Društvo kao <strong>za</strong>kupac<br />
U oktobru 2004. godine, <strong>za</strong>ključeni su Aneksi nekih Ugovora o <strong>za</strong>poslenju sa višim rukovodstvom.<br />
Prema pravilima navedenim u ovim Aneksima, nakon prestanka radnog odnosa (čak i u slučaju da je prestanak radnog odnosa odluka<br />
<strong>za</strong>poslenog) ili u slučaju da <strong>za</strong> tim radnim mjestom više nema potrebe, <strong>za</strong>posleni ima sljedeće mogućnosti:<br />
Da primi naknadu <strong>za</strong> prekid radnog odnosa u iznosu 12 mjesečnih <strong>za</strong>rada (mjesečna <strong>za</strong>rada odgovara neto iznosu plaćenom u prethodnom<br />
mjesecu prije prekida ili utvrđenoj neto plati); ili<br />
Da potpiše Ugovor o <strong>za</strong>poslenju na drugoj poziciji, prema stručnoj spremi <strong>za</strong>poslenog, na neodređeno vrijeme.<br />
U skladu sa gore navedenim, maksimalne potencijalne obaveze Društva po osnovu razrješenja ili raskida navedenih aneksa i ugovora,<br />
ukoliko bi se više rukovodstvo Društva opredijelilo <strong>za</strong> otpremninu, iznosile bi oko EUR 690.000 I EUR 690.000 na dan 31. decembra<br />
<strong>2011.</strong> i 2010. godine. S obzirom da je vjerovatnoća da se cjelokupno više rukovodstvo opredijeli <strong>za</strong> otpremnine u toku godine manja od<br />
50%, samo djelimičan iznos je rezervisan u finansijskim izvještajima Društva.<br />
U toku 2008. i 2007. godine Društvo je ustanovila bonus šemu <strong>za</strong> neke od ključnih članova Višeg rukovodstva po kojoj, ukoliko bi član<br />
višeg rukovodstva Društva ostao u firmi najmanje dvije godine od potpisivanja ugovora o <strong>za</strong>poslenju, Društvo bi po tom osnovu snosilo<br />
troškove <strong>za</strong> oko EUR 144.212 na osnovu važećih uslova na dan 31. decembra <strong>2011.</strong> godine.<br />
33. Potencijalne obaveze<br />
Potencijalni sporni ugovor<br />
U skladu sa kupoprodajnim ugovorom <strong>za</strong>ključenim 15. marta 2005. godine između Vlade Republike Crne Gore i Zavoda <strong>za</strong><br />
<strong>za</strong>pošljavanje Crne Gore, kao Prodavca i Magyar <strong>Telekom</strong>, kao Kupca, Kupac je u obavezi da omogući Društvu <strong>za</strong>ključivanje ugovora<br />
sa Radio Difuznim Centrom <strong>za</strong> <strong>za</strong>kup optičkih vlaknastih kapaciteta <strong>za</strong> transmisiju TV i radio signala i Univerziteta Crne Gore o<br />
obezbjeđivanju kapaciteta <strong>za</strong> konekciju. U oba slučaja predviđeno je da ugovorne strane neće platiti bilo kakvu naknadu <strong>za</strong> korišćenje<br />
ovih kapaciteta. Menadžment Društva porcjenjuje da neće biti materijalnih troškova po ovom osnovu u budućnosti.<br />
Zaštita životne sredine<br />
Propisi koji se odnose na <strong>za</strong>štitu životne sredine usvajaju se u Republici Crnoj Gori i Društvo sa stanjem na 31. decembra 2011 i<br />
2010. godine nije iska<strong>za</strong>la bilo kakve obaveze <strong>za</strong> predviđene troškove, uključujući pravne i konsultantske naknade, studije lokacija,<br />
osmišljavanje i implementaciju planova restauracije koji se odnose na <strong>za</strong>štitu životne sredine. Troškove ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu životne sredine<br />
rukovodstvo ne smatra materijalno značajnim.<br />
Potencijalne obaveze koje proističu iz sudskog spora sa sindikatom<br />
Dana 6. jula 2010. pred Osnovnim sudom u Podgorici pokrenut je sudski spor po osnovu sudske tužbe Sindikata Crnogoskog telekom<br />
protiv Durštva. Sindikat Crnogorskog <strong>Telekom</strong>a <strong>za</strong>htijeva povećanje plata <strong>za</strong> 15,42% <strong>za</strong> period od Septembra 2009. do Septembra<br />
2010. kao i 6,6% <strong>za</strong> period od Septembra 2010. do Septembra <strong>2011.</strong> Zvanični sudski vještak je dao mišljenje da plate treba da budu<br />
povećanje <strong>za</strong> 14,21% <strong>za</strong> period od Septembra 2009. do Septembra 2010. kao i <strong>za</strong> 4,88% <strong>za</strong> period od Septembra 2010 do Septembra<br />
2011 godine. Međutim nadležni sudija je odbacio mišljenje kao ne<strong>za</strong>dovoljavajuće i nepotpuno. Menadžment društva procjenjuje da<br />
neće biti troškova po ovom osnovu.<br />
Sklapanjem ugovora o operativnom lizingu Društvo <strong>za</strong>kupljuje veliki broj maloprodajnih i poslovnih prostora, skladišta, <strong>za</strong>tim internet<br />
pristup i mrežne linije. Lizing je ugovoren od jedne godine do neograničenog vremenskog perioda, i većina <strong>za</strong>ključenih ugovora o<br />
lizinga mogu se produžiti po isteku lizinga po aktuelnim cijenama na tržištu.<br />
Iznosi minimalnih plaćanja <strong>za</strong>kupnina na dan bilansa stanja koja se odnose na operativni lizing <strong>za</strong> koji se procjenjuje da se ne može<br />
otka<strong>za</strong>ti prika<strong>za</strong>n je u tabeli ispod:<br />
ne duže od godine 1.226.076<br />
od dvije do pet godina 4.248.025<br />
duže od pet godina 1.032.696<br />
Total 6.506.798<br />
Ugovor o <strong>za</strong>kupu sa Radio Difuznim Centrom je potpisan na neodređeno vrijeme <strong>za</strong> <strong>za</strong>kup mjesta <strong>za</strong> bazne stanice na njihovim tornjevima.<br />
Iznos <strong>za</strong>kupa je varijabilan u <strong>za</strong>visnosti od iskorišćenosti prostora na tornjevima.<br />
Troškovi godišnjeg lizinga su prika<strong>za</strong>ni u izvještaju o sveobuhvatnom prihodu kao što je prika<strong>za</strong>no u Napomeni 27.<br />
b) Ostale preuzete obaveze<br />
Preuzete obaveze po ugovorima do datuma Izvještaja o finansijskom položaju koje nisu objelodanjene u finansijskim izvještajima su<br />
sljedeće:<br />
Iznosi u EUR<br />
31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
Ugovorene obaveze po osnovu:<br />
- kupovine nekretnina i opreme 1.693.646 1.779.073<br />
- kupovine nematerijalne imovine 5.390.161 6.751.715<br />
- održavanje i tehničke aktivnosti 527.822 860.898<br />
- marketing i sponzorstvo 140.600 154.197<br />
Ostale ugovorene obaveze troška 70.892 24.673<br />
Ukupno 7.823.121 9.570.556<br />
104 105<br />
Naša misija / Naša vizija Finansijska <strong>2011.</strong> godina
34. Preuzete obaveze (nastavak)<br />
c) Upotrebne dozvole<br />
Na osnovu kupoprodajnog ugovora <strong>za</strong>ključenog 15. marta 2005. godine između Vlade Republike Crne Gore i Zavoda <strong>za</strong> <strong>za</strong>pošljavanje<br />
Crne Gore, kao Prodavca i Matav Hungarian Telecommunication Company, kao Kupca, Prodavac je u obavezi da omogući Društvu<br />
dostavljanje kompletiranih molbi relevantnoj javnoj instituciji <strong>za</strong> obezbjeđivanje svih preostalih dozvola <strong>za</strong> nastavljanje i) obavljanja<br />
poslovanja i/ili ii) vlasništva i/ili poslovanja sa njihovim sredstvima postojećim na datum potpisivanja Ugovora. Menadžment kompanije<br />
procjenjuje da u budućnosti neće biti značajnih troškova pove<strong>za</strong>nih sa ovim slučajem.<br />
35. Devizni kursevi<br />
Zvanični kursevi valuta koji su korišćeni <strong>za</strong> preračun deviznih pozicija Izvještaja o finansijskom položaju u EUR na dan 31. decembar<br />
2011 i 2010:<br />
31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
SDR 1.1865 1.0596<br />
USD 0.7729 0.0753<br />
36. Gotovina generisana iz poslovanja<br />
31. decembar <strong>2011.</strong> 31. decembar 2010.<br />
(Iznosi u EUR)<br />
Dobitak <strong>za</strong> <strong>godinu</strong> 16.498.244 19.431.619<br />
Korekcije:<br />
Porez na dobit 2.047.450 2.391.641<br />
Amorti<strong>za</strong>cija 25 24.694.691 22.280.082<br />
Neto finansijski prihod 28 (2.414.067) (3.331.552)<br />
Povećanje/(smanjenje) ispravke vrijednosti <strong>za</strong>liha priznatih u okviru prihoda/<br />
rashoda 27 200.948 102.900<br />
Povećanje/(smanjenje) ispravke vrijednosti spornih potraživanja priznatih u<br />
okviru prihoda/rashoda 27 1.050.082 1.760.969<br />
Promjene u okviru obrtnog (radnog) kapitala:<br />
Promjene na obave<strong>za</strong>ma (3.980.073) (2.527.263)<br />
Promjene na <strong>za</strong>lihama (425.342) 61.382<br />
Promjene na potrazivanjima 3.397.793 1.203.808<br />
Rezervisanja <strong>za</strong> sudske sporove (315.681) 39.187<br />
Rezervisanja <strong>za</strong> benefite <strong>za</strong>poslenih (189.681) (63.104)<br />
Promjene u izdvojenim novcanim sredstvima 1.243.415 (1.003.764)<br />
Ostale negotovinske stavke (2.008.980) (288.133)<br />
Gotovina generisana iz poslovanja 39.798.799 40.057.772<br />
Dodatne informacije<br />
106 107<br />
Kontakti<br />
<strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong><br />
Moskovska 29<br />
81000 Podgorica<br />
Crna Gora<br />
Tel: + 382 20 433 433<br />
Fax: + 382 20 225 752<br />
e-mail: office@telekom.me<br />
www.telekom.me<br />
Ber<strong>za</strong>nski simbol Crnogorskog <strong>Telekom</strong>a:<br />
Montenegrober<strong>za</strong>: TECG<br />
Informacije o ber<strong>za</strong>nskom poslovanju:<br />
Montenegrober<strong>za</strong> a.d. Podgorica<br />
Moskovska 77<br />
81000 Podgorica<br />
Crna Gora<br />
Tel/Fax: +382 20 228 502<br />
E-mail: mber<strong>za</strong>@t-com.me<br />
www.montenegrober<strong>za</strong>.com<br />
Objavio:<br />
<strong>Crnogorski</strong> <strong>Telekom</strong> © 2012<br />
Naša misija / Naša vizija Dodatne informacije
Life is for sharing.
Change language