Sutra na Pozorju Petak, 4. jun - Sterijino Pozorje
Sutra na Pozorju Petak, 4. jun - Sterijino Pozorje
Sutra na Pozorju Petak, 4. jun - Sterijino Pozorje
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
55. <strong>Sterijino</strong> pozorje<br />
porodukcija. On je osnivač festivala u Istanbulu <strong>na</strong><br />
kom su učestvovale sve države stare Jugoslavije, a iz<br />
Srbije gostovalo je Beogradsko dramsko pozorište.<br />
Radulovićeva je reditelja pitala kako je došao <strong>na</strong> ideju<br />
da postavi ovaj komad i šta je bio osnovni motiv da<br />
ga režira, šta je u radu bilo <strong>na</strong>jzanimljivije i <strong>na</strong>jintrigantnije.<br />
Tuncer je <strong>na</strong>veo da je zainteresovan samo za teatar<br />
balkanskog pozorja. Kad se razgovora o dramama<br />
Duša<strong>na</strong> Kovačevića, ističe da je General<strong>na</strong> proba samoubistva<br />
tekst važan za obe zemlje, jer imamo zajedničke<br />
probleme, a Kovačević ih je vrlo jasno predstavio.<br />
To može da se oseti u interakciji s publikom, kod<br />
koje se, iz scene u scenu, menja reakcija. U početku je<br />
fi<strong>na</strong>, ali kasnije se vidi dilema <strong>na</strong> njihovim licima. Komad<br />
je dodatno zanimljiv zato što ima interakciju s publikom,<br />
dobro je dramaturški urađen. Prijatno je izne<strong>na</strong>đen<br />
i puno mu z<strong>na</strong>či kako je sterijanska publika reagovala<br />
<strong>na</strong>kon predstave.<br />
Radulovićeva je pročitala da je u Turskoj povećan<br />
broj samoubistava, zbog ekonomskih problema, pa je<br />
reditelja pitala da li je to jedan od razloga zbog kojih<br />
je odlučio da režira ovaj komad. Tuncer je konstatovao<br />
da je tačno da je broj samoubistava povećan zbog<br />
loše ekonomske situacija, ali loša je i politička situacija.<br />
Pored samoubistava, u Turskoj ima i puno ubistava.<br />
Neki reditelji ne vole da razgovaraju o simbolima, ali<br />
Radulovićeva je ukazala <strong>na</strong> uočljivo prisustvo kostura<br />
s izbušenom nogom <strong>na</strong> vrhu mosta. Zamolila je reditelja<br />
da prokomentariše tu simboliku, <strong>na</strong> šta je on<br />
odvratio da je to z<strong>na</strong>čenje <strong>na</strong>jopasnije u teatru.<br />
Iz publike se javio Rahim Burhan, rekavši da je vrlo važno<br />
ovo gostovanje turskog teatra što je jedan dokaz<br />
da tekst Duša<strong>na</strong> Kovačevića perfektno može da komunicira<br />
u Instanbulu s turskom kulturom. Uvideo je srpsko-tursko<br />
jedinstvo i umeće, u segmentu kako ga<br />
glumac doživljava. U jednom momentu se divio glumcima,<br />
a u drugom Kovačeviću. To je kreativno jedinstvo,<br />
jer dobar tekst može da se igra bilo gde i bilo<br />
kada, što je dokazao Dušan Kovačević i ovim tekstom.<br />
Bora Seckin (Samoubica) samoubistvo kod Duša<strong>na</strong><br />
Kovačevića ne vidi kao ubistvo pojedinca, već čitavog<br />
sistema. Zadovoljan je što je to moglo da se izvede u<br />
teatru. Istakao je da karakter i lik koji igra pokazuje da<br />
vreme jede čoveka.<br />
Maja PAVLICA<br />
Okrugli sto "Banović Strahinja"<br />
3. <strong>jun</strong> 2010.<br />
Ljubav je nešto što se mora ili ne može<br />
Okruglom stolu posvećenom predstavi Banović<br />
Strahinja Borislava Mihajlovića –Mihiza, u izvođenju<br />
Narodnog pozorišta Subotice, prisustvovali su:<br />
reditelj Andraš Urban, dramaturg Olivera Đorđević<br />
i glumci Srđan Sekulić (Banović Strahinja), Minja<br />
Peković (Že<strong>na</strong>), Miloš Stanković (Vlah Alija), Ljubiša<br />
Ristović (Vojin Jugović) i Vladimir Grbić (Damjan<br />
Jugović)<br />
Moderatorka Okruglog stola Ksenija Radulović konstatovala<br />
je da ono što Mihizovu dramu posebno čini<br />
fasci<strong>na</strong>ntnom jeste to što se sve vreme “rasipao usmenim<br />
predanjima, efemernim formama, anegdotama,<br />
aforizmima” i što je uspeo da sublimiše tale<strong>na</strong>t, lucidnost,<br />
inteligenciju u drami kakva je Banović Strahinja.<br />
Drama je <strong>na</strong>stala u specifičnom društveno-političkom<br />
trenutku, s političkom obrazinom, kao neka vrsta demistifikacije<br />
mitologije, istorije i <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lne istorije, te<br />
je upitala reditelja Urba<strong>na</strong> šta je da<strong>na</strong>s zanimljivo u toj<br />
drami, kako su se odlučili za tekst, koji plan drame je<br />
bio <strong>na</strong>jzanimljiviji "<strong>na</strong> prvo čitanje". Andraš Urban je<br />
odgovorio da se za ovaj tekst odlučio <strong>na</strong> poziv Olivere<br />
Đorđević, direktorke Drame subotičkog Pozorišta.<br />
Radulovićeva je objasnila da su <strong>na</strong>kon predstave njene<br />
kolege i o<strong>na</strong> vodili raspravu, i njenim kolegama je<br />
<strong>na</strong>jzanimljiviji plan političke igre, mehanizma i manipulacije,<br />
a o<strong>na</strong> je zastupala ideju da postoji hiljadu važnijih<br />
pitanja vezanih za samu Ženu i za njihov odnos<br />
(Banović Strahinja i Že<strong>na</strong>). Nje<strong>na</strong> lič<strong>na</strong> dilema je zašto<br />
Strahinji<strong>na</strong> že<strong>na</strong> odlazi s Vlah-Alijom, da li samo zato<br />
da spasi staru majku odnosno svekrvu ili zbog nečeg<br />
drugog, zašto ne želi da kaže istinu <strong>na</strong> porodičnom suđenju<br />
i spasi svoj život, zašto Banović Strahinja prelazi<br />
preko svega, pa čak i preko pokušaja ubistva Žene.<br />
Za Urba<strong>na</strong> je bilo bizarno i zanimljivo da se pozabavi<br />
ovom dramom, ali uglavnom svoj rad temelji <strong>na</strong> traganju<br />
za osnovnim, univerzalnim, ljudskim nitima. Smatra<br />
da je u predstavi ipak reč o pripadnosti samom<br />
sebi, o donošenju sopstvene odluke i kako biti veran<br />
osnovnim <strong>na</strong>čelima. Ako je reč o žrtvi, onda se žrtvuje<br />
za ljudski, humani, čak i intimni ljudski faktor. Reč o<br />
izvrsnoj i zanimljivoj drama, i bila je velika avantura baviti<br />
se ovim komadom. Uglavnom radi predstave s<br />
osnovnom idejom i konceptom, ali u razgovoru s ansamblom<br />
i prisluškujući različita mišljenja i mogućnosti<br />
<strong>na</strong> čitalačkim probama gradi drugi deo koncepta,<br />
čak i ideju predstave.<br />
Radulovićeva se podsetila stihova “Netko beše Strahinjiću<br />
Bane...”, konstatujući da oni ukazuju <strong>na</strong> posebnost<br />
u srpskoj tradiciji i <strong>na</strong>rodnoj epici. Dramaturška intervencija<br />
uočljiva je <strong>na</strong> planu braće Jugovića, jer su u<br />
drami prisut<strong>na</strong> samo dvojica, amblematski i tipični<br />
svaki <strong>na</strong> svoj <strong>na</strong>čin; Vojin Jugović, stariji brat, čovek<br />
estamblišmenta, čovek iz senke, potpuno svesno i<br />
pragmatski obavlja prljave poslove, i mladi i <strong>na</strong>ivni<br />
Boško Jugović. Braća Jugovića u predstavi su multipli-<br />
12 (bilten 9)