Nagrađeni diplomski rad

5. Nedostaci HROK-a
Vidjeli smo koje su prednosti osnivanja i djelovanja HROK-a, no isto tako postoje i
brojni nedostaci koji umanjuju značaj samog Registra. Kako rad Registra još uvijek nije
reguliran posebnim zakonom, uočavaju se neka neadekvatna rješenja koja bi trebalo otkloniti
u cilju stvaranja još kvalitetnijeg i pouzdanijeg sustava za razmjenu podataka 514 , stoga
autorica u ovom dijelu daje kritički osvrt na rad HROK-a.
Prvi problem predstavljaju davatelji kredita koji nisu korisnici HROK-a. Već smo naveli
kako su jedini korisnici Registra banke i stambene štedionice. No, kada govorimo o
potrošačkom kreditu u ulozi kreditora, odnosno zajmodavca, pojavljuju se mnoge druge
pravne (npr. leasing kuće), a i fizičke osobe (npr. trgovac koji je ujedno prodavatelj). 515
Zajmodavci fizičke osobe ne mogu dobiti pristup bazi podataka o kreditnim obvezama svog
potrošača zbog načela uzajamnosti. Iz istog razloga baza podataka nije dostupna ni bankama
kao kreditorima koje nisu korisnice. Također, ne postoji obveza korisnika Registra na slanje
podataka o svojim klijentima, ali takvom korisniku neće biti dostupni podaci o potrošačima
drugih banaka, odnosno neće biti odobren pristup bazi podataka. Sukladno tome trebalo bi
osnovati još jednu bazu podataka za sve ugovore o potrošačkim kreditima kod kojih se kao
zajmodavac ne javlja banka korisnica ili da se u HROK-u nalaze i podaci o kreditnim
obvezama potrošača takvih ugovora.
Drugi problem koji se javlja je pitanje točnosti podataka. Apsolutna točnost i ažurnost
podataka je ono čemu teže svi kreditni registri, pa tako i HROK. Međutim, HROK prikuplja
podatke koje mu šalju njegovi korisnici i ni na koji način Registar ne može znati da li su ti
podaci točni. Dakle, još uvijek ne postoji način provjere točnosti podataka od strane HROK-a,
te jedina osoba koja može svjedočiti o veritetu podataka je potrošač, odnosno klijent banke.
Ukoliko klijent primijeti da neki od podataka sadržani u njegovom kreditnom izvješću nisu
točni, on se mora javiti u banku koja je te podatke unijela u HROK, tj. koja je odobrila kredit,
514 Važno je uočiti razliku između HROK-a i SRI-a ( Sustav razmjene informacija), ili kako se često naziva „crna
lista“. HROK i SRI dva su odvijena sustava koji u funkcionalnom smislu nemaju nikakvih dodirnih točaka.
Može se govoriti o sličnosti jednog dijela sadržaja, jer SRI razmjenjuje samo negativne financijske podatke i to
isključivo one koje se odnose na neurednu otplatu kredita. S druge strane HROK nema kriterij ulaznosti
podataka, već u sustav ulaze svi podaci o kreditnom odnosu potrošača i banke, odnosno stambene štedionice.
Zbog toga je HROK potpuni kreditni registar i predstavlja puno bolji izvor informacija,a osobito daje potpuniju i
stvarniju sliku kreditne zaduženosti potrošača. Vidi „Koja je razlika između HROK-a i SRI-a? Je li riječ o istim
ili odvojenim sustavima?“, , (20.3.2009.).
515 Također, tu je još i preostalih 5% banaka koje sudjeluju na tržištu kredita u Hrvatskoj, a nisu korisnice
HROK-a. No, potonje banke ne predstavljaju tako veliki problem kao ostali zajmodavci različiti od banke ili
stambene štedionice, jer postoje tendencije za njihovo uskoro uključivanje u popis korisnika HROK-a.
85