26.10.2014 Views

Sutra na Pozorju Petak, 4. jun - Sterijino Pozorje

Sutra na Pozorju Petak, 4. jun - Sterijino Pozorje

Sutra na Pozorju Petak, 4. jun - Sterijino Pozorje

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

55. <strong>Sterijino</strong> pozorje<br />

Dom Ber<strong>na</strong>rde Albe<br />

Izveštaj selektora<br />

Među<strong>na</strong>rod<strong>na</strong> selekcija "Drugo vi"<br />

DOM BERNARDE ALBE (Hiša Ber<strong>na</strong>rde Albe), tekst<br />

Federiko Garsija Lorka, režija Diego de Brea, Slovensko<br />

ljudsko gledališče Celje (Slovenija)<br />

S<strong>na</strong>žno i sugestivno, gotovo sasvim asketski mladi reditelj<br />

Dijego de Brea, sa sjajnim ansamblom Slovenskog<br />

ljudskog gledališča u Celju, uspeo je da pred publiku<br />

donese dobro poz<strong>na</strong>tu Lorkinu tragediju <strong>na</strong> sasvim<br />

nov i uzbudljiv <strong>na</strong>čin, <strong>na</strong>bijen dramskom tenzijom<br />

i emocijama. Iako je tekst radikalno izostavljen (predstava<br />

gotovo da je neverbal<strong>na</strong>!), reditelju i ansamblu je<br />

pošlo za rukom da pokažu punu tragediju že<strong>na</strong> iz<br />

doma Ber<strong>na</strong>rde Albe <strong>na</strong> vrlo nesvakidašnji <strong>na</strong>čin, i igru<br />

punu strasti koja uvek ostaje savršeno tačno fokusira<strong>na</strong><br />

i gotovo koreografski preciz<strong>na</strong>, i <strong>na</strong> taj <strong>na</strong>čin prodire<br />

dublje u svest publike nego što bi u klasičnoj tekstualnoj<br />

interpretaciji.<br />

Nikola Zavišić<br />

Pisac<br />

Federiko Garsija Lorka (1898–1936)<br />

Pesnik i dramatičar, slikar, pijanista i kompozitor, Garsija<br />

Lorka ubijen je 19. avgusta 1936. Imao je 38 godi<strong>na</strong>.<br />

Premlatili su ga i streljali Frankovi falangisti, zajedno<br />

s nekim ‘nestalim’ političkim protivnicima, potom<br />

bacili u neobeležen grob. Fašističke ubice pokušale su<br />

da njegovu smrt prikažu kao posledicu homoseksualnosti.<br />

Pravi motivi ni do da<strong>na</strong>s nisu poz<strong>na</strong>ti. Razlozi za<br />

brutalno ubistvo Lorke <strong>na</strong> početku španskog građanskog<br />

rata jesu njegov liberalizam, pobu<strong>na</strong> protiv tradicio<strong>na</strong>lnih<br />

vrednosti, simpatisanje komunističkih ideja,<br />

zagovaranje Republike i kritika mo<strong>na</strong>rhizma, katolicizma<br />

i fašizma. Delo velikog umetnika bilo je oz<strong>na</strong>čeno<br />

kao prevratničko, rušilačko i revolucio<strong>na</strong>rno.<br />

U svom kratkom životu <strong>na</strong>pisao je romane, kratke priče,<br />

poeziju, drame a za sobom je ostavio čak i muzičke<br />

partiture. Svojim pisanjem uticao je <strong>na</strong> Pabla Nerudu<br />

i Salvadora Dalija.<br />

Pesnička zbirka Ciganske balade, njiga Pesnik u Njujorku,<br />

drame – trilogija: Krvava svadba (praizvedba 1932),<br />

www.pozorje.org.rs<br />

Jerma (praizvedba 1934) i Dom Ber<strong>na</strong>rde Albe (1936,<br />

praizvedba 1945). Ostale drame: Don Kristobalovo<br />

malo pozorište (1928), Čudes<strong>na</strong> obućarka (1930), Ljubav<br />

don Perlimpli<strong>na</strong> i Belise u njihovu vrtu (1935), Do<strong>na</strong><br />

Rosita neudata (1935).<br />

Reditelj<br />

Diego de Brea<br />

Jedan od <strong>na</strong>juglednijih slove<strong>na</strong>čkih<br />

reditelja srednje generacije<br />

(1969). Studirao je komparativnu<br />

književnost i istoriju<br />

umetnosti <strong>na</strong> Filozofskom fakultetu<br />

u Ljubljani, a pozorišnu<br />

režiju <strong>na</strong> ljubljanskoj Akademiji<br />

(AGRFT) upisao je 1995. Njegova<br />

diplomska predstava<br />

Obločnica, ki se rojeva <strong>na</strong>građe<strong>na</strong><br />

je 1999. <strong>na</strong> među<strong>na</strong>rodnom teatarskom festivalu<br />

studentskih produkcija u Brnu.<br />

S jed<strong>na</strong>kom se predanošću bavio raznovrsnim teatarskim<br />

oblicima i žanrovima, pa se <strong>na</strong> popisu njegovih<br />

rediteljskih radova, uz autorske projekte, reinterpretacije<br />

klasičnih dela i postavke drama savremenih autora,<br />

mogu <strong>na</strong>ći i različiti muzičko-scenski projekti, lutkarske<br />

predstave, te predstave za mlade.<br />

Najvažnije režije: Pilot – omaž Srečku Kosovelu (1997),<br />

Federiko – poezija F. G. Lorke (1999), Oton Župančič,<br />

Veronika Deseniška (2000), Jonesko, Kralj umire (2000),<br />

Bob Fos, Čikago (2002), Dvoboj (GLEJ, 2002), R. Šimelpfenig,<br />

Arapska noć (2003), De Vinji, Chatterton<br />

(2004), Cankar, Sablazan u dolini svetog Florija<strong>na</strong><br />

(2005), A. Dima, Kraljica Margo (2005), K. Marlou,<br />

Edvard Drugi (2005), K. Marlou, Doktor Faust (2006),<br />

Lukino Viskonti, Sumrak bogova (2006), Žene, Sluškinje<br />

(2007)<br />

Оsim u Sloveniji, režirao je i u Italiji (autorski projekat<br />

Leonora) i Hrvatskoj (Šekspir, Otelo, HNK Rijeka, 2007).<br />

Predstave ovog reditelja gostovale su <strong>na</strong> festivalima i<br />

u teatrima u Antverpenu, Beogradu, Bogoti, Dortmundu,<br />

Londonu, Monsu, Parizu, Zagrebu, Sarajevu i Varni,<br />

a <strong>na</strong> festivalu slove<strong>na</strong>čkog pozorišta, Borštnikovo<br />

srečanje, dobitnik je posebne <strong>na</strong>grade (Dvoboj) i dve<br />

<strong>na</strong>grade za estetski pomak (Kraljica Margo, Edvard<br />

Drugi).<br />

(bilten 9)<br />

3

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!