Sutra na Pozorju Petak, 4. jun - Sterijino Pozorje
Sutra na Pozorju Petak, 4. jun - Sterijino Pozorje
Sutra na Pozorju Petak, 4. jun - Sterijino Pozorje
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
55. <strong>Sterijino</strong> pozorje<br />
Pozorište<br />
Slovensko ljudsko gledališče Celje<br />
Jedino je profesio<strong>na</strong>lno pozorište u Savinjsko-šaleškoj<br />
regiji, osnovano 1950.<br />
U SLG Celje rade vrhunski pozorišni stvaraoci, kako<br />
glumci tako i reditelji i drugi saradnici. Umetnički deo<br />
čine 23 profesio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> glumca s akademskim obrazovanjem,<br />
kućni reditelj, stalni dramaturg, lektor i upravnica.<br />
Glumci celjskog pozorišta dobitnici su brojnih<br />
<strong>na</strong>grada, <strong>na</strong> primer, dvoje dobitnika Borštnikovog prste<strong>na</strong><br />
– Janez Bermež (1998) i Anica Kumer (2003). Ne<br />
treba zaboraviti ni sve ostale zaposlene, koji doprinose<br />
uspešnosti pozorišta.<br />
Svake sezone priprema se pet premijera za odrasle i jed<strong>na</strong><br />
za decu i omladinu. Godišnje teatar poseti 45.000<br />
gledalaca, koji vide oko 170 predstava domaćih i stranih<br />
pozorišta u SLG Celje i 60 predstava <strong>na</strong> gostovanjima<br />
po čitavoj Sloveniji i inostranstvu.<br />
Kao jedino pozorište u svojoj regiji pokriva sve pozorišne<br />
žanrove, domaćih i stranih autora, kako klasič<strong>na</strong><br />
dela tako i novitete, i stoga je repertoar uvek raznovrstan<br />
i šarolik.<br />
Ova godi<strong>na</strong> za SLG Celje posebno je z<strong>na</strong>čaj<strong>na</strong>, jer se<br />
obeležava 60-godišnjica postojanja. Pozorište je uspelo<br />
da se razvije u jedno od vodećih i osobenih u Sloveniji.<br />
Za ovaj teatar <strong>na</strong>jviše poslanstvo jeste zadovolj<strong>na</strong><br />
publika, i zato se još više trude da se o njima govori<br />
samo u superlativu.<br />
Izveštaj selektora<br />
Nora<br />
Selekcija <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lne drame i pozorišta<br />
NORA, tekst Henrik Ibzen, režija Predrag Štrbac,<br />
Narodno pozorište Sombor<br />
Lanci ženskog ropstva mogu biti zlatni, mogu biti firmirani,<br />
zapečaćeni džipovima, letovanjima i zimovanjima,<br />
ali i dalje ostaju lanci. Kad se <strong>na</strong>đu vlasnik konta i<br />
korisnica kartice – ko kime manipuliše, ko je u zatvoru,<br />
ko koga izrabljuje i ko je viđen za emancipaciju... Pitanje<br />
koje je Ibzen pre ravo 130 godi<strong>na</strong> postavio, tiče<br />
se slobode izbora u braku, samim tim nije samo žensko<br />
pitanje. U svakom slučaju, ni da<strong>na</strong>s nije dobilo definitivan<br />
odgovor.<br />
Aleksandra Glovacki<br />
Pisac<br />
Henrik Ibzen (1828–1906)<br />
3. <strong>jun</strong> 2010.<br />
Najz<strong>na</strong>čajniji norveški dramatičar, s<strong>na</strong>gom istinskog<br />
realiste i objektivnošću autentičnog stvaraoca, sa strašću<br />
je ocrtao karakteristične pojave savremenog građanskog<br />
društva, koje je počivalo <strong>na</strong> lažima, ispisujući<br />
tešku optužbu i razotkrivajući do kraja privid domi<strong>na</strong>ntan<br />
u svim životnim manifestacijama građanstva.<br />
Malo koji pisac u svetskoj književnosti imao je takav<br />
uticaj <strong>na</strong> razvoj drame kao Ibzen; malo je pisaca koji su<br />
jednovremeno izazivali tako oštra osporavanja i izraze<br />
poštovanja i hvale…<br />
Drame: Brand (sloboda ličnosti i pobu<strong>na</strong> jedinke protiv<br />
nehumanosti života), Per Gint (razobličavanje besprincipijelnosti<br />
<strong>na</strong> koju je upućen pojedi<strong>na</strong>c u buržoaskom<br />
društvu), Car i Galilejac (tragedija u stihovima),<br />
Stubovi društva (jedino isti<strong>na</strong> i sloboda mogu zaista biti<br />
osnova ljudskog života), Lutki<strong>na</strong> kuća – Nora (samosvesni<br />
postupak žene, koja <strong>na</strong>pušta muža i decu, ne bi li<br />
tako ispunila dužnost prema samoj sebi), Sablasti<br />
(ustaje protiv porodične tiranije i poštovanja pravila).<br />
Tragične sudbine i porazi prate i ju<strong>na</strong>ke drugih Ibzenovih<br />
drama – Neprijatelj <strong>na</strong>roda, Divlja patka, Rosmersholm.<br />
Posle Gospođe s mora, problemima žene u<br />
braku i društvu posvetio je i dramu Heda Gabler; životni<br />
nesporazumi s tragičnim posledicama u središtu su<br />
drama Graditelj Solnes, Jon Gabrijel Borkman, Kad se mi<br />
mrtvi probudimo.<br />
Reditelj<br />
Predrag Štrbac<br />
Rođen 1970. u Negotinu. Diplomirao<br />
pozorišnu i radio-režiju<br />
<strong>na</strong> Fakultetu dramskih<br />
umetnosti u Beogradu. Stalni<br />
reditelj Drame Srpskog <strong>na</strong>rodnog<br />
pozorišta u Novom Sadu.<br />
Režije (izbor): Pismo Diktatoru!<br />
F. Arabala, Bitef teatar Beograd;<br />
Prijateljstvo, za<strong>na</strong>t <strong>na</strong>jstariji B.<br />
Crnčevića, NP 'Toša Jovanović'<br />
Zrenjanin; Mamu mu jebem, ko je prvi počeo?! D. Dukovskog,<br />
NP Kikinda; Kokoška N. Koljade, NP Republike<br />
Srpske, Banja Luka (Nagrada publike za <strong>na</strong>jbolju<br />
predstavu u sezoni 2001/2002); Tramvaj zvani želja T.<br />
Vilijamsa, NP Republike Srpske; Disko svinje E. Volša,<br />
SNP Novi Sad (<strong>na</strong>grada za režiju <strong>na</strong> među<strong>na</strong>rodnom<br />
festivalu u Ternopilju, Ukraji<strong>na</strong>, 2004); Kola mudrosti,<br />
dvoja ludosti A. N. Ostrovskog, Narodno pozorište Subotica;<br />
Zubi A. Novakovića, Srpsko <strong>na</strong>rodno pozorište<br />
Novi Sad; Romeo & Julija R&J W. Shakespearea, SNP<br />
Novi Sad; Bastijen i Bastije<strong>na</strong>, po istoimenoj Mocartovoj<br />
operi, Dečje pozorište Subotica; Slavuj po H. K.<br />
Andersenu, Pozorište lutaka Niš; Ružni BELEF 06 i Malo<br />
pozorište 'Duško Radović' Beograd; Lepotica i zver Pje-<br />
4 (bilten 9)