Nagrađeni diplomski rad

More documents

Recommendations

Info

zaduženje, a ne odnosi se na stanja tekućih ili štednih računa, oročenih depozita ili ostale imovine klijenta koja je povjerena na čuvanje banci. 488 Kreditno izvješće iznimno je važno pri donošenju odluke o odobrenju kredita klijentu. Uvidom u dosadašnju urednost i načine otplate kredita banka ima više elemenata za donošenje bolje odluke za klijenta (nego samo temeljem informacija na kreditnom zahtjevu), a s druge strane može spriječiti eventualnu prezaduženost i opasnost da se bude jamac nekome tko bi mogao imati problema pri otplati kredita. 489 Također, dobra reputacija u smislu kvalitetnog otplaćivanja kreditnih obveza može s vremenom dovesti do toga da banka prilikom novog kreditnog zaduživanja potrošaču ponudi povoljnije uvjete kreditiranja. Koristi od toga imaju i banke jer kvalitetnije procjenjuju kreditni rizik 490 , što je njihova obveza kao odgovornog poslovnog subjekta, i zbog vlastitih pravila poslovanja i zbog visokih standarda bankovnog poslovanja pod nadzorom središnje banke. 491 U HROK-ovu bazu mogu ući samo podaci o potrošačevom kreditnom odnosu s bankom ili stambenom štedionicom,a korisnik dostavlja podatke u detaljno propisanom formatu jedanput mjesečno. 492 Bitno je naglasiti da ukoliko neki pravni odnos predstavlja kreditni odnos potrošača i banke, odnosno stambene štedionice, onda će svi podaci o tom odnosu biti sadržani u kreditnom izvješću. 493 Ako potrošač uredno podmiruje svoje ugovorene obveze, to će biti jasno vidljivo. Također, biti će vidljive i situacije u kojima potrošač ne plaća uredno rate kredita ili ih uopće ne plaća 494 . Dakle, HROK daje objektivni pregled kreditnih 488 Vidi , (20.3.2009.). 489 , (20.3.2009.). 490 Kreditni rizik je rizik gubitka zbog neispunjavanja dužnikove obveze prema kreditnoj instituciji (čl. 96 ZKIa). Dalje, kreditna institucija dužna je donositi odluke o odobravanju kredita na temelju primjerenih i jasno definiranih kriterija te definirati postupke odlučivanja o odobravanju, promjenama, obnavljanju i refinanciranju kredita. Prije sklapanja ugovora koji je osnova za nastanak izloženosti kreditnom riziku, kreditna institucija procjenjuje dužnikovu kreditnu sposobnost te kvalitetu, utrživost, raspoloživost i vrijednost instrumenta osiguranja svojih potraživanja (čl. 115. st. 2. i 3. ZKI-a). 491 Vidi „Zašto je kreditno izvješće važno za klijenta i što on time dobiva?“, , (20.3.2009.). 492 Vidi „Tko odlučuje o uvrštenju podataka u registar – svaka banka po svom nahođenju ili postoje jedinstvena pravila za sve?“, , (20.3.2009.). 493 Putem kreditnog registra mogu se razmjenjivati samo podaci o kreditnim obvezama klijenta potrošača. Stanja štednih i ostalih računa, a ne kreditnih, ne mogu biti predmet razmjene u Registru. Unatoč tome što ostali računi, koje potrošač ima u banci, upotpunjuju sliku imovnog stanja klijenta, ne mogu bit dio sadržaja kreditnog izvješća zbog zaštite bankovne tajne. No, osim kreditnog registara banke u procjenu kreditne sposobnosti uzimaju i ostale dostupne vlastite izvore informacija. Vidi „Hoće li banke prilikom iz<strong>rad</strong>e izvješća o kreditima uzimati u obzir i stanja štednje klijenta u toj banci? To bi po mojem mišljenju upotpunilo sliku klijenta. Zar se i to ne uzima u ocjenu kad se odobravaju krediti?“, , (20.3.2009.). 494 Temeljem „negativnog“ izvješća HROK-a banka može odbiti kreditni zahtjev potrošača, no to ne znači da potrošač ne može dobiti kredit u nekoj drugoj banci. Banke u Hrvatskoj izuzetno su kompetitivne. Jedan element za dobivanje kredita je kreditna politika i politika upravljanja rizicima, koje se razlikuju od banke do banke. Tržišno natjecanje se posebno ocrtava kod npr. kamatnih stopa, pa unatoč svim preporukama koje pred banke 80
zaduženja, a korisnici u okviru svojih kreditnih i poslovnih politika te podatke interpretiraju. 495 Osim financijskih podataka o kreditnom odnosu potrošača i korisnika Registra, u Registru se nalaze i osobni podaci klijenta potrebni za identifikaciju i komunikaciju (npr. ime i prezime, matični broj, adresa stanovanja, broj telefona, itd…). 496 Kreditno izvješće mogu zatražiti korisnik Registra 497 i klijent, odnosno potrošač 498 . Vrste kreditnih izvješća su kreditno izvješće na osobni zahtjev klijenta i kreditno izvješće na zahtjev korisnika. 3.1. Kreditno izvješće na osobni zahtjev klijenta Kreditno izvješće na osobni zahtjev klijenta je pregled podataka o svim kreditnim obvezama klijenta i pregled svih zahtjeva za odobrenje kredita koje je postavio klijent. 499 Takvo izvješće sadrži i podatke o vjerovnicima kreditnih obveza, podatke o bankama kojima je klijent postavio zahtjev za odobrenje kredita te podatke o svim upitima za sačinjavanje kreditnih izvješća za tog klijenta. 500 Takva vrsta kreditnih izvješća je potpunija jer klijent može vidjeti u kojim sve bankama ima kreditni odnos, dok u kreditnom izvješću koje će banke naručivati ta informacija neće biti vidljiva, već samo financijski pokazatelji kreditnog odnosa. 501 stavlja središnja banka, kamatne stope su i dalje na povijesnom minimumu. Stoga je moguće da dvije različite banke za isto kreditno izviješće donesu različitu odluku o prihvaćanju kreditnog zahtjeva i potrošaču ponude drugačije uvjete kreditiranja. Takve situacije su se već u praksi pokazale u onim zemljama gdje je korištenje kreditnog registra uobičajeni modus operandi. Vidi „Ako jedna banka odbije moj kreditni zahtjev temeljem kreditnog izvješća HROK-a, je li moguće da kod druge dobijem kredit temeljem tog istog izvješća?“, , (20.3.2009.). 495 Vidi „Po kojim kriterijima informacije ulaze u Registar?“, , (20.3.2009.). 496 Vidi „Nalaze li se u Registru i osobni podaci?“, , (20.3.2009.). 497 Kreditno izvješće Korisnik može zatražiti samo kada mu klijent za to da pisanu suglasnost tijekom podnošenja zahtjeva za kredit. Bez suglasnosti klijenta nema niti kreditnog izvješća. Sam proces upita od strane korisnika, iz<strong>rad</strong>e izvješća i dostave natrag korisniku ide relativno brzo. 498 Svaka fizička osoba može putem svoje banke ili stambene štedionice ili izravno u HROK-u zatražiti svoje kreditno izvješće (Kreditno izvješće na osobni zahtjev) i ono će mu u zakonskom roku biti dostavljeno. U njemu će uz financijske podatke o svom kreditu/kreditima, vidjeti i naziv kreditora, te sve korisnike koji su za njega zatražili kreditno izvješće. Banka u svom izvješću ne može vidjeti kod koga klijent ima kredit i tko je sve za njega prije zatražio kreditno izvješće, vidi „Tko ga može zatražiti?“, , (20.3.2009.). 499 Vidi , (20.3.2009.) 500 Vidi , (20.3.2009.) 501 Vidi „Kreditno izvješće na osobni zahtjev“, , (20.3.2009.). 81
Page 1 and 2:
PRAVNI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJ
Page 3 and 4:
PREDGOVOR Ovaj diplomski rad obrađ
Page 5 and 6:
II. SADRŽAJ: III. Uvod ………
Page 7 and 8:
III. UVOD Jedno od zajedničkih obi
Page 9 and 10:
njihovoj ovisnosti o kreditima. 15
Page 11 and 12:
potrošačkom kreditu, te radi pril
Page 13 and 14:
slobodno kretanje potrošača na tr
Page 15 and 16:
ispuniti obvezu iz čl. 74 i čl. 6
Page 17 and 18:
g. 69 Odredbe nove Direktive držav
Page 19 and 20:
ankom radi kupnje pića i hrane za
Page 21 and 22:
V. POTROŠAČKI KREDIT 1. Personaln
Page 23 and 24:
potrošačem prema pravilima ZZP-a,
Page 25 and 26:
Na ostale elemente ugovora o posred
Page 27 and 28:
2. Ugovor o potrošačkom kreditu Z
Page 29 and 30:
stvar prijeći u vlasništvo zakupn
Page 31 and 32:
potrošača predstavljati teret koj
Page 33 and 34:
znatno smanjuje stupanj zaštite po
Page 35 and 36: vlasništvo zakupnika. 195 Znači,
Page 37 and 38: takvih ugovora. 208 Budući da se D
Page 39 and 40: kod kojih potrošač mora zajmodavc
Page 41 and 42: 2.2. Oblik ugovora o potrošačkom
Page 43 and 44: promijeniti, d) odredbu o EKS, e) o
Page 45 and 46: pitanje prelaska prava vlasništva
Page 47 and 48: nekoliko rata, za potrebe izračuna
Page 49 and 50: otplatne tablice (čl. 10 st. 2 sl.
Page 51 and 52: nekom drugom trajnom mediju. 292 Ta
Page 53 and 54: evolving kredita ili kod prešutno
Page 55 and 56: VI. OBVEZA DAVANJA INFORMACIJA POTR
Page 57 and 58: 2. Oglašavanje Osim obveze obavje
Page 59 and 60: 3.1.1. Oglašavanje Direktiva 2008/
Page 61 and 62: 3.1.2. Predugovorne informacije Čl
Page 63 and 64: 2008/48/EZ i EKS razjašnjenu putem
Page 65 and 66: U slučaju kada nacionalni propisi
Page 67 and 68: VII. POSEBNA PRAVA POTROŠAČA 1. P
Page 69 and 70: No, Čikara ističe još jednu novo
Page 71 and 72: Imajući u vidu sve navedeno očito
Page 73 and 74: Implementacijom čl. 17 Direktive 2
Page 75 and 76: isključeni iz polja primjene Direk
Page 77 and 78: zadovoljen uvjet „isključivog fi
Page 79 and 80: azloga uskrati isplatu iznosa kredi
Page 81 and 82: 471 Ovdje valja navesti kako je u h
Page 83 and 84: manjom po 1%. U ljeto 2006. godine
Page 85: 2. Korisnici HROK-a Banke i stamben
Page 89 and 90: 3.2. Kreditno izvješće na zahtjev
Page 91 and 92: 5. Nedostaci HROK-a Vidjeli smo koj
Page 93 and 94: Stoga autorica smatra kako bi dono
Page 95 and 96: IX. ZAKLJUČAK Europsko pravo uređ
Page 97 and 98: „Jezgru“ izmjene nove Direktive
Page 99 and 100: Propisivanjem takve obveze u ZPK-u,
Page 101 and 102: Direktiva 2002/47/EZ Direktiva 2002
Page 103 and 104: ZPK ZTD ZTK ZZOP ZZP ZZP-Odluka Zak
Page 105 and 106: Gorenc, Vilim, Slakoper, Zvonimir i
Page 107 and 108: Život u plusu, http://www.zivotupl
Page 109: 103
show all

Nagrađeni diplomski rad

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?