Nagrađeni diplomski rad

3.2. Kreditno izvješće na zahtjev korisnika
Kreditno izvješće na zahtjev korisnika Registra je pregled podataka o svim kreditnim
obvezama klijenta i pregled svih zahtjeva za odobrenje kredita koje je postavio klijent. 507
Takvo izvješće ne sadrži podatke o vjerovnicima kreditnih obveza niti podatke o bankama
kojima je klijent postavio zahtjev za odobrenje kredita, osim ako se radi o kreditnim
obvezama i zahtjevima korisnika koji je postavio upit (prikaz vlastitog računa). Korisnici
HROK-a mogu zatražiti kreditno izvješće o svakom klijentu koji podnosi zahtjev za kredit,
odnosno o svakom potencijalnom sudioniku kreditnog odnosa uz uvjet da svaki od njih
potpiše suglasnost za objedinjavanje i izradu kreditnog izvješća. 508
4. Prednosti HROK-a
Prednosti koje donosi Registar odnose se na sve aktere financijskog tržišta: na
potrošače, na korisnike Registra, kao i na sve institucije koje obavljaju nadzor nad
financijskim poslovanjem. 509
Upotrebom HROK-a očekuje se brže i jednostavnije, a s vremenom i jeftinije dolaženje
do kredita. Najveće prednosti ima potrošač kojemu je u interesu da ga njegov financijski
partner „bolje“ poznaje, naravno kad nema ništa za skrivati. Na taj način razumno koristeći
kreditne povlastice mogu bolje i više kupiti, istovremeno postižući bolje uvjete kreditiranja.
Za one potrošače čije obveze po kreditima nisu uredne, zahvaljujući informacijama koje
Registar ima, banka će odbivši njihov zahtjev za kreditom, vjerojatno uspjeti spriječiti
prezaduženost potrošača, i na taj način sačuvati ih od neugodnih situacija u koje bi ih dovelo
nepodmirivanje obveza. 510 Naime, uvidom u nečiju objektivnu kreditnu zaduženost korisnici
mogu bolje upravljati svojim kreditnim rizikom, te nuditi građanima povoljnije kreditne
proizvode. Također, potpunim uvidom u kreditnu zaduženost može se spriječiti da netko bude
507 , (20.3.2009.)
508 Vidi „Kreditno izvješće na zahtjev korisnika“, , (20.3.2009.)
509 Vidi , (20.3.2009.).
510 U zemljama u kojima nema kreditnog registra, loše odluke banaka i njihovi gubici moraju se nadoknaditi na
cijelom tržištu, tako da se može postaviti pitanje: Zašto da „dobri“ plaćaju za „loše“? Eliminiranjem
potencijalnih loših, ostalima se može ponuditi manja kamatna stopa, i tako pojeftiniti kredite, te ih otvoriti širem
krugu potrošača. Kao zaštita potrošača, u nekim zemljama postoje komisije koje pokušavaju na „prijateljski“
način riješiti problem prezaduženosti potrošača prije moguće sudske intervencije. To naravno, smanjuje i
troškove i opterećenost sudova. Više o tome vidi , (20.3.2009.).
83