prezentacija - Institut za javne financije

PROJEKCIJE HRVATSKOG
PRIMARNOG DEFICITA I
ODRŽIVOST JAVNOG DUGA
Petar Sopek

Petar Sopek – Projekcije hrvatskog primarnog deficita i održivost javnog duga
Uvod i ciljevi
• Pregled utjecaja krize na javne financije
• Definiranje dva dinamička modela održivosti javnog duga
• Projekcije primarnog proračunskog salda i ostalih ključnih varijabli
(3 scenarija)
• Rezultati testiranja održivosti javnog duga
• Zaključci

Petar Sopek – Projekcije hrvatskog primarnog deficita i održivost javnog duga
Utjecaj krize na javne financije
Pad
prihoda
Rast
rashoda
RAST JAVNOG DUGA
2007.
2010.
preliminarno
2012.
projekcije
0 50 100 150 200 250
Javni dug (% BDP)
Izvor: AMECO baza podataka; autorov izračun
• Prosječan udio javnog duga u promatrane 32 europske zemlje od 2007. do
2010. porastao je za 17 postotnih bodova, s 42 na 59% BDP-a.
• Do 2012. očekuje se dodatan rast na prosječno 64% BDP-a.

Petar Sopek – Projekcije hrvatskog primarnog deficita i održivost javnog duga
Dinamički modeli održivosti javnog duga
• Dinamički model 1 -
prilagodba toka duga:
• Dinamički model 2 –
tokovi stvaranja duga:

Petar Sopek – Projekcije hrvatskog primarnog deficita i održivost javnog duga
Projekcije primarnog proračunskog salda
• Bazirano na procjenama utjecaja krize na primarni proračunski
saldo te prilagođene hrvatskim podacima.
• Definiramo 3 scenarija (od 2013. – 2015.):
• Optimističan: Kvadratni rast (brže raste od linearne funkcije);
• Očekivani: Linearan rast;
• Pesimističan: Dodatan drastičan pad primarnog proračunskog salda.
2
1
0
-1
-2
-3
-4
-5
Optimističan
scenarij
Očekivani
scenarij
Pesimističan
scenarij
Ostvarenja
-6
2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015

Prilagodba toka duga (% BDP)
Petar Sopek – Projekcije hrvatskog primarnog deficita i održivost javnog duga
Projekcije ostalih varijabli
• Projekcija BDP-a temeljena
na težinskom modelu
ostvarenog rasta u
prethodnoj godini i
povijesnom prosjeku.
• Linearna projekcija
prosječne kamatne stope na
javni dug (4,5%, 6% i 7,5%).
• Prilagodba toka duga
modelirana iz hrvatskih
povijesnih podataka
regresijskim pravcem u
odnosu na proračunski
saldo.
5
4
3
2
1
0
-1
-2
2010.
prelim.
2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
-5 -4 -3 -2 -1 0
Proračunski saldo (% BDP)
5
4
3
2
1
0
-1
-2
-3
-4
-5
Optimističan
rast realnog
BDP-a
Očekivani rast
realnog BDP-a
Pesimističan
rast realnog
BDP-a
Ostvarenja
Gornja
granica 99%
pouzdanog
intervala
Regresijski
pravac
Donja granica
99%
pouzdanog
intervala

Petar Sopek – Projekcije hrvatskog primarnog deficita i održivost javnog duga
Rezultati analize održivosti (1/2)
110
Pesimističan scenarij
100
Pesimističan scenarij rasta BDP-a
90
Pesimističan scenarij kamatnih stopa
80
Očekivani scenarij
70
60
Optimističan scenarij prim. salda i prilagodbe toka duga
uz pesimističan scenarij kam. stopa i rasta BDP-a
Optimističan scenarij prim. proračunskog salda
50
Optimističan scenarij kamatnih stopa
40
2010.
prelim.
2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Optimističan scenarij prilagodbe toka duga
Optimističan scenarij
• Jedino u optimističnim scenarijima javni dug ostaje održiv do 2015.
• Očekivani scenarij pokazuje premašivanje granice održivosti.
• Održivost javnog duga iznimno je osjetljiva na šokove.

Petar Sopek – Projekcije hrvatskog primarnog deficita i održivost javnog duga
Rezultati analize održivosti (2/2)
80
Šok tečaja i šok obveza
75
70
65
Osnovni srednjoročni scenarij uz prosječno kretanje
tečaja, obveza i reziduala uvećano za std dev
60
55
50
Pesimističan scenarij rasta BDP-a i nominalne kam.
stope
Osnovni srednjoročni scenarij uz prosječno kretanje
tečaja, obveza i reziduala
45
40
2010.
prelim.
2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Osnovni srednjoročni scenarij
• Osnovni srednjoročni scenarij te scenarij s povijesnim prosjecima
tečaja, obveza i reziduala pokazuju održiv javni dug do 2015.
• Šokovi ključnih varijabli dovode do rasta javnog duga iznad granice
održivosti, a posebice kombinirani šok tečaja i obveza.

Petar Sopek – Projekcije hrvatskog primarnog deficita i održivost javnog duga
Zaključci
• U kriznim razdobljima javnim financijama prijeti ozbiljna
destabilizacija narušavanjem proračunskog salda i rastom zaduženosti.
• Rezultati analiza pokazuju da:
• U uvjetima šokova jedne ili više ključnih varijabli javni dug premašuje udio
od 60% BDP-a.
• U optimističnim scenarijima javni dug općenito možemo smatrati održivim.
• Očekivani scenariji nam daju dvojake rezultate pa u modelu 1 javni dug
neznatno prelazi granicu od 60% (62% BDP-a), a u modelu 2 javni dug
ostaje ispod 60% (47%, odnosno 56% BDP-a).
• Krojitelji fiskalne politike svakako moraju voditi računa o što nižim
ostvarenjima proračunskih deficita u budućem razdoblju.
• Glavni eksterni rizici rasta javnog duga iznad granice održivosti do
2015. leže u aktiviranju obveza i deprecijaciji kune te, manjim dijelom,
u gospodarskom rastu i rastu kamatnih stopa na javni dug.
• Važno je imati na umu da javni dug ostaje na teret budućim
generacijama!

Petar Sopek – Projekcije hrvatskog primarnog deficita i održivost javnog duga
Hvala Vam na
pažnji!