Nagrađeni diplomski rad

njihovoj ovisnosti o kreditima. 15 Hrvatska se cijenama potpuno približila onima u razvijenim
zapadnim zemljama, a prosječnom plaćom jedva doseže trećinu prosječne plaće u tim
zemljama. 16 Dug stanovništva neprestano raste. 17 52% kućanstva u RH imaju kreditna
zaduženja ili koriste dozvoljeni minus na tekućem računu. 18 Osobito gospodarsko značenje
potrošačkih kredita potvrđuje i činjenica da ukupan obujam kredita u RH kojeg su banke
odobrile građanima danas iznosi 126.7 milijardi kuna. 19 Od toga 126.4 milijardi kuna otpada
na kunske kredite, a tek 339.9 milijuna na devizne. No, treba uzeti u obzir da navedeni
podatak uključuje samo potrošačke kredite koje su banke plasirale građanima, jer osim
kreditnih obveza prema poslovnim bankama građani duguju prijateljima, rodbini, kamatarima
i ostalim sudionicima legalnog i nelegalnog financijskog tržišta. Osim toga u ulozi davatelja
potrošačkih kredita mogu se javiti i druge pravne osobe različite od banke, npr. stambene
štedionice, leasing društva, itd… Prosječna hrvatska obitelj dužna je tako poslovnim bankama
više od 95.000 kuna. Također, zastrašujući je podatak da obujam kredita banaka plasiranih
stanovništvu iznosi gotovo 30.000 kuna po stanovniku. 20 Budući da građanima sve manji dio
neto primanja opterećenog ratama kredita ostaje za podmirenje sve većih redovitih mjesečnih
15 Tako prema Čikari opasnost od prezaduživanja uočile su vrlo rano i mnoge europske države. “Tako je
njemački Zakon o poslovima s obročnim plaćanjem usvojen već 1894. g. (Gesetz betreffend die
Abzahlungsgeschäfte vom 16.5.1894, RGBl 450), a slijedi ga austrijski Zakon o poslovima s plaćanjem na rate
(Gesetz vom 27.4.1896, RGBl Nr 70 betreffend Ratengeschäfte). U zakonodavstvima europskih država drugi val
takvih zakona uslijedio je 60tih godina 20. stoljeća, kada je nastupila pojačana potreba zaštite potrošača uslijed
rastućeg zaduživanja nastalog nakon 1. i 2. svjetskog rata. Primjerice, njemački je Zakon iz 1894. doživio dvije
izmjene 1969. i 1974. g. (Gesetz zur Änderung des Abzahlungsgesetzes vom 1.9.1969, BGBl I, 1541; Gesetz zur
Änderung des Abzahlungsgesetzes vom 15.5.1974, BGBl I, 1169); Ujedinjeno kraljevstvo je 31.7.1974. usvojilo
svoj opsežni Consumer Credit Act, a Francuska 10.1.1978. usvaja Loi No 78–22 sur l’information et la
protection des consommateurs dans le domaine de certaines opérations de crédit.“ Vidi Čikara, Emilia, op. cit.,
str. 4., bilj. 23.
16 Vidi Sever, Krešimi, „Ako se ništa ne promijeni, građani će na jesen i bez sindikata na ulice“, 21.8.2008.,
, (10.3.2009.).
17 Od ukupnog duga stanovništva 40% otpada na stambene kredite, 8% na kredite za kupnju automobila, 5% na
kartične kredite, 3% na hipotekarne i 44% na ostale. Vidi
,
(25.5.2009.). Takva su kretanja ostvarena u uvjetima u kojima je ponuda bankovnih kredita i dalje ograničena
regulatornim mjerama HNB-a te u kojima rastu aktivne kamatne stope i naknade banaka pri odobravanju kredita.
Istodobno je potražnju za kreditima obuzdala stagnacija realnih plaća i povećana neizvjesnost na tržištu rada
zbog usporavanja gospodarske aktivnosti. O tome vidi više
, ( 15.3.2009.).
18 Od toga vode: kućanstva u Zagrebu s okolicom 59%, u naseljima s preko 100 tisuća stanovnika 62%, gdje su
djeca u kućanstvu 62% i niža srednja klasa 59%. Vidi
, (25.5.2009.).
19 Vidi izvješće Hrvatske narodne banke (dalje u tekstu: HNB) „Distribucija kredita banaka po institucionalnim
sektorima“,
(25.5.2009.).
20 Izračunato temeljem statističkih podataka HNB-a o kreditima plasiranih stanovništvu i broja stanovnika u RH
koji trenutačno broji 4.437.460.
3