Nagrađeni diplomski rad
Nagrađeni diplomski rad Nagrađeni diplomski rad
a na banci je da ih provjeri i, ukoliko se reklamacija klijenta pokaže opravdanom, ispravi u zakonskom roku i tako ispravljene dostavi ponovo u Registar. Korisnik će klijentu, nakon dostave ispravljenog/ih podataka u bazu, ponuditi u roku od sedam dana izradu novog kreditnog izvješća na osobni zahtjev, uz prethodno potpisanu suglasnost. U slučaju da se ustanovi da je pogrešan podatak posljedica greške obrade sustava HROK-a, HROK je dužan postupkom učiniti ispravak 516 . 517 Dužnost ispravljanja netočnih ili nepotpunih podataka HROK-a proizlazi iz ZZOP-a 518 , te troškove ispravka snosi voditelj zbirke, tj. HROK. 519 I iz samog zakona proizlazi kako voditelj zbirke nije dužan provjeravati točnost podataka, već samo postoji obveza ispravljanja pogrešnih ili nepotpunih podataka na zahtjev klijenta. Drugi problem koji se nadzire je slučaj odbijanja kreditnog izvješća na zahtjev potrošača. Tada potrošač nema pravo uvida u kreditno izvješće, pa ne može ni reagirati na točnost, odnosno netočnost podataka. Jedno od mogućih rješenja ja da se kao razlog odbijanja navede „loš“ kreditni izvještaj. Tada potrošač ima pravo dobiti na uvid kopiju svog izvještaja i zatražiti ispravljanje, ako ocijeni da je neka informacija pogrešna. U tom cilju treba uspostaviti jasnu proceduru prilikom zahtjeva za provjeru i/ili ispravak informacije 520 . 521 Međutim, protivnici ovakvog rješenja mogli bi biti oni koji ne žele pokazati svoju kreditnu prošlost. Obzirom da podatke u Registar šalju korisnici, pretpostavka je da se uvijek radi o točnim podacima 522 , ali ipak postoji rizik jer u tom trenutku Registar ne može provjeriti da li su podaci točni. 516 Podatke u registar korisnici automatskim procedurama dostavljaju po unaprijed zadanim postavkama. Nakon što korisnik zatraži kreditno izvješće za klijenta/potrošača, a pri tom je dobio pisanu suglasnost samog klijenta, sustav sam generira i korisniku dostavlja kreditno izvješće. Znači ne postoji osoba koja izvješće izrađuje i potom ga dostavlja korisniku, već to radi sam sustav. Time se eliminira ljudski faktor pri izradi samog kreditnog izvješća. Vidi „Je li sustav postavljen tako da se podaci ne mogu lažirati? I kolika je mogućnost ljudske pogreške kod pripreme kreditnog izvješća?“, , (20.3.2009.). 517 Vidi , (20.3.2009.). 518 Čl. 20. ZZOP-a glasi: „Voditelj zbirke osobnih podataka dužan je na zahtjev ispitanika, odnosno njegovih zakonskih zastupnika ili punomoćnika dopuniti, izmijeniti ili brisati osobne podatke ako su podaci nepotpuni, netočni ili neažurni te ako njihova obrada nije u skladu s odredbama ovoga Zakona. Neovisno o zahtjevu ispitanika, u slučaju ako voditelj zbirke osobnih podataka utvrdi da su osobni podaci nepotpuni, netočni ili neažurni, dužan ih je sam dopuniti ili izmijeniti. O izvršenoj dopuni, izmjeni ili brisanju osobnih podataka voditelj zbirke osobnih podataka dužan je najkasnije u roku od 30 dana izvijestiti osobu na koju se osobni podaci odnose i korisnike osobnih podataka.“ 519 Čl. 22 ZZOP-a. 520 U nekim zemljama, svaki potrošač može jednom godišnje besplatno zatražiti svoj vlastiti kreditni izvještaj u svrhu provjere, a ako ga želi češće od toga, tada plaća tržišnu cijenu i dobije ga kad god želi. Vidi , (20.3.2009.). 521 Vidi , (20.3.2009.). 522 Ova pretpostavka je oboriva (praesumptio juris). No, kako se radi o pretpostavci točnosti podataka oni se zapravo ne provjeravaju kao ni druge oborive pretpostavke. Dokazuje se samo suprotno, što će reći da se mora dokazati netočnost podataka. Dok se to ne dokaže, pretpostavlja se da su podaci sadržani u Registru točni. 86
Stoga autorica smatra kako bi donošenjem novog ZKR-a posebnu pozornost trebalo usmjeriti ka pronalasku adekvatnog rješenja glede točnosti podataka i veće zaštite osobnih podataka potrošača, a sve to iz razloga pravne sigurnosti, te općenito sigurnosti građana u pojedine institucije potrebne za efikasno financijsko poslovanje jedne zemlje. 523 Daljnji problem predstavlja suglasnost klijenta za izradu kreditnog izvješća. Osnovno je pravilo da se korisnik može koristiti podacima iz Registra tek nakon pisane suglasnosti klijenata. Potpisivanjem te suglasnosti klijent daje banci pravo da putem HROK-a zatraži kreditno izvješće o njegovoj kreditnoj aktivnosti. Pritom banka ne vidi u kojim sve bankama klijent ima kredite, već vidi samo financijske podatke o kreditu i njegovom (ne)urednom otplaćivanju. Uvid u kreditno izvješće tada postaje jedan od glavnih elemenata pri odluci o prihvaćanju zahtjeva za dodjelu kredita. Ukoliko klijent odbije potpisati suglasnost, nitko nema pravo uvida u HROK-ove podatke o njemu. Ovo pravilo je u cilju očuvanja privatnosti podataka, a zahtjevom za kreditom, potrošač daje financijskoj instituciji dopuštenje za provjerom podataka. 524 A contrario, u RH ne postoji obveza ocjene kreditne sposobnosti potrošača jer potrošač ima pravo uskratiti svoj potpis za izradu kreditnog izvješća. Pitanje je kako će banka tada postupiti glede odobravanja kredita. Takav postupak potrošača može se shvatiti kao „skrivanje“ kreditne prošlosti 525 , ali to ne mora biti razlog za odbijanja zahtijeva za kredit. Potrošač i dalje može dobiti kredit, ako je to u skladu sa kreditnom politikom te banke. Ovisno o svojim internim pravilima, banka će donijeti odluku o mogućnosti odobrenja potrošačevog zahtjeva za kredit i bez suglasnosti za pristup podacima. 526 U slučaju da banka ipak odobri kredit klijentu, unatoč tome što je odbio dati suglasnost, za pretpostaviti je da će zahtijevati povećana sredstva osiguranja tražbine zbog eventualne nesigurnosti u platežnu moć klijenta. Iz svega navedenog jasno je kako u radu HROK-a postoje određeni nedostaci koje bi zakonodavac trebao otkloniti donošenjem novog zakona o kreditnom registru. Pritom, valja 523 Kako bi se podigla svijest građana o pravu na zaštitu osobnih podataka, Vijeće Europe uz potporu Europske Komisije proglasilo je 28. siječnja "Europskim danom zaštite osobnih podataka", koji se 2007. godine prvi puta prigodno obilježio u RH. Time se nastoji naglasiti kako je pravo na zaštitu osobnih podataka jedno od temeljnih prava svakog čovjeka. Vidi Europski dan zaštite osobnih podataka, , 28 siječnja 2009., ( 10.3.2009.). 524 , (20.3.2009.). 525 Obzirom da su banke počele slati podatke o svojim klijentima HROK-u u lipnju 2006. g., sve (ne)uredne otplate kredita prije toga neće biti vidljive. Stoga ako potrošač i želi „sakriti“ svoju kreditnu prošlost, neće biti potrebno da to čini za kreditne obveze prestale do tog vremena. 526 Vidi „Što ako klijent ne potpiše suglasnost za razmjenu podataka kroz HROK?“, , (20.3.2009.). 87
- Page 41 and 42: 2.2. Oblik ugovora o potrošačkom
- Page 43 and 44: promijeniti, d) odredbu o EKS, e) o
- Page 45 and 46: pitanje prelaska prava vlasništva
- Page 47 and 48: nekoliko rata, za potrebe izračuna
- Page 49 and 50: otplatne tablice (čl. 10 st. 2 sl.
- Page 51 and 52: nekom drugom trajnom mediju. 292 Ta
- Page 53 and 54: evolving kredita ili kod prešutno
- Page 55 and 56: VI. OBVEZA DAVANJA INFORMACIJA POTR
- Page 57 and 58: 2. Oglašavanje Osim obveze obavje
- Page 59 and 60: 3.1.1. Oglašavanje Direktiva 2008/
- Page 61 and 62: 3.1.2. Predugovorne informacije Čl
- Page 63 and 64: 2008/48/EZ i EKS razjašnjenu putem
- Page 65 and 66: U slučaju kada nacionalni propisi
- Page 67 and 68: VII. POSEBNA PRAVA POTROŠAČA 1. P
- Page 69 and 70: No, Čikara ističe još jednu novo
- Page 71 and 72: Imajući u vidu sve navedeno očito
- Page 73 and 74: Implementacijom čl. 17 Direktive 2
- Page 75 and 76: isključeni iz polja primjene Direk
- Page 77 and 78: zadovoljen uvjet „isključivog fi
- Page 79 and 80: azloga uskrati isplatu iznosa kredi
- Page 81 and 82: 471 Ovdje valja navesti kako je u h
- Page 83 and 84: manjom po 1%. U ljeto 2006. godine
- Page 85 and 86: 2. Korisnici HROK-a Banke i stamben
- Page 87 and 88: zaduženja, a korisnici u okviru sv
- Page 89 and 90: 3.2. Kreditno izvješće na zahtjev
- Page 91: 5. Nedostaci HROK-a Vidjeli smo koj
- Page 95 and 96: IX. ZAKLJUČAK Europsko pravo uređ
- Page 97 and 98: „Jezgru“ izmjene nove Direktive
- Page 99 and 100: Propisivanjem takve obveze u ZPK-u,
- Page 101 and 102: Direktiva 2002/47/EZ Direktiva 2002
- Page 103 and 104: ZPK ZTD ZTK ZZOP ZZP ZZP-Odluka Zak
- Page 105 and 106: Gorenc, Vilim, Slakoper, Zvonimir i
- Page 107 and 108: Život u plusu, http://www.zivotupl
- Page 109: 103
Stoga autorica smatra kako bi donošenjem novog ZKR-a posebnu pozornost trebalo<br />
usmjeriti ka pronalasku adekvatnog rješenja glede točnosti podataka i veće zaštite osobnih<br />
podataka potrošača, a sve to iz razloga pravne sigurnosti, te općenito sigurnosti građana u<br />
pojedine institucije potrebne za efikasno financijsko poslovanje jedne zemlje. 523<br />
Daljnji problem predstavlja suglasnost klijenta za iz<strong>rad</strong>u kreditnog izvješća. Osnovno je<br />
pravilo da se korisnik može koristiti podacima iz Registra tek nakon pisane suglasnosti<br />
klijenata. Potpisivanjem te suglasnosti klijent daje banci pravo da putem HROK-a zatraži<br />
kreditno izvješće o njegovoj kreditnoj aktivnosti. Pritom banka ne vidi u kojim sve bankama<br />
klijent ima kredite, već vidi samo financijske podatke o kreditu i njegovom (ne)urednom<br />
otplaćivanju. Uvid u kreditno izvješće tada postaje jedan od glavnih elemenata pri odluci o<br />
prihvaćanju zahtjeva za dodjelu kredita. Ukoliko klijent odbije potpisati suglasnost, nitko<br />
nema pravo uvida u HROK-ove podatke o njemu. Ovo pravilo je u cilju očuvanja privatnosti<br />
podataka, a zahtjevom za kreditom, potrošač daje financijskoj instituciji dopuštenje za<br />
provjerom podataka. 524 A contrario, u RH ne postoji obveza ocjene kreditne sposobnosti<br />
potrošača jer potrošač ima pravo uskratiti svoj potpis za iz<strong>rad</strong>u kreditnog izvješća. Pitanje je<br />
kako će banka tada postupiti glede odobravanja kredita. Takav postupak potrošača može se<br />
shvatiti kao „skrivanje“ kreditne prošlosti 525 , ali to ne mora biti razlog za odbijanja zahtijeva<br />
za kredit. Potrošač i dalje može dobiti kredit, ako je to u skladu sa kreditnom politikom te<br />
banke. Ovisno o svojim internim pravilima, banka će donijeti odluku o mogućnosti odobrenja<br />
potrošačevog zahtjeva za kredit i bez suglasnosti za pristup podacima. 526 U slučaju da banka<br />
ipak odobri kredit klijentu, unatoč tome što je odbio dati suglasnost, za pretpostaviti je da će<br />
zahtijevati povećana sredstva osiguranja tražbine zbog eventualne nesigurnosti u platežnu<br />
moć klijenta.<br />
Iz svega navedenog jasno je kako u <strong>rad</strong>u HROK-a postoje određeni nedostaci koje bi<br />
zakonodavac trebao otkloniti donošenjem novog zakona o kreditnom registru. Pritom, valja<br />
523<br />
Kako bi se podigla svijest građana o pravu na zaštitu osobnih podataka, Vijeće Europe uz potporu Europske<br />
Komisije proglasilo je 28. siječnja "Europskim danom zaštite osobnih podataka", koji se 2007. godine prvi puta<br />
prigodno obilježio u RH. Time se nastoji naglasiti kako je pravo na zaštitu osobnih podataka jedno od temeljnih<br />
prava svakog čovjeka. Vidi Europski dan zaštite osobnih podataka,<br />
, 28 siječnja 2009.,<br />
( 10.3.2009.).<br />
524 , (20.3.2009.).<br />
525 Obzirom da su banke počele slati podatke o svojim klijentima HROK-u u lipnju 2006. g., sve (ne)uredne<br />
otplate kredita prije toga neće biti vidljive. Stoga ako potrošač i želi „sakriti“ svoju kreditnu prošlost, neće biti<br />
potrebno da to čini za kreditne obveze prestale do tog vremena.<br />
526<br />
Vidi „Što ako klijent ne potpiše suglasnost za razmjenu podataka kroz HROK?“,<br />
, (20.3.2009.).<br />
87
Change language