Sutra na Pozorju Petak, 4. jun - Sterijino Pozorje
Sutra na Pozorju Petak, 4. jun - Sterijino Pozorje
Sutra na Pozorju Petak, 4. jun - Sterijino Pozorje
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
55. <strong>Sterijino</strong> pozorje<br />
Dom Ber<strong>na</strong>rde Albe<br />
Izveštaj selektora<br />
Među<strong>na</strong>rod<strong>na</strong> selekcija "Drugo vi"<br />
DOM BERNARDE ALBE (Hiša Ber<strong>na</strong>rde Albe), tekst<br />
Federiko Garsija Lorka, režija Diego de Brea, Slovensko<br />
ljudsko gledališče Celje (Slovenija)<br />
S<strong>na</strong>žno i sugestivno, gotovo sasvim asketski mladi reditelj<br />
Dijego de Brea, sa sjajnim ansamblom Slovenskog<br />
ljudskog gledališča u Celju, uspeo je da pred publiku<br />
donese dobro poz<strong>na</strong>tu Lorkinu tragediju <strong>na</strong> sasvim<br />
nov i uzbudljiv <strong>na</strong>čin, <strong>na</strong>bijen dramskom tenzijom<br />
i emocijama. Iako je tekst radikalno izostavljen (predstava<br />
gotovo da je neverbal<strong>na</strong>!), reditelju i ansamblu je<br />
pošlo za rukom da pokažu punu tragediju že<strong>na</strong> iz<br />
doma Ber<strong>na</strong>rde Albe <strong>na</strong> vrlo nesvakidašnji <strong>na</strong>čin, i igru<br />
punu strasti koja uvek ostaje savršeno tačno fokusira<strong>na</strong><br />
i gotovo koreografski preciz<strong>na</strong>, i <strong>na</strong> taj <strong>na</strong>čin prodire<br />
dublje u svest publike nego što bi u klasičnoj tekstualnoj<br />
interpretaciji.<br />
Nikola Zavišić<br />
Pisac<br />
Federiko Garsija Lorka (1898–1936)<br />
Pesnik i dramatičar, slikar, pijanista i kompozitor, Garsija<br />
Lorka ubijen je 19. avgusta 1936. Imao je 38 godi<strong>na</strong>.<br />
Premlatili su ga i streljali Frankovi falangisti, zajedno<br />
s nekim ‘nestalim’ političkim protivnicima, potom<br />
bacili u neobeležen grob. Fašističke ubice pokušale su<br />
da njegovu smrt prikažu kao posledicu homoseksualnosti.<br />
Pravi motivi ni do da<strong>na</strong>s nisu poz<strong>na</strong>ti. Razlozi za<br />
brutalno ubistvo Lorke <strong>na</strong> početku španskog građanskog<br />
rata jesu njegov liberalizam, pobu<strong>na</strong> protiv tradicio<strong>na</strong>lnih<br />
vrednosti, simpatisanje komunističkih ideja,<br />
zagovaranje Republike i kritika mo<strong>na</strong>rhizma, katolicizma<br />
i fašizma. Delo velikog umetnika bilo je oz<strong>na</strong>čeno<br />
kao prevratničko, rušilačko i revolucio<strong>na</strong>rno.<br />
U svom kratkom životu <strong>na</strong>pisao je romane, kratke priče,<br />
poeziju, drame a za sobom je ostavio čak i muzičke<br />
partiture. Svojim pisanjem uticao je <strong>na</strong> Pabla Nerudu<br />
i Salvadora Dalija.<br />
Pesnička zbirka Ciganske balade, njiga Pesnik u Njujorku,<br />
drame – trilogija: Krvava svadba (praizvedba 1932),<br />
www.pozorje.org.rs<br />
Jerma (praizvedba 1934) i Dom Ber<strong>na</strong>rde Albe (1936,<br />
praizvedba 1945). Ostale drame: Don Kristobalovo<br />
malo pozorište (1928), Čudes<strong>na</strong> obućarka (1930), Ljubav<br />
don Perlimpli<strong>na</strong> i Belise u njihovu vrtu (1935), Do<strong>na</strong><br />
Rosita neudata (1935).<br />
Reditelj<br />
Diego de Brea<br />
Jedan od <strong>na</strong>juglednijih slove<strong>na</strong>čkih<br />
reditelja srednje generacije<br />
(1969). Studirao je komparativnu<br />
književnost i istoriju<br />
umetnosti <strong>na</strong> Filozofskom fakultetu<br />
u Ljubljani, a pozorišnu<br />
režiju <strong>na</strong> ljubljanskoj Akademiji<br />
(AGRFT) upisao je 1995. Njegova<br />
diplomska predstava<br />
Obločnica, ki se rojeva <strong>na</strong>građe<strong>na</strong><br />
je 1999. <strong>na</strong> među<strong>na</strong>rodnom teatarskom festivalu<br />
studentskih produkcija u Brnu.<br />
S jed<strong>na</strong>kom se predanošću bavio raznovrsnim teatarskim<br />
oblicima i žanrovima, pa se <strong>na</strong> popisu njegovih<br />
rediteljskih radova, uz autorske projekte, reinterpretacije<br />
klasičnih dela i postavke drama savremenih autora,<br />
mogu <strong>na</strong>ći i različiti muzičko-scenski projekti, lutkarske<br />
predstave, te predstave za mlade.<br />
Najvažnije režije: Pilot – omaž Srečku Kosovelu (1997),<br />
Federiko – poezija F. G. Lorke (1999), Oton Župančič,<br />
Veronika Deseniška (2000), Jonesko, Kralj umire (2000),<br />
Bob Fos, Čikago (2002), Dvoboj (GLEJ, 2002), R. Šimelpfenig,<br />
Arapska noć (2003), De Vinji, Chatterton<br />
(2004), Cankar, Sablazan u dolini svetog Florija<strong>na</strong><br />
(2005), A. Dima, Kraljica Margo (2005), K. Marlou,<br />
Edvard Drugi (2005), K. Marlou, Doktor Faust (2006),<br />
Lukino Viskonti, Sumrak bogova (2006), Žene, Sluškinje<br />
(2007)<br />
Оsim u Sloveniji, režirao je i u Italiji (autorski projekat<br />
Leonora) i Hrvatskoj (Šekspir, Otelo, HNK Rijeka, 2007).<br />
Predstave ovog reditelja gostovale su <strong>na</strong> festivalima i<br />
u teatrima u Antverpenu, Beogradu, Bogoti, Dortmundu,<br />
Londonu, Monsu, Parizu, Zagrebu, Sarajevu i Varni,<br />
a <strong>na</strong> festivalu slove<strong>na</strong>čkog pozorišta, Borštnikovo<br />
srečanje, dobitnik je posebne <strong>na</strong>grade (Dvoboj) i dve<br />
<strong>na</strong>grade za estetski pomak (Kraljica Margo, Edvard<br />
Drugi).<br />
(bilten 9)<br />
3