Industrijski procesi - mzoip

EKONERG
Tehno-ekonomske smjernice – Industrijski procesi
b) indirektna emisija CO 2
• emisija uslijed proizvodnje električne energije koja se troši u cementari;
• emisija uslijed proizvodnje klinkera kupljenog od drugog proizvođača i korištenog u
proizvodnji cementa;
• emisija uslijed proizvodnje materijala koji se u cementari koristi kao alternativno gorivo;
• emisija uslijed dovoza sirovine i goriva, odvoza klinkera i cementa.
Za smanjenje emisije CO 2 mogu se koristiti energetske i procesne mjere. Energetske mjere
odnose se na povećanje energetske učinkovitosti procesa te upotrebu goriva s manjim
sadržajem ugljika. Procesne mjere odnose se na promjene u tehnološkom procesu
(smanjivanje udjela klinkera u cementu) i uklanjanje CO 2 iz procesnih dimnih plinova.
Godišnje emisije CO 2 u svijetu iz proizvodnje cementa procjenjuju se na oko 560 Mt, što je oko
2,5 posto ukupne emisije stakleničkih plinova (CO 2 -eq). U Hrvatskoj, godišnja emisija CO 2 iz
proizvodnje cementa u iznosu od oko 1,5 Mt čini oko 5 posto ukupne emisije stakleničkih
plinova (CO 2 -eq).
2.2.2. PROIZVODNJA DUŠIČNE KISELINE
Dušična kiselina (HNO 3 ) se pretežno koristi kao sirovina u proizvodnji umjetnih gnojiva te u
proizvodnji adipinske kiseline, eksploziva, obradi željeznih metala i sl. Oko 80 posto
proizvedene dušične kiseline u EU koristi se u proizvodnji umjetnih gnojiva. U Hrvatskoj se
dušična kiselina proizvodi u Tvornici mineralnih gnojiva Petrokemija d.d. Kutina, u kojoj se
ukupna godišnja proizvedena količina (287 567 tona HNO 3 u 2004. godini) koristi za proizvodnju
mineralnih gnojiva. Osim proizvodnje mineralnih gnojiva, djelatnost tvrtke usmjerena je i na
proizvodnju proizvoda od bentonitnih glina, različitih vrsta čađa te proizvodnju sekundarnih
proizvoda. Petrokemija d.d. Kutina je jedini proizvođač mineralnih gnojiva u Hrvatskoj, a po
svjetskim mjerilima spada u tvornice srednje veličine [10].
Proizvodnja dušične kiseline odvija se kroz sljedeće faze tehnološkog procesa [7]:
• oksidacija amonijaka pomoću kisika iz zraka i spaljivanje na katalizatorima (platina/rodij),
pri čemu nastaje dušikov oksid (NO);
• oksidacija NO u dušikov dioksid (NO 2 );
• apsorpcija NO 2 u vodi, pri čemu nastaje HNO 3 .
Ovisno o tlaku, koriste se dva tipa postrojenja za proizvodnju dušične kiseline: postrojenja s
jednim tlakom i postrojenja s dvije razine tlaka. Kod postrojenja s jednim tlakom oksidacija i
apsorpcija se odvijaju pri istom tlaku. Kod postrojenja s dvije razine tlaka oksidacija NO u NO 2
se odvija pri nižim tlakovima, dok apsorpcija NO 2 u vodi teče pri visokim tlakovima. Postrojenja
s niskim tlakom (ispod 1,7 bara) su starija postrojenja, dok se u novim postrojenjima koriste
srednji tlakovi (1,7 – 6,5 bara) i visoki tlakovi (6,5 – 13 bara). Za proizvodnju dušične kiseline u
EU 1995. godine koristilo se 78 postrojenja, pri čemu 45 otpada na postrojenja s dvije razine
tlaka (9 starijih i 36 novih), dok preostali dio otpada na postrojenja s jednim tlakom (22
postrojenja sa srednjim tlakom i 11 postrojenja s visokim tlakom). Kapacitet novih postrojenja
iznosi oko 1000 t/d. 1995. godine u EU15 proizvedeno je 314 400 000 tona dušične kiseline.
LIFE04TCY/CRO/029 7/42