Industrijski procesi - mzoip

EKONERG
Tehno-ekonomske smjernice – Industrijski procesi
izvore i u principu nema razlike između energetskog iskorištavanja klasičnog fosilnog goriva i
otpada fosilnog podrijetla sa stajališta emisije stakleničkih plinova. Razlika tj. smanjenje emisije
može se pojaviti s obzirom na količinu CO 2 koja se oslobađa pri njihovom izgaranju.
Pri izgaranju otpada biološkog podrijetla (otpad iz prerade drva, piljevina, papir, karton,
poljoprivredni organski otpad, komunalni otpad) računa se da je opterećenje atmosfere s CO 2
zanemarivo, budući da je količina emitiranog CO 2 prilikom izgaranja jednaka količini
apsorbiranog CO 2 tijekom rasta biljke iz koje je nastao otpad. Visoke temperature omogućuju
potpunu razgradnju svih organskih tvari. Spaljivanjem otpada u rotacijskoj peći organski dijelovi
izgore, a anorganski dio (pepeo) se miješa sa sirovinom i uključuje u klinker, te u konačni
proizvod cement. To ujedno znači da ne postoji problem odlaganja, odnosno zbrinjavanja
ostataka izgaranja (pepela).
Korištenju alternativnih goriva pogoduju uvjeti u proizvodnom procesu:
• visoke temperature (temperatura plamena do 2000°C i temperatura materijala do
1400°C), pogodno vrijeme zadržavanja u oksidacijskom dijelu plamena,
• kiseli plinovi koji nastaju tijekom spaljivanja neutraliziraju se alkalnom sirovinom i ostaju
vezani u klinkeru,
• interakcija između sirovine i sadržaja dimnih plinova osigurava da se nesagorivi dio
otpada zadržava u procesu i trajno veže u klinkeru,
• velika specifična površina materijala, intenzivna izmjena topline i velika turbulencija
dimnih plinova,
• pepeo koji nastaje tijekom sagorijevanja postaje sastavni dio klinkera, time ne nastaje
novi otpad koji bi zahtijevao kasniju obradu,
• očuvanje primarnih izvora energije (fosilnih goriva).
Nacionalnim planom djelovanja na okoliš (N.n. 46/02) i Strategijom gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske (N.n. 130/05) kao strateški cilj istaknuto je stvaranje preduvjeta za
učinkovito djelovanje sustava postupanja s otpadom. Strategijom gospodarenja otpadom
predviđa se mogućnost suspaljivanja otpada u cementnoj industriji kao ekonomski i ekološki
povoljno rješenje. Suvremeno rješenje za zbrinjavanje sve većih količina otpada je provedba
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, od nastanka otpada do konačnog zbrinjavanja. U
sklopu cjelovitog sustava gospodarenja komunalnim otpadom, termička obrada, odnosno
suspaljivanje u cementarama, predstavlja važan element kojim se uz smanjenje emisije CO 2
uslijed zamjene dijela fosilnog goriva, ostvaruje i smanjenje emisije CH 4 do koje bi inače došlo
tijekom anaerobnih procesa razgradnje otpada u odlagalištu.
Kontinuirani porast količine krutog komunalnog otpada, uvjetovan porastom životnog standarda
i povećanjem broja stanovnika, s vremenom će se postupno smanjivati zbog djelovanja mjera
izbjegavanja nastajanja i smanjivanja količine otpada na izvoru, smanjivanja količine odloženog
otpada, povećanja količine odvojeno skupljenog i recikliranog otpada te većeg obuhvata
stanovništva organiziranim skupljanjem komunalnog otpada. Programom mjera za postupanje s
otpadom u RH planira se izgradnja regionalnih i županijskih centara gospodarenja otpadom, u
kojima bi se, osim odlaganja, obavljalo sortiranje, obrada, skladištenje i kontrola obrađenog
otada.
Komunalni i slični otpad se mehaničko-biološkom obradom prerađuje u laku i tešku frakciju,
odvajajući još i neke korisne komponente otpada (metali i sl.). Laka frakcija sadrži papir, karton,
plastiku i sl., a iz nje se proizvodi gorivo iz otpada GIO (eng. RDF, Refuse Derived Fuel)). Teška
LIFE04TCY/CRO/029 25/42