Nagrađeni diplomski rad

Propisivanjem takve obveze u ZPK-u, posljedično se pojavljuje još jedan zadatak ispred
zakonodavca. Javlja se potreba za pravnom regulacijom rada HROK-a, odnosno za
donošenjem posebnog zakona o kreditnom registru. Novi ZKR, osim sa odredbama budućeg
ZPK, morati će se uskladiti i sa ZKI obzirom da potonji sadrži odredbu o procjeni kreditne
sposobnosti potrošača kod ugovora o potrošačkom kreditu kojeg potrošač sklapa sa kreditnom
institucijom. Sljedeći problem koji se uočava je da pristup bazi podataka imaju samo banke i
stambene štedionice kao jedini korisnici HROK-a, međutim ugovor o potrošačkom kreditu
može odobriti i fizička osoba kao zajmodavac i druge pravne osobe koje nisu korisnici. Iz
toga proizlazi da navedeni zajmodavci nemaju pristup bazi podataka, ali inkorporacijom
odredba Direktive 2008/48/EZ u budući ZPK i ta bi obveza nastala za zajmodavce u RH.
Sukladno tome trebalo bi osnovati još jednu bazu podataka za sve ugovore o potrošačkim
kreditima kod kojih se kao zajmodavac ne javlja banka ili alternativno rješenje bilo bi da se u
HROK-u nalaze i podaci potrošača takvih ugovora. Slijedom navedenog potrebno je uskladiti
ne samo postojeće propise potrošačkog kredita, već i buduće propise međusobno radi
stvaranja posebnog pravnog područja u materiji potrošačkih kredita.
Da li je to previše za očekivati od hrvatskog zakonodavca? Možda čitav proces
donošenja ujednačenih zakonskih rješenja ubrza želja za još jednom prijeđenom stepenicom
prema EU. Na ta i brojna druga pitanja teško je u ovom trenutku dati pouzdan odgovor, no
činjenica je da pred hrvatskim zakonodavcem stoji težak zadatak. Da li će taj zadatak biti
uspješno izvršen vrijeme će tek pokazati.
93