Nagrađeni diplomski rad

zaduženje, a ne odnosi se na stanja tekućih ili štednih računa, oročenih depozita ili ostale
imovine klijenta koja je povjerena na čuvanje banci. 488
Kreditno izvješće iznimno je važno pri donošenju odluke o odobrenju kredita klijentu.
Uvidom u dosadašnju urednost i načine otplate kredita banka ima više elemenata za donošenje
bolje odluke za klijenta (nego samo temeljem informacija na kreditnom zahtjevu), a s druge
strane može spriječiti eventualnu prezaduženost i opasnost da se bude jamac nekome tko bi
mogao imati problema pri otplati kredita. 489 Također, dobra reputacija u smislu kvalitetnog
otplaćivanja kreditnih obveza može s vremenom dovesti do toga da banka prilikom novog
kreditnog zaduživanja potrošaču ponudi povoljnije uvjete kreditiranja. Koristi od toga imaju i
banke jer kvalitetnije procjenjuju kreditni rizik 490 , što je njihova obveza kao odgovornog
poslovnog subjekta, i zbog vlastitih pravila poslovanja i zbog visokih standarda bankovnog
poslovanja pod nadzorom središnje banke. 491
U HROK-ovu bazu mogu ući samo podaci o potrošačevom kreditnom odnosu s bankom
ili stambenom štedionicom,a korisnik dostavlja podatke u detaljno propisanom formatu
jedanput mjesečno. 492 Bitno je naglasiti da ukoliko neki pravni odnos predstavlja kreditni
odnos potrošača i banke, odnosno stambene štedionice, onda će svi podaci o tom odnosu biti
sadržani u kreditnom izvješću. 493 Ako potrošač uredno podmiruje svoje ugovorene obveze, to
će biti jasno vidljivo. Također, biti će vidljive i situacije u kojima potrošač ne plaća uredno
rate kredita ili ih uopće ne plaća 494 . Dakle, HROK daje objektivni pregled kreditnih
488 Vidi , (20.3.2009.).
489 , (20.3.2009.).
490 Kreditni rizik je rizik gubitka zbog neispunjavanja dužnikove obveze prema kreditnoj instituciji (čl. 96 ZKIa).
Dalje, kreditna institucija dužna je donositi odluke o odobravanju kredita na temelju primjerenih i jasno
definiranih kriterija te definirati postupke odlučivanja o odobravanju, promjenama, obnavljanju i refinanciranju
kredita. Prije sklapanja ugovora koji je osnova za nastanak izloženosti kreditnom riziku, kreditna institucija
procjenjuje dužnikovu kreditnu sposobnost te kvalitetu, utrživost, raspoloživost i vrijednost instrumenta
osiguranja svojih potraživanja (čl. 115. st. 2. i 3. ZKI-a).
491
Vidi „Zašto je kreditno izvješće važno za klijenta i što on time dobiva?“,
, (20.3.2009.).
492 Vidi „Tko odlučuje o uvrštenju podataka u registar – svaka banka po svom nahođenju ili postoje jedinstvena
pravila za sve?“, , (20.3.2009.).
493 Putem kreditnog registra mogu se razmjenjivati samo podaci o kreditnim obvezama klijenta potrošača. Stanja
štednih i ostalih računa, a ne kreditnih, ne mogu biti predmet razmjene u Registru. Unatoč tome što ostali računi,
koje potrošač ima u banci, upotpunjuju sliku imovnog stanja klijenta, ne mogu bit dio sadržaja kreditnog izvješća
zbog zaštite bankovne tajne. No, osim kreditnog registara banke u procjenu kreditne sposobnosti uzimaju i ostale
dostupne vlastite izvore informacija. Vidi „Hoće li banke prilikom izrade izvješća o kreditima uzimati u obzir i
stanja štednje klijenta u toj banci? To bi po mojem mišljenju upotpunilo sliku klijenta. Zar se i to ne uzima u
ocjenu kad se odobravaju krediti?“, , (20.3.2009.).
494 Temeljem „negativnog“ izvješća HROK-a banka može odbiti kreditni zahtjev potrošača, no to ne znači da
potrošač ne može dobiti kredit u nekoj drugoj banci. Banke u Hrvatskoj izuzetno su kompetitivne. Jedan element
za dobivanje kredita je kreditna politika i politika upravljanja rizicima, koje se razlikuju od banke do banke.
Tržišno natjecanje se posebno ocrtava kod npr. kamatnih stopa, pa unatoč svim preporukama koje pred banke
80