Nagrađeni diplomski rad

a na banci je da ih provjeri i, ukoliko se reklamacija klijenta pokaže opravdanom, ispravi u
zakonskom roku i tako ispravljene dostavi ponovo u Registar. Korisnik će klijentu, nakon
dostave ispravljenog/ih podataka u bazu, ponuditi u roku od sedam dana izradu novog
kreditnog izvješća na osobni zahtjev, uz prethodno potpisanu suglasnost. U slučaju da se
ustanovi da je pogrešan podatak posljedica greške obrade sustava HROK-a, HROK je dužan
postupkom učiniti ispravak 516 . 517 Dužnost ispravljanja netočnih ili nepotpunih podataka
HROK-a proizlazi iz ZZOP-a 518 , te troškove ispravka snosi voditelj zbirke, tj. HROK. 519 I iz
samog zakona proizlazi kako voditelj zbirke nije dužan provjeravati točnost podataka, već
samo postoji obveza ispravljanja pogrešnih ili nepotpunih podataka na zahtjev klijenta. Drugi
problem koji se nadzire je slučaj odbijanja kreditnog izvješća na zahtjev potrošača. Tada
potrošač nema pravo uvida u kreditno izvješće, pa ne može ni reagirati na točnost, odnosno
netočnost podataka. Jedno od mogućih rješenja ja da se kao razlog odbijanja navede „loš“
kreditni izvještaj. Tada potrošač ima pravo dobiti na uvid kopiju svog izvještaja i zatražiti
ispravljanje, ako ocijeni da je neka informacija pogrešna. U tom cilju treba uspostaviti jasnu
proceduru prilikom zahtjeva za provjeru i/ili ispravak informacije 520 . 521 Međutim, protivnici
ovakvog rješenja mogli bi biti oni koji ne žele pokazati svoju kreditnu prošlost. Obzirom da
podatke u Registar šalju korisnici, pretpostavka je da se uvijek radi o točnim podacima 522 , ali
ipak postoji rizik jer u tom trenutku Registar ne može provjeriti da li su podaci točni.
516 Podatke u registar korisnici automatskim procedurama dostavljaju po unaprijed zadanim postavkama. Nakon
što korisnik zatraži kreditno izvješće za klijenta/potrošača, a pri tom je dobio pisanu suglasnost samog klijenta,
sustav sam generira i korisniku dostavlja kreditno izvješće. Znači ne postoji osoba koja izvješće izrađuje i potom
ga dostavlja korisniku, već to radi sam sustav. Time se eliminira ljudski faktor pri izradi samog kreditnog
izvješća. Vidi „Je li sustav postavljen tako da se podaci ne mogu lažirati? I kolika je mogućnost ljudske
pogreške kod pripreme kreditnog izvješća?“, , (20.3.2009.).
517 Vidi , (20.3.2009.).
518 Čl. 20. ZZOP-a glasi: „Voditelj zbirke osobnih podataka dužan je na zahtjev ispitanika, odnosno njegovih
zakonskih zastupnika ili punomoćnika dopuniti, izmijeniti ili brisati osobne podatke ako su podaci nepotpuni,
netočni ili neažurni te ako njihova obrada nije u skladu s odredbama ovoga Zakona. Neovisno o zahtjevu
ispitanika, u slučaju ako voditelj zbirke osobnih podataka utvrdi da su osobni podaci nepotpuni, netočni ili
neažurni, dužan ih je sam dopuniti ili izmijeniti. O izvršenoj dopuni, izmjeni ili brisanju osobnih podataka
voditelj zbirke osobnih podataka dužan je najkasnije u roku od 30 dana izvijestiti osobu na koju se osobni podaci
odnose i korisnike osobnih podataka.“
519 Čl. 22 ZZOP-a.
520 U nekim zemljama, svaki potrošač može jednom godišnje besplatno zatražiti svoj vlastiti kreditni izvještaj u
svrhu provjere, a ako ga želi češće od toga, tada plaća tržišnu cijenu i dobije ga kad god želi. Vidi
, (20.3.2009.).
521 Vidi , (20.3.2009.).
522 Ova pretpostavka je oboriva (praesumptio juris). No, kako se radi o pretpostavci točnosti podataka oni se
zapravo ne provjeravaju kao ni druge oborive pretpostavke. Dokazuje se samo suprotno, što će reći da se mora
dokazati netočnost podataka. Dok se to ne dokaže, pretpostavlja se da su podaci sadržani u Registru točni.
86